Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga
Opći vodičPrihrana

Gnojidba masline: kalendar kroz godinu (jesen, zima, proljeće)

Kada i čime gnojiti masline: jesenska i zimska gnojidba organskim gnojivima, proljetna gnojidba dušikom u veljači i ožujku, folijarna prihrana, ekološka gnojidba i gnojidba mladih stabala.
Autor: Marta VukovićObjavljeno: Ažurirano:
Ruka razbacuje kompost oko debla masline u masliniku

Masline se gnoje u tri navrata. Nakon berbe i zimi, od studenog do siječnja, dobivaju zreli stajski gnoj ili kompost te fosforna i kalijeva gnojiva. Krajem zime, u veljači i ožujku, dobivaju glavni obrok dušika, a po potrebi pred cvatnju, u travnju i svibnju, i manji drugi obrok dušika. U rujnu i listopadu ne daju se dušična gnojiva poput KAN-a i uree, jer mladi izboji moraju odrvenjeti prije zime.

Pravilna gnojidba maslina ublažava naizmjeničnu rodnost, potiče rast novih rodnih izboja i poboljšava kakvoću ploda i ulja.

Točne količine ovise o tlu, starosti i veličini stabla, očekivanom urodu i navodnjavanju, a najbolja osnova je analiza tla, u maslinicima i analiza lista. Okvirne količine po stablu su u tablici niže, a za mineralna gnojiva uvijek vrijede upute proizvođača.

Kalendar gnojidbe maslina

RazdobljeŠto se dajeZašto
Nakon berbe i zimi (studeni–siječanj)Zreli stajski gnoj, kompost, fosfor i kalijHraniva se preko zime spuštaju do korijena
Kraj zime (veljača–ožujak)Glavni obrok dušikaPriprema za kretanje vegetacije i cvatnju
Pred cvatnju (travanj–svibanj)Po potrebi drugi obrok dušika; bor folijarno ako ga nedostajeCvatnja i zametanje plodova
LjetoSamo kod navodnjavanih maslina, prihrana kroz sustav navodnjavanjaRast plodova
Rana jesenBez dušikaMladi izboji trebaju odrvenjeti prije zime

Gnojidba maslina nakon berbe i zimska prihrana

Jesenska gnojidba maslina počinje nakon berbe, a nastavlja se zimi, od studenog do siječnja. To je vrijeme za organska gnojiva, poput zrelog stajskog gnoja i komposta, te za fosforna i kalijeva gnojiva, koja se u tlu sporo kreću. Gnojivo se rasporedi po površini ispod krošnje i malo izvan nje, gdje je najviše sitnog korijenja, a ne uz samo deblo. Na kamenitim terasama gnojivo se plitko unese motikom ili ostavi da ga kiša unese u tlo.

Gnojidba maslina stajskim gnojem radi se samo zrelim gnojem, odležanim najmanje šest mjeseci do godinu dana. Svjež gnoj može oštetiti korijen i donijeti sjeme korova. Gnoj se rasporedi u sloju ispod krošnje, na kamenitim terasama plitko se unese motikom, a na dubljim tlima lagano se zaore ili prekrije zemljom. Budući da sporo otpušta hraniva, stajski gnoj ne zamjenjuje proljetni obrok dušika, nego ga dopunjuje.

Zimska gnojidba maslina organskim gnojivima ujedno popravlja strukturu tla i njegovu sposobnost da zadrži vodu, što je na suhim, kamenitim tlima jednako važno kao i sama hraniva.

Koliko gnojiva po stablu i koja gnojiva

Za osnovnu jesensku i zimsku gnojidbu koriste se gnojiva s malo dušika, a puno fosfora i kalija, poput NPK 7-20-30 ili NP 20-20. Količina raste sa starošću stabla:

Starost maslineNPK 7-20-30 ili NP 20-20 po stablu (osnovna gnojidba)
1. godina50–100 g
2. godina100–150 g
3. godina150–200 g
4. godina200–300 g
5. godina400–600 g
10. godina700–1000 g
15. godina1100–1500 g
20 godina i starije1500–2000 g

Na kamenitim tlima količina gnojiva se smanjuje razmjerno udjelu kamena u tlu.

Za proljetni obrok dušika najčešće se koriste KAN ili urea. Gnojivo se rasipa po cijeloj površini ispod krošnje i malo izvan nje, nikad u hrpu uz deblo.

Gnojidba maslina u veljači i ožujku

Proljetna gnojidba maslina dušikom obavlja se krajem zime, u veljači i ožujku, prije kretanja vegetacije. Dušik potiče rast novih izboja, na kojima će maslina rađati sljedeće godine, te cvatnju i zametanje plodova. U kišnim krajevima i na laganim tlima dušik se može podijeliti na dva obroka, jedan krajem zime, a drugi pred cvatnju, kako se ne bi isprao. Za ovaj obrok najčešće se koristi KAN ili urea, rasuti po površini ispod krošnje prije kiše ili uz zalijevanje.

Dušik se daje umjereno. Previše dušika potiče bujne vodopije i gusto lišće, pogoduje bolestima poput paunova oka i smanjuje kakvoću ulja.

