Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Lješnjak (Lijeska)

Corylus avellana

Orašasta voćka koja se uzgaja kao grm ili niska stablašica. Cvate usred zime, oprašuje je vjetar, a za dobar urod u blizini treba druga sorta; lješnjaci se beru krajem ljeta, kad sami ispadaju iz ovojnice.

VoćeOrašasto voće· porodica Brezovke

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:

Ukratko

Latinski naziv
Corylus avellana
Grupa
Voće › Orašasto voće
Botanička porodica
Brezovke (Betulaceae)
Životni ciklus
Višegodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
6–7,5
Potreba za vodom
Srednja
Zahtjevnost
Lagan uzgoj
Grana lijeske sa skupinama lješnjaka u zelenim resastim ovojnicama, od kojih neke smeđe, među širokim nazubljenim listovima
Kalendar

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: da
  11. studeni: da
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Rezidba

  1. siječanj: da
  2. veljača: da
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Gnojidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: da
  11. studeni: da
  12. prosinac: ne

Osnovno i osobine vrste

Lješnjak je plod lijeske, grma ili niskog stabla iz porodice brezovki, koje kod nas raste i divlje, uz šumske rubove i živice. U vrtu i voćnjaku uzgajaju se sorte krupnijih plodova, koje daju puniju jezgru i veći urod. Lijeska je dugovječna, otporna na hladnoću i nezahtjevna, pa je pogodna i za vrtove u kojima druge voćke slabije uspijevaju.

Lijeska je jednodomna biljka: na istom grmu razvija muške i ženske cvjetove. Muške rese, duge žućkaste cvatove, vide se na grmu već od jeseni, a cvatu usred zime, od siječnja do ožujka. Ženski cvjetovi su sitni pupovi iz kojih vire crvene njuškice. Oprašivanje obavlja vjetar, a plod se nakon oprašivanja razvija sporo, tijekom proljeća i ljeta, u zelenoj, resastoj ovojnici.

U vrtu se lijeska uzgaja kao grm s nekoliko osnovnih grana iz tla ili kao niska stablašica, s kratkim deblom. Grm je prirodniji oblik i lakše se obnavlja, a stablašica olakšava održavanje i berbu.

Sorte lješnjaka

  • Istarski duguljasti lješnjak (istarski dugi) je autohtona sorta s izduženim plodovima karakterističnog izgleda. Dozrijeva u prvoj polovici rujna, grm je srednje bujan do bujan i razgranat. Kao i većina sorti, nije samooplodan.
  • Istarski okrugli lješnjak ima prilično krupne, okrugle plodove dobrog okusa i arome jezgre. Cvate nešto ranije, a za berbu stiže krajem kolovoza i početkom rujna.
  • Rimski lješnjak je talijanska sorta okruglih plodova, srednje kasnog dozrijevanja, oko sredine rujna. Često se sadi kao oprašivač uz istarski duguljasti.
  • Halski lješnjak (halski div) daje krupne plodove i cijeni se kao pouzdan oprašivač u mješovitim nasadima.

Sorte se pri sadnji kombiniraju tako da se međusobno oprašuju, a vrijeme dozrijevanja omogućuje berbu u nekoliko navrata.

Izbor sadnice i podloge

Sadnice lijeske najčešće su ukorijenjeni izdanci ili polegnice uzgojeni na vlastitom korijenu. Kvalitetna sadnica ima jedan do dva zdrava izdanka i dobro razvijeno, razgranato korijenje. Kupuje se u rasadniku, s označenom sortom, jer se izgledom sadnice sorte ne razlikuju.

Lijeska na vlastitom korijenu tjera mnogo izdanaka iz korijena, koje treba redovito uklanjati. Za stablašice se ponekad koriste sadnice cijepljene na tursku lijesku, podlogu koja ne tjera izdanke i daje uspravno deblo, ali takve sadnice teže je naći i skuplje su.

