Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Kruška

Pyrus communis

Jabučasta voćka dugog vijeka, slična jabuci, ali ranije cvatnje i nešto zahtjevnija za toplinu. Većini sorti treba oprašivač, a ljetne kruške beru se prije pune zrelosti i dozrijevaju u kući.

VoćeJabučasto voće· porodica Ružovke

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:

Ukratko

Latinski naziv
Pyrus communis
Grupa
Voće › Jabučasto voće
Botanička porodica
Ružovke (Rosaceae)
Životni ciklus
Višegodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
6–7,5
Potreba za vodom
Srednja
Zahtjevnost
Srednje zahtjevan
Grana kruške sa skupinom žutozelenih plodova blagog crvenila među sjajnim ovalnim listovima, u pozadini voćnjak s travom
Kalendar

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: da
  11. studeni: da
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: da
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Rezidba

  1. siječanj: da
  2. veljača: da
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Gnojidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: da
  11. studeni: da
  12. prosinac: ne

Osnovno i osobine vrste

Kod nas se kruška uzgaja zbog sočnih, slatkih plodova, koji se jedu svježi, suše, ukuhavaju i prerađuju u sok i rakiju. Kao jabučasta voćka iz porodice ružovki srodna je jabuci i dunji. Stablo kruške je dugovječno: na bujnoj podlozi može rađati više desetljeća i narasti u visoko, uspravno drvo uske, piramidalne krošnje, koje je dugo bilo dio gotovo svakog seoskog dvorišta.

U uzgoju je kruška vrlo slična jabuci, ali ima nekoliko važnih razlika. Cvate ranije, pa je osjetljivija na kasne proljetne mrazeve. Traži toplije položaje i više vlage u tlu. Mnoge ljetne sorte beru se prije pune zrelosti, jer potpuno zrele na stablu postaju brašnaste u sredini. Kruška je i osjetljivija na bakterijsku plamenjaču i kruškinu buhu.

Sorte krušaka

Sorte se najčešće dijele prema vremenu dozrijevanja:

  • Ljetne kruške dozrijevaju od srpnja do kolovoza. Plodovi su sočni i aromatični, ali se ne mogu dugo čuvati. Među najpoznatijima su Viljamovka, sorta krupnih, mirisnih plodova cijenjena i za rakiju, te stare domaće ljetne sorte.
  • Jesenske kruške dozrijevaju u rujnu i čuvaju se nekoliko tjedana. Poznata je Conference, izduženih plodova s rđastom kožicom.
  • Zimske kruške beru se krajem rujna i u listopadu, a jestive postaju tek nakon nekoliko tjedana ili mjeseci u skladištu.

U vrtovima se uzgaja i azijska kruška (nashi), okruglih, hrskavih plodova, koja je zasebna vrsta i uzgaja se slično europskoj kruški.

Kruška kao drvo

Drvo kruške je tvrdo, gusto i fino zrnato, pa se tradicionalno koristilo za izradu namještaja, alata i glazbala. U vrtu je visoko stablo kruške na sijancu i vrijedno drvo za hlad, ali za uzgoj zbog plodova u manjem vrtu praktičnija su niža stabla na slabije bujnim podlogama.

Sorte se međusobno razlikuju po osobinama i vremenu dozrijevanja.

Izbor sadnice i podloge

Na deklaraciji sadnice kruške uvijek treba biti navedena podloga, jer se stabla na dunji i na sijancu kruške bitno razlikuju po veličini i zahtjevima prema tlu. Jednogodišnje sadnice bez bočnih grana dobro se primaju, a dvogodišnje s nekoliko bočnih grana ranije počinju rađati.

Podloga

  • Dunja je najčešća podloga za kruške u vrtovima i intenzivnim voćnjacima. Stablo na dunji je manje, ranije počinje rađati i lakše se bere, ali ima plitak korijen, treba potporu, plodno tlo i zalijevanje. Dunja ne podnosi vapnenasta tla, na kojima kruška žuti zbog nedostatka željeza. Neke sorte, poput Viljamovke, nisu dobro spojive s dunjom, pa se cijepe preko posrednika, druge sorte umetnute između podloge i plemenite sorte.
  • Sijanac kruške daje bujno, visoko i dugovječno stablo dubokog korijena, otporno na sušu i slabija tla. Do punog roda prolazi više godina, a berba i rezidba su zahtjevnije.
  • Postoje i podloge srednje bujnosti razvijene iz kruške, koje su dobar kompromis za kućni vrt i vapnenastija tla.

