Štetnik
Lisne uši: kako ih prepoznati i riješiti ih se
Simptomi: Kolonije sitnih kukaca na vrhovima izboja i naličju listova, uvijeno i ljepljivo lišće, čađavica i mravi na biljci.
Prunus avium
Koštičava voćka koja daje prvo voće sezone, od svibnja do srpnja. Većini sorti treba oprašivač, veličinu stabla određuje podloga, a za čiste plodove potrebna je zaštita od trešnjine muhe i ptica.
VoćeKoštičavo voće· porodica Ružovke

Sadnja i presađivanje
Berba
Rezidba
Gnojidba
Kao prvo voće sezone trešnja dozrijeva od svibnja do srpnja, a uzgaja se zbog slatkih, sočnih plodova na dugim peteljkama. Ta koštičava voćka iz porodice ružovki srodna je višnji, šljivi i breskvi. Divlja trešnja raste u našim šumama, a vrtne sorte daju krupnije i slađe plodove.
Trešnja na bujnoj podlozi naraste u visoko, dugovječno stablo, koje u starim voćnjacima i dvorištima doseže deset metara i više. Za kućni vrt danas su praktičnija stabla na slabije bujnim podlogama, koja ostaju niska, ranije počinju rađati i lakše se beru i štite od ptica.
Trešnja ima nekoliko posebnosti koje treba znati prije sadnje. Većini sorti treba oprašivač, i to ne bilo koja sorta, nego kompatibilna. Plodovi pucaju kad pred berbu padne mnogo kiše. Glavni štetnici su trešnjina muha, koja uzrokuje crvljive plodove, i ptice, koje mogu obrati stablo za nekoliko dana.
Sorte se razlikuju po vremenu dozrijevanja, boji i čvrstoći plodova, otpornosti na pucanje i potrebi za oprašivačem. Prema čvrstoći mesa razlikuju se mekane trešnje, sočnog mesa, i hrskavice, čvrstog, hrskavog mesa, koje bolje podnose prijevoz i manje pucaju. Prema boji plodovi mogu biti tamnocrveni gotovo crni, svijetlocrveni ili žuto-crveni. Izborom ranih, srednjih i kasnih sorti berba se može produljiti na nekoliko tjedana, a za mali vrt korisno je birati samooplodne sorte, kojima ne treba drugo stablo.
Među sortama trešanja ima i samooplodnih, kojima ne treba oprašivač.
Sadnica trešnje treba imati glatku, neoštećenu koru i dobro zaraslo mjesto cijepljenja. Pri kupnji u rasadniku provjerava se i treba li sorti oprašivač i koje sorte su joj odgovarajući oprašivači. Jednogodišnje sadnice dobro se primaju, a dvogodišnje s nekoliko bočnih grana ranije formiraju krošnju.
Trešnja treba sunčan i prozračan položaj. Cvate rano u proljeće, pa se ne sadi u mrazišta i niže dijelove terena u koje se slijeva hladan zrak. Blage padine i povišeni položaji su najbolji.
Najbolja su duboka, propusna, ilovasta tla. Trešnja ne podnosi tla na kojima se zadržava voda, jer joj u mokrom tlu propada korijen i lakše se javlja smolotok. Na težim tlima trešnja se sadi na blago uzdignuto mjesto.
Drvo trešnje dobro podnosi zimske hladnoće, a cvjetovi su osjetljivi na kasne mrazeve. Kiša pred berbu uzrokuje pucanje plodova, pa se za vlažnije krajeve biraju sorte otpornije na pucanje.
Većina sorti trešnje nije samooplodna: za zametanje plodova treba pelud druge sorte koja cvate u isto vrijeme. Osim toga, sorte su podijeljene u skupine koje se međusobno ne oprašuju, pa susjedna sorta nije uvijek dobar oprašivač. Zato se oprašivač bira prema tablicama oprašivača ili preporuci rasadnika.
Postoje i samooplodne sorte, koje rode bez druge sorte i ujedno su dobri oprašivači za većinu drugih sorti. Za mali vrt s mjestom za jedno stablo one su najbolji izbor. Višnja ne oprašuje trešnju pouzdano.
U toplijim krajevima trešnja se radije sadi u jesen, kako bi se sadnica počela ukorjenjivati prije proljeća.
Na slabo bujnim podlogama trešnja treba kolac cijeli život. Nakon sadnje sadnica se skrati radi formiranja krošnje. Oprašivač se sadi u blizini, u istom ili susjednom vrtu.
Trešnja na bujnoj podlozi s godinama baca mnogo hlada, pa se ne sadi uz povrtnjak ni preblizu kući, gdje bi zasjenila prozore i gredice. Na južnoj strani vrta posađeno visoko stablo zasjenit će veći dio vrta. Niska stabla na slabo bujnim podlogama mogu se saditi i u manjem vrtu, uz rub travnjaka ili u red s drugim voćkama. Ispod krošnje treba ostaviti dovoljno mjesta za ljestve i mrežu protiv ptica.
Veličina odrasle trešnje ovisi prije svega o podlozi. Na slabo bujnim podlogama stablo ostaje visoko tri do četiri metra i može se saditi na razmak od tri i pol do četiri metra. Na sijancu divlje trešnje stablo naraste osam do deset metara i više, pa traži razmak od šest do sedam metara.
