Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Višnja

Prunus cerasus

Koštičava voćka manje i otpornije od trešnje, kiselkastih plodova za kompote, sokove i kolače. Većina sorti je samooplodna, rano počinje rađati i dobro podnosi hladnoću, a glavna bolest je monilija.

VoćeKoštičavo voće· porodica Ružovke

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:

Ukratko

Latinski naziv
Prunus cerasus
Grupa
Voće › Koštičavo voće
Botanička porodica
Ružovke (Rosaceae)
Životni ciklus
Višegodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
6–7,5
Potreba za vodom
Srednja
Zahtjevnost
Lagan uzgoj
Grana višnje sa skupinama sjajnih svijetlocrvenih zrelih plodova na tankim peteljkama među sitnim nazubljenim listovima
Kalendar

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: da
  11. studeni: da
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: da
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Rezidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Gnojidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: da
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Osnovno i osobine vrste

Kompoti, sokovi, džemovi, kolači i liker glavna su namjena sočnih, kiselkastih plodova višnje tamnocrvene boje, iako se jedu i svježi. Ta koštičava voćka iz porodice ružovki bliska je srodnica trešnje. Kod nas je tradicionalna voćka seoskih dvorišta, a u Dalmaciji se uzgaja i višnja maraska, cijenjena za proizvodnju likera.

Višnja je manja od trešnje: raste kao nisko stablo ili veći grm, okrugle krošnje, s tankim, često povijenim granama. Otpornija je na hladnoću, rano počinje rađati i redovito rađa, a većina sorti je samooplodna, pa jedno stablo rodi i kad je samo u vrtu. Zbog toga je višnja jedna od najlakših voćaka za kućni vrt.

Uzgoj višnje u kućnom vrtu

Za uspješan uzgoj višnje važni su sunčan i prozračan položaj, rezidba koja svake godine potiče nove rodne izboje i zaštita od monilije, bolesti koja u vlažnom proljeću može osušiti cvjetove i grančice. Višnja dobro podnosi siromašnija i vapnenasta tla i ne treba mnogo gnojiva.

Sorte višanja

Sorte se razlikuju po vremenu dozrijevanja, veličini i boji plodova, kiselosti i otpornosti na moniliju. Kod nas je jedna od najraširenijih Oblačinska višnja, samooplodna sorta sitnijih, tamnocrvenih i vrlo aromatičnih plodova, koja dobro podnosi hladnoću i redovito rađa. Za jelo iz ruke biraju se sorte krupnijih i slađih plodova, a za preradu one izraženije kiselosti i arome. Maraska je dalmatinska višnja sitnih, tamnih i vrlo aromatičnih plodova.

Pregled sorti s vremenom dozrijevanja i samooplodnošću nalazi se u vodiču Sorte višanja.

Izbor sadnice i podloge

Cijepljena sadnica višnje kupuje se s označenom sortom i podlogom, jer o podlozi ovise veličina stabla i tlo koje podnosi.

Podloga

  • Sijanac divlje trešnje daje bujnije, dugovječno stablo.
  • Rašeljka podnosi suha, plića i vapnenasta tla i daje nešto manje stablo, pa je česta podloga za višnju.
  • Slabo bujne podloge daju niska stabla koja rano rode i lako se beru.

Neke sorte višnje, poput tradicionalnih sorti iz dvorišta, uzgajaju se i na vlastitom korijenu, iz izdanaka koji rastu oko matičnog stabla. Takve višnje tjeraju mnogo izdanaka, ali se lako obnavljaju.

Položaj i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Propusno, Vapnenasto
pH tla
6–7,5
Potreba za vodom
Srednja
Potreba za hranjivima
Srednja
Mraz
Otporna na mraz
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Posuda

Višnja najbolje rodi na sunčanom i prozračnom položaju. Na zatvorenim, vlažnim i sjenovitim mjestima lakše obolijeva od monilije i kozičavosti lista.

Nezahtjevna je prema tlu. Dobro uspijeva na ilovastim, pjeskovitim i vapnenastim tlima, a ne podnosi tla na kojima se zadržava voda.

Višnja je otpornija na zimske hladnoće od trešnje i drugih koštičavih voćaka, pa dobro uspijeva i u hladnijim kontinentalnim krajevima. Cvate nešto kasnije od trešnje, ali joj kasni mrazevi ipak mogu oštetiti cvjetove, pa se ne sadi u mrazišta.

Višnja se ne sadi na mjesto gdje je donedavno rasla druga koštičava voćka, jer mladim stablima tada slabije raste korijen. Ako to nije moguće, sadna jama se napuni svježom zemljom s drugog dijela vrta.

Oprašivanje i kompatibilnost

Oprašivanje

Oprašivanje
Samooplodna
Napomena o oprašivanju
Većina sorti višnje je samooplodna i rodi bez druge sorte. Neke sorte su samo djelomično samooplodne i bolje rode uz drugu višnju ili trešnju koja cvate u isto vrijeme.