Folijarna gnojidba maslina

Folijarna gnojidba je prihrana preko lista, prskanjem otopine gnojiva. Ne zamjenjuje gnojidbu preko tla, ali je korisna kad treba brzo nadoknaditi neko hranivo. Kod masline se najčešće primjenjuje bor, važan za cvatnju i zametanje plodova, i to pred cvatnju, ako analiza tla ili lista pokazuje nedostatak. Na vapnenastim tlima ponekad je potrebna folijarna prihrana željezom ili kalijem. Koncentracija i vrijeme primjene određuju se prema uputi proizvođača, jer previsoka koncentracija oštećuje listove.

Ekološka gnojidba maslina

U ekološkom uzgoju maslina se gnoji organskim gnojivima: zrelim stajskim gnojem, kompostom, kompostiranom kominom i usitnjenim ostacima rezidbe. Dobar način obogaćivanja tla je i zelena gnojidba, sjetva mahunarki i drugih biljaka između redova, koje se u proljeće pokose ili plitko unesu u tlo. Više o tome u vodiču Zelena gnojidba. Drveni pepeo sadrži kalij, ali podiže pH tla, pa se na vapnenastim tlima koristi oprezno.

Rezidba i gnojidba

Jaka rezidba potiče bujan rast, pa se te godine daje manje dušika. Slaba gnojidba uz jaku rezidbu, s druge strane, daje slabe izboje i mali urod. U godini obilnog uroda maslina troši više hraniva, pa nakon takve godine gnojidba treba biti potpuna, kako bi se ublažila naizmjenična rodnost.

Gnojidba mladih maslina

Mlade masline prvih godina ne rađaju, pa se gnoje umjereno, s ciljem razvoja korijena i krošnje. Pri sadnji u jamu se doda zreli kompost, a u sljedećim godinama u proljeće se ispod krošnje rasporedi malo organskog gnojiva i umjeren obrok dušika. Prejaka gnojidba mladih stabala mineralnim gnojivima može oštetiti korijen. Kako se gnoji maslina u posudi, opisano je u vodiču maslina u tegli.

Kako prepoznati nedostatak hraniva

Izgled stabla često pokazuje koje hranivo nedostaje, ali sigurnu potvrdu daje tek analiza lista ili tla:

  • dušik: listovi su bljeđi, žućkastozeleni, novi izboji kratki i slabi, a urod mali;
  • kalij: vrhovi i rubovi starijih listova posmeđe i suše se, a stablo slabije podnosi sušu;
  • bor: slabo zametanje plodova, deformirani vrhovi izboja i listovi, ponekad sušenje vrhova;
  • željezo: mladi listovi žute, a žile ostaju zelene, najčešće na vapnenastim tlima.

Slični simptomi mogu imati i druge uzroke, poput suše, oštećenja korijena ili bolesti, pa se gnojidba ne mijenja samo na temelju izgleda listova.

Najčešće pogreške

  • jednaka količina gnojiva svake godine, bez obzira na urod i rezidbu;
  • previše dušika i kasna gnojidba dušikom u jesen;
  • gnojivo stavljeno uz samo deblo, a ne pod krošnju;
  • gnojidba bez analize tla, zbog koje se neka hraniva gomilaju, a drugih nedostaje;
  • folijarna prihrana u previsokoj koncentraciji.

Opća pravila gnojidbe voćnjaka opisana su i u vodiču Gnojidba voćaka.

Česta pitanja o gnojidbi maslina

Kada se gnoje masline? Nakon berbe i zimi (studeni–siječanj) organskim gnojivima, fosforom i kalijem, krajem zime (veljača–ožujak) dušikom, a po potrebi pred cvatnju još jednim manjim obrokom dušika. U rujnu i listopadu ne daju se dušična gnojiva poput KAN-a i uree.

Koje je najbolje gnojivo za masline? Ne postoji jedno. Za jesen i zimu najbolja su gnojiva s malo dušika, a puno fosfora i kalija (npr. NPK 7-20-30) uz zreli stajski gnoj ili kompost, a za proljeće dušična gnojiva poput KAN-a ili uree. Bez analize tla nije sigurno koje hranivo nedostaje.

Može li se maslina gnojiti stajskim gnojem? Može i preporučuje se, ali samo zrelim gnojem, nakon berbe i zimi, rasutim ispod krošnje. Svjež gnoj oštećuje korijen.

Koliko gnojiva treba jednoj maslini? Ovisi o starosti: mlada maslina u prvoj godini 50–100 g NPK 7-20-30, a stablo od 20 i više godina 1,5–2 kg u osnovnoj gnojidbi. Detaljno je u tablici iznad.

Izvori

Povezana biljka

  • Grana masline sa zelenim, ljubičastim i crnim plodovima među uskim srebrnastozelenim listovima, a u pozadini kvrgavo deblo i suhozid

    Voće › Mediteransko voće

    Maslina

    Olea europaea

    • Sadnja: ožu–tra, lis

Drugi vodiči

Mogući problemi