Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga
Opći vodičPrihrana

Gnojidba voćaka: kada i čime gnojiti voćnjak (jesen i proljeće)

Kada i čime gnojiti voćke: jesenska i zimska gnojidba organskim i fosforno-kalijevim gnojivima, proljetna dušična gnojidba, primjena uree i gdje rasporediti gnojivo.
Autor: Marta VukovićObjavljeno: Ažurirano:
Voćar posipa gnojivo iz kante u krug oko debla jabuke u voćnjaku

Voćke se gnoje drukčije od povrća: korijen im seže duboko i široko, hranjiva troše postupno tijekom cijele godine, a o gnojidbi ovisi i rod iduće sezone, jer se cvjetni pupovi zameću već ljeto ranije. Zato je važno kada i čime gnojiti voćnjak: jesenska gnojidba voćaka ima drukčiju ulogu od proljetne i zimske, a mlada stabla gnoje se drukčije od rodnih.

Što voćke trebaju

  • Dušik potiče rast izboja i lišća te zametanje plodova. Daje se uglavnom u proljeće.
  • Fosfor je važan za korijen i cvatnju.
  • Kalij utječe na veličinu, obojenost i čuvanje plodova te otpornost na hladnoću.
  • Kalcij i magnezij važni su za kakvoću plodova i zdravo lišće.
  • Mikroelementi, poput bora, željeza i cinka, potrebni su u malim količinama, ali njihov nedostatak vidljiv je na lišću, cvatnji i plodovima.

Koliko čega treba ovisi o vrsti voćke, starosti stabla, rodu i tlu. Zato je osnova svake gnojidbe voćnjaka analiza tla svakih nekoliko godina.

Gnojidba voćaka u jesen

Jesenska gnojidba voćaka obavlja se nakon berbe i opadanja lišća, najčešće u listopadu i studenom, dok tlo nije smrznuto. Tada se u tlo unose:

  • organska gnojiva: zreli stajski gnoj ili kompost, raspoređen ispod krošnje i plitko unesen u tlo;
  • fosforna i kalijeva gnojiva s malo dušika, poput NPK 7-20-30 ili, na tlima bogatim kalijem, NP 20-20. Ta hranjiva se sporo kreću kroz tlo i do proljeća dospiju do korijena.

Dušik se u jesen ne daje u većim količinama: ne koristi ga stablo u mirovanju, nego se ispire iz tla. Gnojidba voćnjaka u jesen najvažnija je za održavanje plodnosti tla i dugoročnu kondiciju stabala.

Jesenska prihrana voćaka ista je za jabuku, krušku, šljivu i ostalo voće: organsko gnojivo i fosfor s kalijem nakon berbe, dušik tek u proljeće. Razlika je samo u vremenu, jer se jabuka i kruška kasnih sorti beru kasnije, pa se i gnoje kasnije, a koštičavo voće (šljiva, trešnja, breskva) ranije, odmah nakon opadanja lišća.

Zimska prihrana voćaka

Zimska gnojidba voćaka zapravo je nastavak jesenske: stajski gnoj i fosforno-kalijeva gnojiva mogu se unositi tijekom zime, kad tlo nije smrznuto ni natopljeno vodom. Na smrznuto tlo i snijeg gnojivo se ne rasipa, jer ga otopljena voda odnosi s površine. Ako jesenska gnojidba nije obavljena, zimska prihrana voćaka je jednako dobra, a stajski gnoj rasut zimi do proljeća se dovoljno razgradi.

Proljetna gnojidba voćaka

Proljetna gnojidba voćaka opskrbljuje stabla dušikom u vrijeme najjačeg rasta. Dušik se daje u dva ili više obroka: prvi pred kretanje vegetacije ili pred cvatnju, a drugi nakon cvatnje, u vrijeme zametanja plodova. Na tlima bogatim organskom tvari i kod stabala koja bujno rastu potreba za dušikom je manja.

Kasna dušična gnojidba, od sredine ljeta, ne preporučuje se: potiče rast izboja koji ne stignu odrvenjeti do zime, a plodovi se slabije boje i čuvaju.