Položaj i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Bogato humusom, Propusno
pH tla
6–7,5
Potreba za vodom
Srednja
Potreba za hranjivima
Srednja
Mraz
Otporna na mraz
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Posuda

Kruška treba sunčan i topao položaj, zaštićen od hladnih vjetrova. U sjeni plodovi ostaju sitni i bez arome, a stablo je sklonije bolestima.

Najbolja su duboka, plodna i ilovasta tla koja dobro zadržavaju vlagu, a nisu stalno mokra. Kruška na sijancu podnosi i teža, glinasta tla bolje od mnogih drugih voćaka, dok kruška na dunji traži plodno, rahlo i nevapnenasto tlo.

Drvo kruške dobro podnosi zimske hladnoće, ali kruška cvate nekoliko dana do dva tjedna prije jabuke, pa joj cvjetove češće oštete kasni proljetni mrazevi. Zato se ne sadi u mrazišta i niže dijelove terena. Za kontinentalne krajeve biraju se sorte kasnije cvatnje i otporne na hladnoću, a zimske sorte trebaju dugu, toplu jesen da bi dobro dozrele.

Oprašivanje i kompatibilnost

Oprašivanje

Oprašivanje
Treba oprašivača
Napomena o oprašivanju
Većini sorti treba druga sorta kruške koja cvate u isto vrijeme. Neke sorte, poput Conference, djelomično rode i bez oprašivača, ali uz oprašivača daju više i pravilnijih plodova.

Većina sorti krušaka nije samooplodna: za zametanje plodova treba pelud druge sorte kruške koja cvate u isto vrijeme. Pčele kruškine cvjetove posjećuju slabije nego cvjetove drugih voćaka, jer im je nektar manje sladak. Zato je važno da oprašivač bude u neposrednoj blizini.

Pri izboru sorti treba paziti na vrijeme cvatnje i međusobnu kompatibilnost; neke sorte su triploidne i ne oprašuju druge. Ako u susjedstvu nema krušaka, sade se barem dvije kompatibilne sorte. Conference je djelomično samooplodna i rodi i bez oprašivača, ali tada daje manje i nepravilnije plodove.

Sadnja

Sadnja

Sadnja
ožujak, listopad – studeni
Razmak između biljaka
150–700 cm
Razmak između redova
350–700 cm
Dubina sadnje
Mjesto cijepljenja ostaje nekoliko centimetara iznad tla; kod sadnica na dunji ne smije se zatrpati, jer sorta tada pusti vlastito korijenje.
Potpora
Potrebna
Nakon sadnje
Kolac zabiti prije sadnje, stablo obilno zaliti i malčirati; na dunji je potpora potrebna cijeli život.

Sadnja kruške

Kruška posađena u jesen do proljeća već počne razvijati korijen. Na teškim i mokrim tlima ipak je sigurnija proljetna sadnja.

Kod sadnica na dunji mjesto cijepljenja ne smije se zatrpati: sorta bi tada pustila vlastito korijenje i izgubio bi se učinak slabije bujne podloge. Kruška na dunji treba kolac cijeli život.

Nakon sadnje sadnica se prikrati radi formiranja krošnje.

Razmak i veličina odrasle biljke

Veličina i rod

Visina odrasle biljke
3–10 m
Širina odrasle biljke
2–6 m
Podloga
Dunja daje manje stablo i raniju rodnost, ali traži plodno, nevapnenasto tlo; neke sorte na dunji trebaju posrednik. Sijanac kruške daje veliko, dugovječno stablo za slabija tla.

Veličina odrasle kruške ovisi prije svega o podlozi. Na dunji stablo naraste tri do četiri metra i može se saditi na razmak od jedan i pol do tri metra. Na sijancu kruška naraste osam do deset metara i više, pa traži razmak od pet do sedam metara. Za oprašivanje druga sorta mora rasti dovoljno blizu.

