Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Maslina

Olea europaea

Zimzelena mediteranska voćka vrlo dugog vijeka, otporna na sušu i siromašna, kamenita tla, ali osjetljiva na jače mrazeve. Rađa na prošlogodišnjim izbojima, bere se od listopada do prosinca, a najveći neprijatelj ploda je maslinina muha.

VoćeMediteransko voće· porodica Maslinovke

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:

Ukratko

Latinski naziv
Olea europaea
Grupa
Voće › Mediteransko voće
Botanička porodica
Maslinovke (Oleaceae)
Životni ciklus
Višegodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
6,5–8,5
Potreba za vodom
Niska
Zahtjevnost
Srednje zahtjevan
Grana masline sa zelenim, ljubičastim i crnim plodovima među uskim srebrnastozelenim listovima, a u pozadini kvrgavo deblo i suhozid
Kalendar

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: da
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: da
  11. studeni: da
  12. prosinac: da

Rezidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: da
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Gnojidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: da
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Osnovno i osobine vrste

Od plodova masline dobiva se maslinovo ulje, a konzerviraju se i za jelo. Ta zimzelena voćka iz porodice maslinovki simbol je Sredozemlja i jedna od najstarijih kultiviranih biljaka. Kod nas se tradicionalno uzgaja u Istri, Hrvatskom primorju, Dalmaciji i na otocima, a sve češće se sadi i u vrtovima uz more.

Maslina je stablo izuzetno dugog vijeka. Ima uske, kožaste listove, odozgo sivozelene, a odozdo srebrnaste, koji zadržavaju vodu i omogućuju joj da preživi duga sušna ljeta. Deblo starih stabala s godinama postaje kvrgavo i šuplje, a stablo i dalje rađa. Nakon oštećenja mrazom ili požarom maslina često ponovno potjera iz panja.

Maslina je dobro prilagođena siromašnim, kamenitim tlima i suši, ali je osjetljiva na jače mrazeve i ne podnosi tla na kojima se zadržava voda. Za redovit i kvalitetan urod treba sunčan položaj, rezidbu svake godine i zaštitu od maslinine muhe.

Sorte maslina

U Hrvatskoj se uzgaja više domaćih sorti, prilagođenih pojedinim krajevima. Oblica je najraširenija dalmatinska sorta, krupnih plodova pogodnih i za ulje i za konzerviranje. Levantinka i Lastovka uzgajaju se uglavnom za ulje, a u Istri su važne Buža i Istarska bjelica. Od stranih sorti često se sade Leccino, otporna sorta za ulje, i Pendolino, koji se cijeni kao dobar oprašivač. Za vrt se biraju sorte koje dobro uspijevaju u tom kraju i, po mogućnosti, dvije sorte koje se međusobno oprašuju.

Detaljniji pregled sorti nalazi se u vodiču Sorte maslina.

Izbor sadnice i podloge

Sadnice maslina

Sadnice masline najčešće se uzgajaju iz reznica, pa rastu na vlastitom korijenu. Kvalitetna sadnica je dvogodišnja ili trogodišnja, uzgojena u posudi, ravnog debla, zdravih listova i dobro razvijenog korijena koji ne kruži po dnu posude. Kupuje se u rasadniku, s označenom sortom, jer se mlade sadnice različitih sorti teško razlikuju. Starije, krupne sadnice brže daju dojam stabla, ali se sporije primaju i skuplje su.

Cijepljenje, navrtanje i kalemljenje masline

Cijepljenjem se maslina razmnožava na sijancu ili se postojeće stablo prevodi na drugu sortu. Navrtanje je tradicionalni izraz za cijepljenje odraslih stabala, kad se grane odrežu, a na njih se cijepe plemke željene sorte. Tako se divlja maslina ili stablo slabe sorte može pretvoriti u rodnu, vrijednu sortu, uz zadržavanje razvijenog korijena.

