Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga
Opći vodičPrihrana

Gnojidba vrta: osnovna gnojidba, prihrana i organska gnojiva

Što je osnovna gnojidba, kada i kako prihranjivati, čemu služe meliorativna i folijarna gnojidba, kako koristiti KAN, ureu i pepeo te kako izbjeći najčešće pogreške.
Autor: Marta VukovićObjavljeno:
Vrtlarica rukom u rukavici raspoređuje kompost iz kante po gredici s povrćem

Gnojidba vrta vraća tlu hranjiva koja biljke svake godine iznose berbom i održava plodnost tla dugoročno. U vrtu se razlikuju tri vrste gnojidbe: osnovna gnojidba prije sjetve i sadnje, prihrana tijekom rasta i meliorativna gnojidba kojom se popravljaju svojstva tla. Uz to se povremeno koristi folijarna gnojidba, prskanjem po lišću. Svaka biljka uz to ima svoje potrebe, pa se drukčije prihranjuju rajčica, paprika, krumpir, grah i jabuka; za krumpir postoji i zaseban vodič Gnojidba krumpira. Prije kupnje gnojiva bolje je napraviti analizu tla nego gnojiti napamet.

Osnovno o hranjivima

Biljke iz tla najviše troše tri glavna hranjiva:

  • Dušik (N) potiče rast lišća i izboja. Nedostatak se vidi kao svijetlo, žućkasto lišće, prvo na starijim listovima. Višak daje bujno, mekano lišće, manje plodova, više bolesti i štetnika te nakupljanje nitrata u lisnatom povrću.
  • Fosfor (P) važan je za razvoj korijena, cvatnju i zametanje plodova.
  • Kalij (K) utječe na kakvoću i obojenost plodova, otpornost na sušu i hladnoću i čuvanje plodova.

Uz njih biljke trebaju kalcij, magnezij i sumpor te male količine mikroelemenata, poput željeza, bora, cinka i mangana. Koliko čega treba ovisi o biljci: plodovito povrće poput rajčice i paprike, krumpir i kupusnjače troše mnogo, a mahunarke same vežu dušik iz zraka.

Analiza tla

Najpouzdaniji temelj gnojidbe je analiza tla, koja pokazuje pH, sadržaj humusa i dostupnog fosfora i kalija. U vrtu je dovoljno napraviti je svakih nekoliko godina. Bez analize gnoji se naslijepo: često se godinama dodaju fosfor i kalij kojih već ima previše, a pH ostaje neodgovarajući.

Osnovna gnojidba

Osnovna gnojidba obavlja se prije sjetve ili sadnje, najčešće u jesen ili rano proljeće, uz obradu tla. Cilj joj je opskrbiti tlo hranjivima za cijelu sezonu i održati organsku tvar.

  • Organska gnojiva: zreli stajski gnoj, kompost, glistenjak ili peletirani gnoj unose se u gornji sloj tla. Svježi gnoj stavlja se u jesen, kako bi se do proljeća razgradio; u proljeće se koristi samo zreo.
  • Mineralna gnojiva s fosforom i kalijem po potrebi se dodaju u osnovnoj gnojidbi, jer se ta hranjiva sporo kreću kroz tlo.
  • Plodored određuje gdje ide najviše gnoja: zahtjevne kulture dolaze na svježe pognojenu gredicu, a skromnije, poput mrkve, graha ili luka, u drugoj godini nakon gnojidbe.

Prihrana

Prihrana je dodatna gnojidba tijekom rasta, kad biljka troši najviše hranjiva. Najčešće se odnosi na dušik, koji se lako ispire iz tla, pa ga je bolje dodavati u više manjih obroka nego odjednom.

  • Prihranjuje se prema potrebi biljke: plodovito povrće u vrijeme zametanja plodova, lisnato povrće tijekom rasta lišća, voćke u proljeće.
  • Gnojivo se raspoređuje oko biljke, a ne uz samu stabljiku, i plitko unosi u tlo ili zalije.
  • Prihranjuje se u vlažno tlo; na suho tlo gnojivo može oštetiti korijen.
  • Kasno ljeto nije vrijeme za dušičnu prihranu voćaka i višegodišnjih biljaka, jer izboji ne stignu odrvenjeti do zime.