Trešnja treba vodu u proljeće, od cvatnje do berbe, kad plodovi rastu. Mlada stabla i stabla na slabo bujnim podlogama zalijevaju se redovito u sušnim razdobljima. Pred berbu se zalijevanje ne pretjeruje, a nagle promjene vlage, osobito obilna kiša nakon suše, uzrokuju pucanje plodova. Malč ispod krošnje ujednačava vlagu u tlu.
Zreli kompost ili razgrađen stajski gnoj unose se u jesen ispod krošnje, a fosfor i kalij prema analizi tla. Dušik se daje u proljeće, u umjerenim obrocima. Previše dušika potiče bujan rast mladih stabala i odgađa početak rodnosti, a kod odraslih stabala čini drvo osjetljivijim na smolotok i bolesti.
Trešnja prirodno raste uspravno, s izraženom provodnicom. Za kućni vrt najčešća je piramidalna krošnja s provodnicom i etažama bočnih grana, a na slabo bujnim podlogama vretenasti grm, s jednom provodnicom i kraćim bočnim granama. Krošnja se može voditi i kao vaza, otvorene sredine, što smanjuje visinu stabla.
Grane trešnje rastu strmo, pa ih je korisno u prvim godinama savijati u kosiji položaj. Kose grane ranije stvaraju rodne pupove.
Trešnja rađa na kratkim rodnim grančicama, koje žive i rađaju više godina, te na bazi jednogodišnjih izboja. Zato treba blažu rezidbu od breskve.
Trešnja se najbolje reže ljeti, nakon berbe, kad rane brzo zarastaju. Zimska rezidba povećava opasnost od smolotoka i bolesti drva, pa se zimi uklanjaju samo grane koje je nužno ukloniti. Mlada stabla formiraju se rezidbom u proljeće, pred kretanje pupova.
Pri rezidbi se uklanjaju suhe, bolesne i polomljene grane, grane koje rastu prema sredini krošnje i preguste grane. Previsoka stabla postupno se snižavaju ljetnom rezidbom, uklanjanjem vrha iznad bočne grane.
Trešnja na slabo bujnim podlogama počinje rađati treće do četvrte godine nakon sadnje, a na sijancu divlje trešnje tek nakon pet do sedam godina. Na urod najviše utječu oprašivanje, kasni mrazevi u cvatnji i kiša u cvatnji.
Prorjeđivanje plodova kod trešnje se u pravilu ne provodi, jer stablo samo odbaci višak plodova. Kod jako obilnog uroda na slabo bujnim podlogama plodovi mogu biti sitniji.
Trešnje se beru potpuno zrele, jer nakon berbe ne dozrijevaju. Plod je zreo kad dobije punu boju sorte, sladak je i sočan, a peteljka se lako odvaja od grančice. Bere se s peteljkom, kako bi plodovi dulje ostali svježi, a rodne grančice se pri berbi ne trgaju, jer će rađati i sljedećih godina.
Najbolje je brati ujutro, kad su plodovi hladni i suhi. Svježe trešnje u hladnjaku ostaju dobre nekoliko dana. Višak se ukuhava u kompot i džem ili se plodovi bez koštica zamrzavaju.
Pojedina sorta trešnje dozrijeva u razdoblju od svega desetak dana do dva tjedna. Ako se u vrtu posade dvije do tri sorte različitog vremena dozrijevanja, koje se ujedno međusobno oprašuju, svježe trešnje mogu se brati od kraja svibnja do srpnja. Rane sorte češće izbjegnu trešnjinu muhu, a kasne sorte češće dozriju nakon kišnog razdoblja, pa manje pucaju.
Štetnik
Simptomi: Kolonije sitnih kukaca na vrhovima izboja i naličju listova, uvijeno i ljepljivo lišće, čađavica i mravi na biljci.
Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.
Većini sorti treba druga, kompatibilna sorta trešnje koja cvate u isto vrijeme. Samooplodne sorte rode same i dobar su izbor za mali vrt.
Crvljive trešnje najčešće su posljedica trešnjine muhe, koja odlaže jaja u plodove koji počinju dozrijevati. Rane sorte i redovita berba smanjuju štetu.
Plodovi pucaju kad pred berbu padne obilna kiša, jer upijaju vodu kroz kožicu. Neke sorte su otpornije na pucanje.
Na slabo bujnim podlogama treće do četvrte godine, a na bujnim podlogama nakon pet do sedam godina.
Opći vodič
Kada i čime gnojiti voćke: jesenska i zimska gnojidba organskim i fosforno-kalijevim gnojivima, proljetna dušična gnojidba, primjena uree i gdje rasporediti gnojivo.
Sadnja
Kako posaditi trešnju: jesenska ili proljetna sadnja, izbor mjesta, razmak prema podlozi, raspored oprašivača, sadnja korak po korak i njega u prvoj godini.
Opći vodič
Kada saditi voćke u jesen, a kada u proljeće, kako odabrati sadnicu, iskopati sadnu jamu, posaditi voćku i njegovati je prve godine.
Opći vodič
Mekane trešnje i hruštevi, samooplodne i stranooplodne sorte te osobine poznatih kultivara Van, Stella, Lapins, Sunburst, Kordia, Regina i Carmen, s vremenom dozrijevanja i savjetima za izbor.
Opći vodič
Kako posaditi trešnju, breskvu, šljivu ili marelicu iz koštice: što se može očekivati od stabla iz koštice, stratifikacija, sjetva, njega mladih biljaka i cijepljenje.