Maslina se najčešće cijepi u proljeće, kad krenu sokovi i kora se lako odvaja od drva, i to pod koru ili u procijep. Posao traži iskustvo, oštar i čist alat i zaštitu rana. Načela cijepljenja voćaka opisana su na primjeru jabuke u vodiču Cijepljenje jabuke.

Položaj i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Propusno, Vapnenasto
pH tla
6,5–8,5
Potreba za vodom
Niska
Potreba za hranjivima
Srednja
Mraz
Umjereno otporna
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Posuda

Maslina treba najtopliji i najsunčaniji položaj, zaštićen od hladnih vjetrova, osobito bure. U sjeni slabo rađa, a krošnja postaje rijetka i izdužena.

Dobro uspijeva i na plitkim, kamenitim i vapnenastim tlima na kojima druge voćke slabo rastu. Najbolje joj odgovaraju propusna tla; teška, mokra tla u kojima se zadržava voda ne podnosi, jer joj korijen u njima propada. Na takvim tlima maslina se sadi na uzdignuto mjesto ili se osigura odvodnja.

Glavno ograničenje uzgoja je hladnoća. Lagani mrazevi ne štete odraslom stablu, ali na mladim izbojima oštećenja se javljaju već nekoliko stupnjeva ispod nule, a dugotrajna hladnoća ispod oko −10 °C može teško oštetiti ili uništiti stablo. U kontinentalnim krajevima maslina se zato uzgaja u posudi, koja se zimi unosi u svijetao, hladan prostor. U priobalju i na otocima maslina se dobro razvija, ali je i ondje treba saditi na zaštićena mjesta, izvan mrazišta.

Oprašivanje i kompatibilnost

Oprašivanje

Oprašivanje
Djelomično samooplodna
Napomena o oprašivanju
Maslinu oprašuje vjetar. Mnoge sorte su samo djelomično samooplodne, a neke trebaju drugu sortu, pa je uz glavnu sortu korisno posaditi oprašivač koji cvate u isto vrijeme.

Maslinu oprašuje vjetar, koji nosi pelud na velike udaljenosti. Maslina cvate u svibnju i lipnju, sitnim, bjelkastim cvjetovima u grozdastim cvatovima.

Mnoge sorte masline samo su djelomično samooplodne, a neke trebaju pelud druge sorte. Kad u blizini rastu druge masline, oprašivanje obično nije problem. U izoliranom vrtu s jednim stablom urod može izostati ili biti slab, pa je korisno posaditi dvije sorte koje cvatu u isto vrijeme. Kišno i vjetrovito vrijeme te vrućina u cvatnji smanjuju zametanje plodova.

Sadnja

Sadnja

Sadnja
ožujak – travanj, listopad
Razmak između biljaka
500–800 cm
Razmak između redova
600–800 cm
Dubina sadnje
Sadnica se sadi na istu ili nešto veću dubinu nego što je rasla u posudi; kod cijepljenih sadnica mjesto cijepljenja ostaje iznad tla.
Potpora
Potrebna
Nakon sadnje
Kolac zabiti prije sadnje, sadnicu obilno zaliti i prvo ljeto redovito zalijevati; malč oko debla.

Maslina se u priobalju sadi u jesen ili u proljeće, a na hladnijim i izloženijim položajima u proljeće, kad prođe opasnost od mraza, kako bi se sadnica do zime dobro ukorijenila.

Na kamenitim tlima sadna jama mora biti dovoljno velika da korijen ima prostora, a kamenje se zamijeni boljom zemljom. Sadnica se sadi na istu ili nešto veću dubinu nego što je rasla u posudi, zemlja se oko korijena dobro pritisne i stablo se obilno zalije.

Prvo ljeto nakon sadnje mlada maslina treba redovito zalijevanje, a tlo oko debla korisno je malčirati.

Razmak i veličina odrasle biljke

Veličina i rod

Visina odrasle biljke
3–8 m
Širina odrasle biljke
3–6 m
Podloga
Sadnice su najčešće ukorijenjene reznice na vlastitom korijenu; dio sadnica cijepljen je na sijanac masline.

