Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Šljiva

Prunus domestica

Koštičava voćka skromnih zahtjeva koja dobro uspijeva i na težim, vlažnijim tlima. Plodovi se jedu svježi, suše i prerađuju u pekmez i rakiju, a najveće prijetnje su šarka šljive, šljivin savijač i monilija.

VoćeKoštičavo voće· porodica Ružovke

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:

Ukratko

Latinski naziv
Prunus domestica
Grupa
Voće › Koštičavo voće
Botanička porodica
Ružovke (Rosaceae)
Životni ciklus
Višegodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
6–7,5
Potreba za vodom
Srednja
Zahtjevnost
Lagan uzgoj
Grana šljive s mnoštvom ovalnih tamnoplavih plodova s pepeljastim voštanim slojem među zelenim nazubljenim listovima
Kalendar

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: da
  11. studeni: da
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Rezidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Gnojidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: da
  11. studeni: da
  12. prosinac: ne

Osnovno i osobine vrste

U našim krajevima šljiva ima dugu tradiciju: plodovi se jedu svježi, suše, kuhaju u pekmez i prerađuju u rakiju šljivovicu. Ta koštičava voćka iz porodice ružovki srodna je marelici, breskvi i trešnji. Šljiva je nezahtjevna, dobro podnosi hladnoću i teža tla, redovito rađa i dugo živi, pa je jedna od najčešćih voćaka u kućnim vrtovima i seoskim voćnjacima.

Stablo šljive srednje je veliko, uspravne do okrugle krošnje. Na bujnim podlogama i sijancima naraste do šest metara i više, a tradicionalna stabla oko kuće često tjeraju mnogo izdanaka iz korijena. Plodovi su najčešće tamnoplavi s pepeljastim voštanim slojem, ali postoje i žute, zelene i crvene šljive.

Za uspješan uzgoj šljive važni su sunčan položaj, umjerena rezidba, sadnja zdravih sadnica i zaštita od šarke šljive, šljivina savijača i monilije.

Vrste i sorte šljiva

Pod nazivom šljiva u vrtovima se uzgaja nekoliko srodnih tipova:

  • Prave šljive imaju ovalne, tamnoplave plodove s košticom koja se lako odvaja. Među njima je tradicionalna Požegača (Bistrica), sitnijih, vrlo slatkih plodova, cijenjena za sušenje i rakiju, i Stanley, krupnih plodova, rodna i samooplodna sorta.
  • Renklode imaju okrugle, zelenkaste do žute plodove vrlo slatkog okusa.
  • Mirabele imaju sitne, okrugle, žute plodove.
  • Džanarika je srodna vrsta okruglih, sitnih plodova, koja se najčešće koristi kao podloga.

Novije sorte imaju krupnije plodove i bolju otpornost na šarku šljive. Izborom ranih, srednjih i kasnih sorti berba se može produljiti od srpnja do rujna.

Sorte se uz vrijeme dozrijevanja biraju i prema otpornosti na šarku.

Izbor sadnice i podloge

Kod šljive je najvažnije da sadnica bude zdrava, iz provjerenog rasadnika, s označenom sortom i podlogom: šarka šljive, njezina najopasnija bolest, prenosi se upravo zaraženim sadnicama i plemkama.

Podloga

  • Džanarika (mirobalana) je najčešća podloga za šljivu. Daje bujno, dugovječno stablo, dobro podnosi teža i vlažnija tla, ali tjera izdanke iz korijena.
  • Srednje bujne podloge daju nešto manje stablo, koje ranije počinje rađati.
  • Slabo bujne podloge daju niska stabla za manje vrtove, ali traže plodnije tlo i zalijevanje.

Stabla iz izdanaka tradicionalnih šljiva oko kuće rastu na vlastitom korijenu i zadržavaju osobine matičnog stabla, ali tjeraju mnogo izdanaka i sporije počinju rađati.

Položaj i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Glinasto, Bogato humusom
pH tla
6–7,5
Potreba za vodom
Srednja
Potreba za hranjivima
Srednja
Mraz
Otporna na mraz
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo

Šljiva najbolje rodi na sunčanom i prozračnom položaju. U sjeni plodovi su sitniji i manje slatki, a stablo je sklonije bolestima.

Šljiva je nezahtjevna prema tlu i od svih koštičavih voćaka najbolje podnosi teža, ilovasto-glinasta i vlažnija tla. Najbolje joj odgovaraju duboka, plodna tla koja ravnomjerno drže vlagu, a ne podnosi tla na kojima voda dugo stoji na površini. Na plitkim, suhim tlima plodovi ostaju sitni.