Zalijevanje i prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Srednja
Gnojidba
ožujak – travanj, listopad – studeni
Napomena o prihrani
U jesen zreli gnoj ili kompost i po potrebi fosfor i kalij prema analizi tla; dušik u proljeće u umjerenim obrocima. Previše dušika potiče bujan rast, kruškinu buhu i bakterijsku plamenjaču.

Kruška voli tlo koje ravnomjerno drži vlagu. Mlada stabla i stabla na dunji, plitkog korijena, treba zalijevati u sušnim razdobljima, osobito od zametanja plodova do berbe. Stara stabla na sijancu dubokim korijenom sama dosežu vlagu. Malč je osobito koristan kod kruške na dunji, čije plitko korijenje brzo osjeti sušu.

Gnojidba kruške

Zreli kompost ili razgrađen stajski gnoj unose se u jesen ili rano proljeće ispod krošnje, a fosfor i kalij prema analizi tla. Dušik se daje u proljeće, u umjerenim obrocima. Previše dušika kod kruške je osobito štetno: potiče bujne, mekane izboje, koje napadaju kruškina buha i bakterijska plamenjača, a plodovi se lošije čuvaju.

Na vapnenastim tlima kruška, osobito na dunji, često pati od nedostatka željeza, koji se prepoznaje po žutim listovima sa zelenim žilama.

Formiranje krošnje i uzgojni oblik

Kruška prirodno raste uspravno i stvara usku, piramidalnu krošnju. Za kućni vrt najčešći je uzgojni oblik piramidalna krošnja s provodnicom i tri do četiri etaže bočnih grana. Na slabo bujnim podlogama kruška se uzgaja i kao vretenasti grm ili uz žicu, u obliku palmete, uz zid ili ogradu.

Budući da grane kruške rastu strmo prema gore, korisno ih je u prvim godinama savijati i vezati u kosiji položaj. Grane koje rastu koso ranije stvaraju rodne pupove, a stablo ranije počinje rađati.

Rezidba

Rezidba

Rezidba
siječanj – ožujak, srpanj

Rezidba kruške

Kruška rađa na kratkim rodnim grančicama, koje se zadržavaju više godina, slično kao kod jabuke. Rezidba se zato svodi na održavanje uzgojnog oblika, prozračnosti krošnje i postupnu obnovu starih rodnih grančica.

Glavna rezidba obavlja se krajem zime, od siječnja do ožujka. Uklanjaju se suhe, bolesne i oštećene grane, grane koje rastu prema sredini krošnje i one koje se križaju. Strmi, bujni izboji uklanjaju se ili savijaju. Stare, iscrpljene rodne grančice skraćuju se kako bi se potakle nove.

Ljeti se uklanjaju vodopije, bujni uspravni izboji koji zasjenjuju krošnju. Pri rezidbi kruške korisno je alat dezinficirati, osobito ako u blizini ima bakterijske plamenjače, a zaražene grane uklanjati duboko u zdravo drvo.

Rodnost i prorjeđivanje

Kruška na dunji počinje rađati treće do četvrte godine nakon sadnje, a na sijancu tek nakon pet do sedam godina. Kod nekih sorti javlja se naizmjenična rodnost, kad nakon godine obilnog roda slijedi godina s malo plodova. Umjerena rezidba, prorjeđivanje i redovita gnojidba ublažavaju taj ritam.

Kad je zametanje vrlo obilno, plodovi se prorjeđuju nakon prirodnog lipanjskog opadanja, tako da u cvatu ostanu jedan do dva ploda. Tako plodovi narastu krupniji, a stablo sljedeće godine ponovno stvara cvjetne pupove.