Maslina bez rezidbe može narasti u veliko stablo, visoko osam metara i više. U vrtu i maslinicima rezidbom se drži na visini od tri do pet metara, kako bi se plodovi mogli brati sa zemlje ili niskih ljestava. Pregusto posađene masline zasjenjuju jedna drugu i rađaju samo na vrhovima krošnje.

Zalijevanje i prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Srednja
Gnojidba
veljača – travanj
Napomena o prihrani
Glavna gnojidba krajem zime i u rano proljeće, s dušikom u umjerenim obrocima; organska gnojiva (zreli gnoj, kompost) u jesen ili zimi. Fosfor i kalij prema analizi tla; na vapnenastim tlima pratiti nedostatak bora i željeza.

Maslina je otporna na sušu, ali bolje rađa kad u ključnim razdobljima ima vode: u cvatnji i zametanju plodova te krajem ljeta, kad se plod puni uljem. Mlade masline zalijevaju se redovito prve dvije do tri godine. Odrasla stabla u vrtu zalijevaju se povremeno, obilno, u dugim sušnim razdobljima. Previše vode i mokro tlo štete korijenu.

Maslina se gnoji uglavnom krajem zime i u rano proljeće, kad kreće rast. Dušik se daje u umjerenim obrocima, a organska gnojiva, poput zrelog stajskog gnoja ili komposta, unose se u jesen ili zimi. Fosfor i kalij daju se prema analizi tla. Na vapnenastim tlima maslina može patiti od nedostatka bora i željeza.

Formiranje krošnje i uzgojni oblik

Za maslinu je najčešći uzgojni oblik kotlasta ili vazasta krošnja, s niskim deblom i tri do četiri glavne grane koje rastu koso prema van. Sredina krošnje ostaje otvorena, kako bi sunce dopiralo do unutrašnjih grana, koje tako ostaju rodne.

Krošnja se formira postupno, u prvih nekoliko godina, a mlada maslina se pri tome reže umjereno, jer prejaka rezidba odgađa početak rodnosti.

Rezidba

Maslina rađa na jednogodišnjim izbojima, koji su izrasli prethodne godine. Rezidbom se svake godine potiče rast novih rodnih izboja, održava prozračna, osvijetljena krošnja i niže stablo koje se lakše bere.

Rezidba se obavlja krajem zime i u proljeće, kad prođe opasnost od jačeg mraza. Uklanjaju se suhe, bolesne i oštećene grane, grane koje rastu prema sredini krošnje, preguste grane i vodopije, bujni uspravni izboji. Stare, iscrpljene grane postupno se zamjenjuju mladima. Izdanci koji rastu iz panja i podnožja debla uklanjaju se tijekom cijele godine.

Maslina je sklona naizmjeničnoj rodnosti, a umjerena redovita rezidba svake godine pomaže ujednačiti urod. Zapuštena stabla pomlađuju se postupno, tijekom dvije do tri godine.

Mlade, rodne i zapuštene masline režu se različito.

Rodnost i prorjeđivanje

Maslina počinje rađati treće do šeste godine nakon sadnje, ovisno o sorti, sadnici i njezi, a punu rodnost postiže znatno kasnije. Jedna od najvažnijih osobina masline je naizmjenična rodnost: nakon godine obilnog uroda često slijedi godina sa znatno manje plodova. Redovita rezidba, gnojidba i zalijevanje u sušnim godinama ublažavaju taj ritam.

Na urod snažno utječu vrijeme u cvatnji, ljetna suša i napad maslinine muhe.