Položaj i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Propusno, Vapnenasto
pH tla
6–7,5
Potreba za vodom
Srednja
Potreba za hranjivima
Srednja
Mraz
Otporna na mraz
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo

Lijeska najbolje rodi na sunčanom položaju. Podnosi i polusjenu, ali tada daje manje plodova. Zbog zimske cvatnje važno je da položaj nije izložen jakim, hladnim vjetrovima u vrijeme cvatnje, ali umjereno strujanje zraka pomaže oprašivanju.

Dobro uspijeva na većini tala, a najbolja su duboka, propusna, umjereno vlažna ilovasta tla. Podnosi i vapnenasta tla, pa je dobar izbor za krške krajeve. Ne podnosi tla na kojima se zadržava voda.

Lijeska je otporna na zimske hladnoće, a cvjetovi podnose blage mrazeve. Jači mraz u vrijeme cvatnje može oštetiti rese i ženske cvjetove, pa urod te godine bude slabiji. U sušnim ljetima, osobito u kolovozu, plodovi se slabije pune.

Oprašivanje i kompatibilnost

Oprašivanje

Oprašivanje
Treba oprašivača
Napomena o oprašivanju
Oprašuje je vjetar. Muške rese i ženski cvjetovi na istom grmu ne cvatu istodobno, a većina sorti ne oprašuje samu sebe, pa u blizini treba barem jedna, a bolje dvije kompatibilne sorte koje praše u vrijeme cvatnje glavne sorte.

Većina sorti lješnjaka nije samooplodna. Osim toga, na istom grmu muške rese i ženski cvjetovi često ne cvatu istodobno: kod nekih sorti prvo praše rese, a kod drugih se prvo otvaraju ženski cvjetovi. Zato za dobar urod u blizini treba druga sorta čije rese praše upravo kad su ženski cvjetovi glavne sorte otvoreni.

U kućnom vrtu sade se barem dvije, a bolje tri kompatibilne sorte. U većim nasadima oprašivači čine oko desetinu do petinu grmova i raspoređuju se kroz cijeli nasad. Divlja lijeska u blizini također može poslužiti kao oprašivač. Budući da pelud nosi vjetar, oprašivači trebaju biti blizu, po mogućnosti na strani s koje pušu prevladavajući vjetrovi.

Sadnja

Sadnja

Sadnja
ožujak, listopad – studeni
Razmak između biljaka
300–500 cm
Razmak između redova
400–600 cm
Dubina sadnje
Sadnica se sadi na istu dubinu na kojoj je rasla u rasadniku.
Potpora
Nije potrebna
Nakon sadnje
Nakon sadnje sadnicu skratiti na 30–50 cm radi grananja, obilno zaliti i malčirati; prve dvije godine zalijevati u suši.

Jesenska sadnja lijeske u pravilu daje bolje rezultate od proljetne, jer se sadnica do proljeća ukorijeni.

Prije sadnje tlo se očisti od višegodišnjih korova i obogati zrelim kompostom. Zemlja se oko korijena dobro pritisne i obilno zalije.

Nakon sadnje sadnica se skraćuje na 30–50 cm. Iz pupova ispod reza razvijaju se izdanci od kojih se oblikuje grm ili stablašica. Prve dvije godine lijesku treba zalijevati u suši, a tlo oko nje malčirati.

Razmak i veličina odrasle biljke

Veličina i rod

Visina odrasle biljke
3–6 m
Širina odrasle biljke
3–5 m
Podloga
Lijeska se najčešće uzgaja na vlastitom korijenu, iz ukorijenjenih izdanaka. Za stablašice bez izdanaka iz korijena koristi se podloga turske lijeske.

Odrasla lijeska naraste tri do šest metara u visinu i tri do pet metara u širinu, ovisno o sorti, uzgojnom obliku i rezidbi. Pregusto posađeni grmovi brzo se zatvore, unutrašnjost krošnje ostaje u sjeni i ne rodi, a berba i rezidba su otežane.