Većina sorti višnje je samooplodna: cvjetovi se oprašuju vlastitim peludom, pa stablo rodi bez druge sorte u blizini. Neke sorte su samo djelomično samooplodne i bolje rode kad je u blizini druga sorta višnje ili trešnje koja cvate u isto vrijeme.

Samooplodne višnje mogu poslužiti i kao oprašivači za neke sorte trešanja.

Sadnja

Sadnja

Sadnja
ožujak, listopad – studeni
Razmak između biljaka
300–500 cm
Razmak između redova
400–500 cm
Dubina sadnje
Mjesto cijepljenja ostaje nekoliko centimetara iznad tla; višnja na vlastitom korijenu sadi se na istu dubinu na kojoj je rasla.
Potpora
Potrebna
Nakon sadnje
Kolac zabiti prije sadnje, stablo obilno zaliti i malčirati; sadnicu prikratiti radi formiranja krošnje.

Sadnja višnje

I višnji jesenska sadnja daje prednost, jer sadnica počne puštati korijen još prije proljeća.

Višnja na vlastitom korijenu sadi se na istu dubinu na kojoj je rasla, a cijepljenoj sadnici mjesto cijepljenja ostaje iznad tla. Sadnica se nakon sadnje skrati na visinu od oko 60–80 cm, kako bi se iz pupova ispod reza razvile grane krošnje.

Prvo ljeto nakon sadnje mlada višnja treba redovito zalijevanje u sušnim razdobljima.

Razmak i veličina odrasle biljke

Veličina i rod

Visina odrasle biljke
2,5–5 m
Širina odrasle biljke
2,5–4 m
Podloga
Višnja se cijepi na sijanac divlje trešnje, rašeljku (za suha i vapnenasta tla) ili slabo bujne podloge; neke sorte uzgajaju se i na vlastitom korijenu, iz izdanaka.

Odrasla višnja naraste dva i pol do pet metara u visinu i dva i pol do četiri metra u širinu, ovisno o sorti i podlozi. Zbog manjeg rasta višnja je pogodna i za manje vrtove, a stabla na slabo bujnim podlogama mogu se saditi i gušće.

Zalijevanje i prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Srednja
Gnojidba
ožujak – travanj, listopad
Napomena o prihrani
U jesen zreli kompost ili gnoj i po potrebi fosfor i kalij prema analizi tla; dušik u proljeće u umjerenim obrocima.

Odrasla višnja dobro podnosi sušu, ali za krupne i sočne plodove treba vodu od cvatnje do berbe. Mlada višnja prve dvije do tri godine treba redovito zalijevanje.

Gnojidba višnje

Zreli kompost ili razgrađen stajski gnoj unose se u jesen ispod krošnje, a fosfor i kalij prema analizi tla. Dušik se daje u proljeće, u umjerenim obrocima. Previše dušika potiče bujan rast, pa je stablo podložnije bolestima, a kasni ljetni rast izboja smanjuje otpornost na mraz.

Formiranje krošnje i uzgojni oblik

Višnja se najčešće uzgaja s okruglom ili vazastom krošnjom, na niskom deblu, s tri do pet glavnih grana i otvorenom, prozračnom sredinom. Takva krošnja dobro je osvijetljena, lako se reže i bere, a vlaga se u njoj ne zadržava, što smanjuje bolesti.

Višnja se može uzgajati i kao grm s nekoliko osnovnih grana iz tla, osobito sorte na vlastitom korijenu. Krošnja se formira u prve tri godine.

Rezidba

Rezidba

Rezidba
ožujak, srpanj – kolovoz

Mnoge sorte višnje rađaju uglavnom na izbojima izraslim prethodne godine. Izboj koji je jednom rodio dalje raste samo na vrhu, a donji dio mu ogoli. Bez rezidbe grane se zato izdužuju u duge, gole „bičeve“ s malo lišća i plodovima samo na vrhu, a krošnja se zgušnjava.

Rezidbom se svake godine potiče rast novih rodnih izboja. Najbolje je rezati ljeti, odmah nakon berbe, kad rane brzo zarastaju i lako se vidi koje su grane rodile. Ogoljele grane skraćuju se do mladog bočnog izboja, a uklanjaju se i preguste grane i grane koje rastu prema sredini krošnje. Rezidba u rano proljeće služi za formiranje mladih stabala i uklanjanje suhih grana.

Grančice osušene od monilije uklanjaju se čim se primijete, s nešto zdravog drva, i iznose iz vrta.

Rodnost i prorjeđivanje

Višnja rano počinje rađati, obično druge do četvrte godine nakon sadnje, i redovito rađa. Urod najviše smanjuju monilija u vlažnoj cvatnji i kasni mrazevi.

Višnja rijetko treba prorjeđivanje plodova. Važnije je redovitom rezidbom održavati mlade rodne izboje, jer na zapuštenim stablima urod postupno opada i seli se na vrhove grana.