Koliko gnojiva po stablu

StabloGnojivoKoličinaKada
Mlada voćka, 1. godinaurea, KAN ili NPK 15-15-1530–50 g uree ili 50–70 g KAN-a ili 100–120 g NPK 15-15-15 po stablupočetkom vegetacije, pa još jednom krajem svibnja ili početkom lipnja
Mlada voćka, 1. godinaNPK 7-20-30100–150 g po stablu za pojedinačna stabla i rjeđi sklop, 150–250 g u gustom sklopuu jesen, osnovna gnojidba
Mlada voćka, 2. godinaista gnojiva kao u 1. godini50 % više nego u 1. godiniu isto vrijeme kao u 1. godini
Rodna voćkaNPK 7-20-30, na tlima bogatim kalijem NP 20-2040–50 g/m²u jesen, nakon berbe
Rodna voćkaurea ili KAN18–20 g/m² uree ili 35–38 g/m² KAN-aod kraja veljače do kraja travnja, obično u dva obroka

Količine su okvirne, a analiza tla ih može promijeniti. Kod rodnih voćaka računa se površina ispod krošnje i nešto šire.

Gnojidba voćaka ureom

Urea je mineralno gnojivo s visokim udjelom dušika, koje se u voćnjacima koristi na dva načina:

  • u proljeće, kao dušično gnojivo za tlo, u malim obrocima raspoređenim ispod krošnje, prema uputi proizvođača;
  • u jesen, prskanjem po lišću pred opadanje, kod jabuke i kruške, kako bi se ubrzala razgradnja opalog lišća i smanjio izvor zaraze krastavosti za iduću godinu. Za to se nakon berbe najčešće koristi otopina uree od oko 5 %.

Urea djeluje brzo i lako se predozira: višak oštećuje korijen, a pri folijarnoj primjeni u pogrešnoj koncentraciji pali lišće. Zato se koristi isključivo prema uputi proizvođača i potrebama stabla, nikad napamet.

Kalendar gnojidbe voćnjaka

RazdobljeGnojidba
Jesen (listopad–studeni), nakon opadanja lišćaStajski gnoj ili kompost; fosfor i kalij prema analizi tla
Zima (prosinac–veljača), kad tlo nije smrznutoNastavak jesenske gnojidbe
Rano proljeće (ožujak), pred kretanjePrvi obrok dušika
Nakon cvatnjeDrugi obrok dušika, po potrebi
LjetoSamo kod jasnog nedostatka; bez kasnog dušika

Gdje rasporediti gnojivo

Aktivno korijenje voćke ne nalazi se uz deblo, nego ispod ruba krošnje i izvan njega. Gnojivo se zato raspoređuje u pojasu ispod krošnje i nešto šire, a ne u hrpu uz deblo. Kod stabala u travnjaku trava troši dio hranjiva i vode, pa krug oko debla bez trave i s malčem znatno pomaže mladim stablima.

Gnojidba i vlaga tla

Korijen usvaja hranjiva samo iz vlažnog tla. U sušnom proljeću ili ljetu gnojivo rasuto po suhom tlu ostaje neiskorišteno, a pri jačoj koncentraciji može oštetiti korijen. Ako nakon gnojidbe ne padne kiša, stabla se zaliju, a malč ispod krošnje pomaže zadržati vlagu i postupno otpušta hranjiva iz organske tvari.

Mlade i rodne voćke

  • Mlade voćke prvih godina trebaju malo gnojiva: dovoljno je pripremljeno tlo pri sadnji, malč i umjeren dušik u proljeće. Pretjerana gnojidba potiče bujan rast i odgađa rodnost.
  • Rodne voćke troše više hranjiva, osobito kalija, pa se gnoje redovito, prema rodu i analizi tla.
  • Stara i iscrpljena stabla dobro reagiraju na organska gnojiva i umjerenu dušičnu gnojidbu uz pomlađivanje rezidbom.

Pojedine vrste imaju i svoje posebnosti, primjerice prihrana jabuke. Borovnica i druge kiseloljubive biljke gnoje se posebnim gnojivima i bez vapna.