Zalijevanje i prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Srednja
Gnojidba
ožujak – travanj, listopad – studeni
Napomena o prihrani
U jesen zreli gnoj ili kompost te fosfor i kalij prema analizi tla; dušik u proljeće, u ožujku i travnju. Previše dušika potiče izdanke iz korijena na račun plodova.

Lijeska ima dubok korijen i odrasla podnosi kraća sušna razdoblja. Voda joj je najvažnija od svibnja do kolovoza, kad se plodovi razvijaju i jezgra puni. U sušnim ljetima zalijevanje u tom razdoblju znatno povećava urod i smanjuje broj praznih plodova. Malč ispod grmova zadržava vlagu.

Gnojidba lješnjaka

Gnojidba lijeske dijeli se na jesensku i proljetnu.

Jesenska gnojidba lješnjaka obavlja se nakon berbe i opadanja lišća, u listopadu i studenom. Ispod krošnje se rasporedi zreli stajski gnoj ili kompost, a po potrebi i fosforna i kalijeva gnojiva, koja se postupno spuštaju do korijena preko zime. Količine se određuju prema analizi tla.

Proljetna prihrana dušikom daje se u ožujku i travnju, kad krene rast. Dušik se ne pretjeruje, jer previše dušika potiče bujan rast i izdanke iz korijena na račun plodova. Kasna ljetna gnojidba dušikom se ne preporučuje.

Formiranje krošnje i uzgojni oblik

Grm je najčešći oblik u kućnim vrtovima. Iz tla raste četiri do šest jakih osnovnih grana, ravnomjerno raspoređenih, s otvorenom sredinom. Ostali izdanci iz korijena se uklanjaju. Grm se lako obnavlja: kad osnovna grana ostari i slabije rađa, zamijeni se mladim izdankom.

Niska stablašica ima jedno deblo visine 50–80 cm i krošnju s tri do pet glavnih grana. Ispod krošnje je lakše kositi, skupljati plodove i održavati čisto tlo, ali izdanke iz korijena treba uklanjati redovito, nekoliko puta godišnje.

Rezidba

Rezidba

Rezidba
siječanj – ožujak

Rezidba lješnjaka

Lijeska rađa na jednogodišnjim izbojima srednje bujnosti, na kojima se zimi vide rese i ženski cvjetni pupovi. Rezidba ima tri cilja: održati prozračnu krošnju u koju dopire sunce, potaknuti rast novih rodnih izboja i ukloniti izdanke iz korijena.

Rezidba se obavlja krajem zime, nakon cvatnje i oprašivanja, ili u kasnu jesen. Uklanjaju se suhe, bolesne i polomljene grane, grane koje rastu prema sredini i one koje se križaju. Starije grane koje slabo rađaju skraćuju se ili potpuno uklanjaju, kako bi se potaknule mlade.

Najvažniji redoviti posao je uklanjanje izdanaka iz korijena, koji troše vodu i hranu, zgušnjavaju grm i otežavaju berbu. Izdanci se uklanjaju više puta godišnje, dok su mladi, rezom tik uz korijen. Zapuštena lijeska postupno se pomlađuje tijekom nekoliko godina, uklanjanjem po jedne do dvije najstarije osnovne grane godišnje.

Rodnost i prorjeđivanje

Lijeska počinje rađati treće do pete godine nakon sadnje, a punu rodnost postiže oko osme do desete godine. Dobro njegovan nasad rađa desetljećima.

Prinos lješnjaka

Prinos lješnjaka jako ovisi o sorti, oprašivanju, položaju, rezidbi i gnojidbi. Glavni uzroci slabog uroda u kućnim vrtovima su nedostatak odgovarajućeg oprašivača, mraz u vrijeme cvatnje, suša u ljeto, zapušteni grmovi puni izdanaka i štetnici, osobito lješnjakov žižak. Lijeska je sklona i naizmjeničnoj rodnosti, pa nakon godine obilnog uroda često slijedi slabija godina.

Prazni plodovi bez jezgre najčešće su posljedica lošeg oprašivanja ili suše u vrijeme punjenja jezgre, a ponekad i osobine sorte.