Berba i skladištenje

Berba i plod

Berba
listopad – prosinac
Znakovi zrelosti
Plodovi mijenjaju boju iz zelene preko ljubičaste u crnu. Za ulje se beru kad je većina plodova u fazi promjene boje, a za konzerviranje zelene masline beru se ranije, kad su pune veličine i svjetlije zelene boje.
Prvi urod
3–6 god. nakon sadnje
Zamrzavanje
Ne preporučuje se
Namjena
zimnica, sok

Berba maslina

Masline se beru od listopada do prosinca, ovisno o sorti, kraju i namjeni plodova. Za maslinovo ulje najčešće se beru kad je većina plodova u fazi promjene boje, iz zelene u ljubičastu. Ulje iz ranije ubranih plodova ima izraženiju gorčinu i pikantnost, a iz kasnije ubranih blaži okus. Prekasno ubrani plodovi, koji dugo vise na stablu ili otpadnu, daju ulje slabije kakvoće.

Za konzerviranje se zelene masline beru ranije, kad postignu punu veličinu, a crne kad potpuno pocrne. Bere se ručno ili češljevima, na mreže razastrte ispod stabla.

Ubrane masline za ulje trebaju što prije, u roku od dan do dva, stići u uljaru. Do tada se čuvaju u prozračnim gajbama, na hladnom i prozračnom mjestu, nikako u vrećama u kojima se zagrijavaju.

Bolesti i štetnici

Štetnici

  • Maslinina muha je najvažniji štetnik masline. Ženka odlaže jaja u plod, a ličinka izjeda meso, pa plodovi otpadaju, a ulje iz napadnutih plodova lošije je kakvoće. Najjači napadi su u toplom i vlažnom vremenu krajem ljeta i u jesen. Praćenje leta muhe žutim ljepljivim pločama i mamcima pomaže odrediti treba li i kada zaštita.
  • Maslinin moljac oštećuje listove, cvjetove i mlade plodove.
  • Crna maslinina štitasta uš siše sok i izlučuje mednu rosu, na kojoj se razvija čađava plijesan koja prekriva listove.

Bolesti

  • Paunovo oko je gljivična bolest lista. Na listovima se pojavljuju okrugle tamne pjege sa svijetlim rubom, a jako zaražena stabla gube lišće. Pogoduju joj vlažne i guste krošnje, pa je prozračna krošnja najbolja prevencija.
  • Rak masline je bakterijska bolest koja na granama stvara kvrgave izrasline. Bakterija ulazi kroz rane od tuče, mraza i rezidbe.
  • Verticilijsko venuće uzrokuje naglo sušenje pojedinih grana.

Zaštita masline kroz godinu

Zaštita se planira prema stanju u maslinicima i vremenskim prilikama, a ne po kalendaru. Krajem zime i u proljeće provodi se rezidba i zaštita od bolesti lista, osobito nakon kišnih razdoblja. Od ljeta do berbe prati se let maslinine muhe. Nakon berbe i nakon tuče zaštita od bolesti štiti rane. Za sredstva i količine najbolje je slijediti preporuke lokalne savjetodavne službe. Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Česta pitanja

Može li maslina rasti u kontinentalnoj Hrvatskoj?

Na otvorenom samo iznimno, na vrlo zaštićenim mjestima, jer jači mrazevi oštećuju ili uništavaju stablo. U kontinentalnim krajevima maslina se uzgaja u velikoj posudi, koja se zimi unosi u svijetao, hladan, ali nesmrzavajući prostor.

Kada maslina počinje rađati?

Obično treće do šeste godine nakon sadnje, a punu rodnost postiže kasnije. Urod se često izmjenjuje: nakon obilne godine slijedi slabija.

Treba li maslini oprašivač?

Mnogim sortama da. U krajevima gdje u blizini rastu druge masline oprašivanje je obično osigurano, a u izoliranom vrtu korisno je posaditi dvije sorte.

Može li se maslina uzgajati u tegli?

Može. Za uzgoj u tegli biraju se mlade biljke i velika posuda s propusnim supstratom, a maslina u tegli treba puno sunca, umjereno zalijevanje i zimsku zaštitu od mraza.

Detaljnije o posudi, supstratu i zimovanju u vodiču Maslina u tegli.

Povezani vodiči

Slične biljke