Znakovi nedostatka hranjiva

  • svijetlo, žućkasto lišće i slab rast: najčešće nedostatak dušika;
  • žućenje između žila mladih listova: nedostatak željeza, često zbog previsokog pH tla;
  • žućenje između žila starijih listova: nedostatak magnezija;
  • smeđi rubovi listova i sitni plodovi: često nedostatak kalija.

Slični simptomi mogu imati i druge uzroke, poput suše, oštećenja korijena ili bolesti, pa se prije gnojidbe provjere tlo i stanje stabla.

Najčešće pogreške

  • Gnojidba bez analize tla.
  • Dušik u jesen ili kasno ljeto.
  • Gnojivo uz samo deblo umjesto ispod ruba krošnje.
  • Gnojivo na smrznuto ili suho tlo.
  • Prejaka gnojidba mladih stabala.
  • Vapno i pepeo za kiseloljubive voćke.

Česta pitanja o gnojidbi voćaka

Kada se gnoje voćke? U jesen, nakon berbe i opadanja lišća (listopad–studeni), stajskim gnojem i gnojivima s fosforom i kalijem, a u proljeće, pred kretanje i nakon cvatnje, dušikom. Od sredine ljeta dušik se ne daje.

Koje je najbolje gnojivo za voćke u jesen? Zreli stajski gnoj ili kompost i mineralno gnojivo s malo dušika, a puno fosfora i kalija, poput NPK 7-20-30. Dušična gnojiva (urea, KAN) čekaju proljeće.

Može li se voćnjak gnojiti stajnjakom u jesen? Može, i to je najbolje vrijeme. Stajnjak mora biti zreo, raspoređuje se ispod ruba krošnje i plitko unese u tlo, a ne stavlja se na smrznuto tlo ni snijeg.

Treba li gnojiti mlade voćke? Umjereno. Prvih godina dovoljno je dobro pripremljeno tlo, malč i mali obrok dušika u proljeće. Okvirne količine su u tablici iznad.

Izvori

Povezane biljke

  • Grana jabuke sa zrelim crvenožutim plodovima u voćnjaku

    Voće › Jabučasto voće

    Jabuka

    Malus domestica

    • Sadnja: ožu, lis–stu
  • Grana breskve sa zrelim plodovima baršunaste kožice, crveno-žutim crvenilom, među uskim sjajnim zelenim listovima u vrtnom voćnjaku

    Voće › Koštičavo voće

    Breskva

    Prunus persica

    • Sadnja: ožu, lis–stu
  • Grana kruške sa skupinom žutozelenih plodova blagog crvenila među sjajnim ovalnim listovima, u pozadini voćnjak s travom

    Voće › Jabučasto voće

    Kruška

    Pyrus communis

    • Sadnja: ožu, lis–stu
  • Izdanci maline vezani uz žicu, sa zrelim crvenim i nekoliko nezrelih plodova među nazubljenim listovima

    Voće › Bobičasto voće

    Malina

    Rubus idaeus

    • Sadnja: ožu–tra, lis–stu
  • Grana masline sa zelenim, ljubičastim i crnim plodovima među uskim srebrnastozelenim listovima, a u pozadini kvrgavo deblo i suhozid

    Voće › Mediteransko voće

    Maslina

    Olea europaea

    • Sadnja: ožu–tra, lis
  • Grana trešnje sa skupinama sjajnih tamnocrvenih zrelih plodova na dugim peteljkama među krupnim nazubljenim listovima

    Voće › Koštičavo voće

    Trešnja

    Prunus avium

    • Sadnja: ožu, lis–stu
  • Grana višnje sa skupinama sjajnih svijetlocrvenih zrelih plodova na tankim peteljkama među sitnim nazubljenim listovima

    Voće › Koštičavo voće

    Višnja

    Prunus cerasus

    • Sadnja: ožu, lis–stu
  • Grana šljive s mnoštvom ovalnih tamnoplavih plodova s pepeljastim voštanim slojem među zelenim nazubljenim listovima

    Voće › Koštičavo voće

    Šljiva

    Prunus domestica

    • Sadnja: ožu, lis–stu

Drugi vodiči

Mogući problemi