Berba i skladištenje

Berba i plod

Berba
kolovoz – rujan
Znakovi zrelosti
Ovojnica požuti i posmeđi, ljuska lješnjaka postane smeđa i tvrda, a zreli plodovi se lako odvajaju i sami padaju na tlo.
Okvirni prinos
Puni urod stiže oko osme do desete godine. Količina jako ovisi o sorti, oprašivanju, rezidbi i gnojidbi, a lijeska je sklona naizmjeničnoj rodnosti.
Prvi urod
3–5 god. nakon sadnje
Zamrzavanje
Ne preporučuje se
Namjena
svježe, sušenje, kuhanje

Berba lješnjaka

Lješnjaci dozrijevaju od kraja kolovoza do sredine rujna, ovisno o sorti. Plodovi su zreli kad ovojnica požuti i posmeđi, a ljuska postane smeđa i tvrda. Zreli plodovi kod većine sorti sami ispadaju iz ovojnice i padaju na tlo.

Lješnjaci se skupljaju s tla svakih nekoliko dana, kako ih ne bi pojeli vjeverice, ptice i miševi i kako ne bi upili vlagu. Prije berbe tlo ispod grmova se pokosi ili prekrije mrežom, što olakšava skupljanje. Plodovi koji ostaju u ovojnici mogu se otresti s grma. Rano ubrani, nezreli lješnjaci imaju nerazvijenu jezgru i loše se čuvaju.

Čuvanje

Ubrani lješnjaci odmah se očiste od ovojnica i suše u tankom sloju na prozračnom, suhom i sjenovitom mjestu, dok se jezgra ne osuši i postane hrskava. Osušeni lješnjaci u ljusci čuvaju se mjesecima na suhom, hladnom i prozračnom mjestu, u platnenim vrećama. Očišćena jezgra brže užegne, pa se čuva u zatvorenoj posudi na hladnom ili u zamrzivaču.

Bolesti i štetnici

Štetnici

  • Lješnjakov žižak je najvažniji štetnik lješnjaka. Ženka buši mladi plod i odlaže jaje, a ličinka izjede jezgru i izlazi kroz okruglu rupicu u ljusci. Crvljivi plodovi ranije otpadaju, pa se redovito skupljaju i uništavaju.
  • Lješnjakova grinja pupova uzrokuje zadebljane, okrugle pupove koji se ne otvaraju. Takvi pupovi se zimi uklanjaju; više o grinjama u članku Grinje na biljkama.
  • Lisne uši sišu sok iz mladih izboja i listova.
  • Vjeverice, sojke i miševi odnose zrele plodove, pa je redovita berba najbolja zaštita.

Bolesti

  • Pepelnica se krajem ljeta pojavljuje kao bijela prevlaka na naličju listova, ali rijetko nanosi veću štetu.
  • Bakterijska palež lijeske uzrokuje sušenje pupova, izboja i grana, osobito u vlažnim proljećima. Zaražene grane se izrezuju u zdravo drvo, a alat dezinficira.
  • Pjegavost lista uzrokuje smeđe pjege na listovima u vlažnom vremenu.

Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Česta pitanja

Zašto lijeska cvate, a ne rađa?

Najčešći uzrok je nedostatak odgovarajućeg oprašivača: većina sorti ne oprašuje samu sebe. U blizini treba posaditi barem jednu kompatibilnu sortu. Slab urod može uzrokovati i mraz u vrijeme cvatnje ili zapušten grm pun izdanaka.

Kada se beru lješnjaci?

Od kraja kolovoza do sredine rujna, kad ovojnica posmeđi, a zreli plodovi počnu sami padati na tlo.

Zašto su lješnjaci prazni?

Prazni plodovi najčešće su posljedica lošeg oprašivanja ili suše ljeti, kad se puni jezgra.

Može li se lješnjak uzgojiti iz ploda?

Može, ali biljka iz ploda ne zadržava osobine sorte i obično daje sitnije plodove. Za vrt se sade sadnice poznate sorte.

Povezani vodiči

Slične biljke