KAN i urea

KAN i urea su mineralna dušična gnojiva koja se u vrtovima često koriste za prihranu. Djeluju brzo i jako, pa ih je lako predozirati: višak oštećuje korijen, a dušik se ispire u podzemne vode. Koriste se u malim obrocima, raspoređeni oko biljaka, nikad na lišće i nikad uz samu stabljiku, uvijek prema uputi proizvođača i potrebi biljke. Na tlima bogatim organskom tvari i nakon gnojidbe stajskim gnojem često nisu potrebni.

Kad gnojiva u vrtu ima previše ili premalo

  • Gnojidba bez analize tla — višak jednih i manjak drugih hranjiva.
  • Previše dušika — bujno lišće, malo plodova, više lisnih uši i bolesti.
  • Svježi gnoj uz korijen ili neposredno pred sjetvu korjenastog povrća.
  • Gnojivo na suho tlo ili uz samu stabljiku.
  • Vapnenje bez potrebe i pepeo na kiseloljubive biljke.
  • Kasna ljetna dušična gnojidba voćaka.

Meliorativna gnojidba

Meliorativna gnojidba popravlja nepovoljna svojstva tla, a ne hrani pojedinu kulturu. Provodi se na temelju analize tla:

  • kalcizacija, odnosno vapnenje, podiže pH kiselih tala;
  • humizacija, unošenje većih količina organske tvari, popravlja strukturu i sposobnost zadržavanja vode;
  • fosfatizacija i kalizacija podižu sadržaj fosfora i kalija na vrlo siromašnim tlima.

Vapnenje se ne radi bez analize tla: biljke kojima odgovara kiselo tlo, poput borovnice, propadaju na vapnenom tlu, a i povrće slabije usvaja neka hranjiva kad je pH previsok.

Folijarna gnojidba

Folijarna gnojidba je prskanje otopine hranjiva po lišću. Biljka ih usvaja brzo, ali u malim količinama, pa folijarna gnojidba služi kao brza pomoć, najčešće za mikroelemente ili kad je usvajanje iz tla otežano, primjerice zbog suše, hladnog tla ili neodgovarajućeg pH. Ne zamjenjuje gnojidbu tla. Prska se prema uputi, u oblačnom danu ili predvečer, kako otopina ne bi oštetila lišće.

Gnojidba vrta pepelom

Drveni pepeo sadrži kalij i kalcij, pa djeluje kao kalijevo gnojivo i blago podiže pH tla. Može se koristiti u malim količinama na tlima koja nisu vapnenasta, za biljke kojima odgovara neutralno tlo. Ne koristi se:

  • za borovnice i druge biljke kiselog tla;
  • na vapnenastim tlima;
  • zajedno sa svježim gnojem, jer se gubi dušik;
  • ako potječe od lakiranog, impregniranog ili obojenog drva, ugljena, briketa ili otpada.

Pepeo se rasipa tanko i ravnomjerno, ne u hrpama, i unosi u tlo.

Organska ili mineralna gnojiva

Organska gnojivaMineralna gnojiva
PrimjeriStajski gnoj, kompost, glistenjak, zelena gnojidbaKAN, urea, NPK gnojiva
DjelovanjeSporo, dugotrajnoBrzo, kratkotrajno
Utjecaj na tloPopravljaju strukturu i život u tluNe popravljaju strukturu
Rizik predoziranjaManji, osim svježeg gnojaVeći

U kućnom vrtu temelj gnojidbe trebaju biti organska gnojiva i zelena gnojidba, a mineralna gnojiva koriste se ciljano, kad biljka ili analiza tla to pokažu. Za voćke vrijede drukčija pravila, jer im korijen seže duboko i hranjiva troše tijekom cijele godine.

Izvori

Drugi vodiči