Berba i skladištenje

Berba i plod

Berba
srpanj – listopad
Znakovi zrelosti
Za berbu je plod spreman kad mu osnovna boja posvijetli iz tamnozelene u svjetlozelenu ili žućkastu, a peteljka se lako odvoji kad se plod podigne u vodoravan položaj. Ljetne kruške zatim dozriju za nekoliko dana u kući, a zimske u skladištu.
Prvi urod
3–7 god. nakon sadnje
Zamrzavanje
Ne preporučuje se
Namjena
svježe, kuhanje, zimnica, sok, sušenje

Vrijeme berbe kruške ovisi o sorti, a kruške se beru ranije nego što bi se očekivalo. Ljetne kruške ostavljene da potpuno dozriju na stablu postaju brašnaste i kašaste iznutra, iako izvana izgledaju dobro. Zato se beru kad plod dosegne punu veličinu, osnovna boja kožice posvijetli, a peteljka se lako odvoji kad se plod podigne u vodoravan položaj. Takve kruške dozriju za nekoliko dana na sobnoj temperaturi.

Jesenske i zimske kruške beru se u rujnu i listopadu, kad su još tvrde. Dozrijevaju u skladištu, nekoliko tjedana ili mjeseci, ovisno o sorti. Bere se pažljivo, s peteljkom, a plodovi se ne bacaju u košaru, jer se oštećene kruške brzo kvare.

Čuvanje

Zimske kruške čuvaju se u hladnom, prozračnom i umjereno vlažnom prostoru, u jednom sloju. Prije jela iz skladišta se donose u toplu prostoriju da dozriju. Kruške se mogu i sušiti, ukuhavati u kompote, pekmez i sok.

Bolesti i štetnici

Bolesti

  • Bakterijska plamenjača je najopasnija bolest kruške. Cvjetovi, listovi i vrhovi izboja naglo posmeđe i pocrne, kao da su opaljeni, a vrhovi izboja se savijaju u obliku štapa. Zaražene grane režu se duboko u zdravo drvo i uklanjaju iz vrta.
  • Krastavost kruške uzrokuje maslinastozelene do crne pjege na listovima i plodovima, a plodovi pucaju. Pomažu prozračna krošnja i uklanjanje otpalog lišća.
  • Hrđa kruške se prepoznaje po krupnim narančastocrvenim pjegama na listovima, a izmjenjuje se na ukrasnim borovicama u blizini.
  • Monilija uzrokuje trulež plodova na stablu i u skladištu.

Štetnici

  • Kruškina buha siše sok iz mladih izboja i izlučuje mednu rosu, na kojoj se razvija čađava plijesan. Jaki napadi slabe stablo. Najviše se razvija na bujnim, prejako gnojenim stablima.
  • Jabučni savijač oštećuje plodove i kruške, kao i jabuke.
  • Lisne uši kovrčaju mlado lišće u proljeće.
  • Kruškina grinja šiškarica uzrokuje mjehuraste, crvenkaste do crne izbočine na listovima.

Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Česta pitanja

Zašto su kruške iznutra brašnaste ili smeđe?

Najčešće zato što su ljetne kruške predugo ostale na stablu. Takve sorte beru se prije pune zrelosti i dozrijevaju u kući.

Treba li kruški oprašivač?

Većini sorti treba. U blizini mora biti druga sorta kruške koja cvate u isto vrijeme, u vlastitom ili susjednom vrtu.

Kada kruška počinje rađati?

Na dunji obično treće do četvrte godine nakon sadnje, a na sijancu nakon pet do sedam godina.

Mogu li se kruška i jabuka međusobno oprašivati?

Ne mogu. Kruška treba pelud druge sorte kruške, a jabuka druge sorte jabuke.

Povezani vodiči

Slične biljke

  • Grana jabuke sa zrelim crvenožutim plodovima u voćnjaku

    Voće › Jabučasto voće

    Jabuka

    Malus domestica

    • Sadnja: ožu, lis–stu
  • Grana breskve sa zrelim plodovima baršunaste kožice, crveno-žutim crvenilom, među uskim sjajnim zelenim listovima u vrtnom voćnjaku

    Voće › Koštičavo voće

    Breskva

    Prunus persica

    • Sadnja: ožu, lis–stu
  • Biljke jagode na slamnatom malču sa zrelim crvenim plodovima i bijelim cvijetom

    Voće › Bobičasto voće

    Jagoda

    Fragaria × ananassa

    • Sadnja: ožu–tra, kol–ruj