Od plodova masline dobiva se maslinovo ulje, a konzerviraju se i za jelo. Ta zimzelena voćka iz porodice maslinovki simbol je Sredozemlja i jedna od najstarijih kultiviranih biljaka. Kod nas se tradicionalno uzgaja u Istri, Hrvatskom primorju, Dalmaciji i na otocima, a sve češće se sadi i u vrtovima uz more.
Maslina je stablo izuzetno dugog vijeka. Ima uske, kožaste listove, odozgo sivozelene, a odozdo srebrnaste, koji zadržavaju vodu i omogućuju joj da preživi duga sušna ljeta. Deblo starih stabala s godinama postaje kvrgavo i šuplje, a stablo i dalje rađa. Nakon oštećenja mrazom ili požarom maslina često ponovno potjera iz panja.
Maslina je dobro prilagođena siromašnim, kamenitim tlima i suši, ali je osjetljiva na jače mrazeve i ne podnosi tla na kojima se zadržava voda. Za redovit i kvalitetan urod treba sunčan položaj, rezidbu svake godine i zaštitu od maslinine muhe.
Sorte maslina
U Hrvatskoj se uzgaja više domaćih sorti, prilagođenih pojedinim krajevima. Oblica je najraširenija dalmatinska sorta, krupnih plodova pogodnih i za ulje i za konzerviranje. Levantinka i Lastovka uzgajaju se uglavnom za ulje, a u Istri su važne Buža i Istarska bjelica. Od stranih sorti često se sade Leccino, otporna sorta za ulje, i Pendolino, koji se cijeni kao dobar oprašivač. Za vrt se biraju sorte koje dobro uspijevaju u tom kraju i, po mogućnosti, dvije sorte koje se međusobno oprašuju.
Detaljniji pregled sorti nalazi se u vodiču Sorte maslina.