Zašto višnja ne rađa

Kad višnja cvate, a plodovi izostanu ili ih je malo, najčešći uzroci su:

  • monilija u vlažnoj cvatnji, koja osuši cvjetove i grančice;
  • kasni mraz, koji ošteti otvorene cvjetove ili tek zametnute plodove;
  • hladno i kišovito vrijeme u cvatnji, kad pčele ne lete;
  • zapuštena krošnja, u kojoj su rodni izboji ostarjeli, a cvjetovi su samo na vrhovima grana;
  • kod sorti koje nisu potpuno samooplodne, nedostatak oprašivača u blizini.

Mlada stabla prvih godina mogu cvasti slabo ili odbaciti zametnute plodove, što se obično ustali nakon nekoliko godina.

Berba i skladištenje

Berba i plod

Berba
lipanj – srpanj
Znakovi zrelosti
Plod dobije punu, tamniju crvenu boju sorte, omekša i postane sočan, a pri berbi se lako odvaja od peteljke ili zajedno s njom od grančice.
Prvi urod
2–4 god. nakon sadnje
Zamrzavanje
Može se zamrzavati
Namjena
svježe, zimnica, sok, zamrzavanje, sušenje

Višnje se beru potpuno zrele, kad dobiju punu, tamniju boju sorte i postanu sočne. Nakon berbe ne dozrijevaju. Za jelo iz ruke i kompote beru se s peteljkom, a za sok, džem i zamrzavanje mogu se brati i bez peteljke, kidanjem ploda. Rodne grančice se pri berbi ne trgaju.

Najbolje je brati ujutro, po suhom vremenu. Svježe višnje kratko traju, pa se brzo prerađuju u kompote, sokove, džem i liker, a mogu se i zamrznuti bez koštica ili sušiti.

Bolesti i štetnici

Bolesti

  • Monilija je najvažnija bolest višnje. U vlažnom i hladnom vremenu u cvatnji cvjetovi, listovi i vrhovi grančica naglo uvenu i posmeđe, kao da su opaljeni, a osušeni dijelovi ostaju visjeti na stablu. Kasnije trunu i zreli plodovi. Osušene grančice i mumificirani plodovi uklanjaju se i uništavaju, a prozračna krošnja smanjuje zarazu.
  • Kozičavost lista uzrokuje sitne ljubičaste pjege na listovima, koji ljeti žute i prerano otpadaju, pa stablo slabi. Otpalo lišće se skuplja i uklanja.
  • Šupljikavost lista uzrokuje pjege koje ispadaju, pa listovi izgledaju izbušeno.

Štetnici

  • Lisne uši, osobito crna trešnjina uš, kovrčaju vrhove mladih izboja.
  • Trešnjina muha napada i višnje, ali rjeđe nego trešnje.
  • Ptice jedu zrele plodove; na niskim stablima pomaže mreža.

Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Kako smanjiti zarazu monilijom

Najvažnije mjere su preventivne i provode se tijekom cijele godine. Pri rezidbi se uklanjaju sve osušene grančice i mumificirani plodovi koji su ostali visjeti na stablu, jer na njima uzročnik prezimljuje. Krošnja se održava prozračnom, kako bi se nakon kiše brzo osušila. Kod sadnje novih stabala biraju se sorte manje osjetljive na moniliju.

Česta pitanja

Treba li višnji oprašivač?

Većini sorti ne treba, jer su samooplodne. Neke sorte bolje rode uz drugu višnju ili trešnju koja cvate u isto vrijeme.

Zašto se višnji suše grančice u proljeće?

Najčešći uzrok je monilija, koja u vlažnoj cvatnji zarazi cvjetove i grančice. Osušene grančice treba odrezati i iznijeti iz vrta.

Kada višnja počinje rađati?

Obično druge do četvrte godine nakon sadnje.

Koja je razlika između višnje i trešnje?

Višnja ima kiselkastije plodove, manje i otpornije stablo, a većina sorti je samooplodna. Trešnja ima slađe plodove i veće stablo, a većini sorti treba oprašivač.

Može li se višnja uzgajati u posudi?

Može, ako se odabere sorta na slabo bujnoj podlozi i velika posuda s najmanje 40–50 litara propusnog supstrata. Višnja u posudi treba sunčano mjesto, redovito zalijevanje od cvatnje do berbe, proljetnu prihranu i zimi zaštitu korijena od smrzavanja. Svake dvije do tri godine supstrat se djelomično zamijeni svježim.

Povezani vodiči

Slične biljke

  • Grana trešnje sa skupinama sjajnih tamnocrvenih zrelih plodova na dugim peteljkama među krupnim nazubljenim listovima

    Voće › Koštičavo voće

    Trešnja

    Prunus avium

    • Sadnja: ožu, lis–stu
  • Grana breskve sa zrelim plodovima baršunaste kožice, crveno-žutim crvenilom, među uskim sjajnim zelenim listovima u vrtnom voćnjaku

    Voće › Koštičavo voće

    Breskva

    Prunus persica

    • Sadnja: ožu, lis–stu