Drvo šljive dobro podnosi zimske hladnoće, a šljiva cvate nešto kasnije od marelice i breskve, pa je manje izložena kasnim mrazevima. U mrazištima mraz ipak može oštetiti cvjetove.

Šljiva se ne sadi na mjesto gdje je donedavno rasla druga koštičava voćka, jer mladim stablima tada slabije raste korijen.

Oprašivanje i kompatibilnost

Oprašivanje

Oprašivanje
Djelomično samooplodna
Napomena o oprašivanju
Dio sorti šljive je samooplodan i rodi sam, a dio je djelomično samooplodan ili treba drugu sortu koja cvate u isto vrijeme. I samooplodne sorte obično bolje rode uz oprašivača u blizini.

Dio sorti šljive je samooplodan i rodi bez druge sorte u blizini, poput Stanleyja i Požegače. Drugi su djelomično samooplodni ili potpuno samoneoplodni, pa trebaju drugu sortu šljive koja cvate u isto vrijeme. Čak i samooplodne sorte obično daju veći i redovitiji urod kad je u blizini oprašivač.

Pri kupnji nove sorte zato treba provjeriti treba li joj oprašivač i koje sorte su dobri oprašivači. Kad je u cvatnji šljive hladno i kišovito, pčele slabo lete, pa je urod manji.

Sadnja

Sadnja

Sadnja
ožujak, listopad – studeni
Razmak između biljaka
400–600 cm
Razmak između redova
500–600 cm
Dubina sadnje
Mjesto cijepljenja ostaje nekoliko centimetara iznad tla.
Potpora
Potrebna
Nakon sadnje
Kolac zabiti prije sadnje, stablo obilno zaliti i malčirati; sadnicu prikratiti radi formiranja krošnje.

Šljivu je bolje saditi u jesen nego u proljeće: do proljeća se sadnica već počne ukorjenjivati.

Nakon sadnje šljiva se skrati na visinu od oko 70–90 cm, kako bi se iz pupova ispod reza razvile grane krošnje.

Razmaci ovise najviše o podlozi, a pri sadnji se planiraju i oprašivači.

Razmak i veličina odrasle biljke

Veličina i rod

Visina odrasle biljke
3–6 m
Širina odrasle biljke
3–5 m
Podloga
Džanarika (mirobalana) daje bujno stablo i podnosi teža tla; srednje i slabije bujne podloge daju manje stablo i raniju rodnost.

Odrasla šljiva naraste tri do šest metara u visinu i tri do pet metara u širinu, ovisno o podlozi i sorti. Stabla na džanariki su veća, a stabla na slabije bujnim podlogama ostaju niža i mogu se saditi gušće. Između stabala treba ostaviti dovoljno mjesta za osvijetljenu krošnju, rezidbu i berbu.

Zalijevanje i prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Srednja
Gnojidba
ožujak – travanj, listopad – studeni
Napomena o prihrani
U jesen zreli stajski gnoj ili kompost te fosfor i kalij prema analizi tla; dušik u proljeće u umjerenim obrocima. Prejaka dušična gnojidba potiče bujan rast i izdanke iz korijena.

Šljiva treba ravnomjernu vlagu, osobito od zametanja plodova do berbe. U suši plodovi ostaju sitni i otpadaju, a nakon nagle kiše pucaju. Mlade šljive prve dvije do tri godine zalijevaju se redovito, a malč ispod krošnje ujednačava vlagu, pa plodovi rjeđe pucaju.

Gnojidba šljiva u jesen

Šljiva se gnoji u dva navrata. U jesen, nakon berbe i opadanja lišća, ispod krošnje se rasporedi zreli stajski gnoj ili kompost, a po potrebi i fosforna i kalijeva gnojiva, prema analizi tla. Jesenska gnojidba popunjava zalihe hranjiva u tlu za iduću sezonu, a hranjiva se preko zime postupno spuštaju do korijena.

U proljeće, kad krene rast, šljiva se umjereno prihranjuje dušikom. Prejaka dušična gnojidba potiče bujan rast mladica i izdanaka iz korijena na račun plodova.

Formiranje krošnje i uzgojni oblik

Za šljivu se najčešće koristi poboljšana piramidalna krošnja, s provodnicom i tri do pet bočnih grana raspoređenih oko debla. Na slabije bujnim podlogama šljiva se uzgaja i kao vretenasti grm, a dio vrtlara preferira otvorenu vazu, koja drži stablo nižim i krošnju svijetlijom.

Krošnja se formira u prve tri do četiri godine. Grane koje rastu preoštro prema gore savijaju se u kosiji položaj, jer kose grane ranije stvaraju rodne pupove.

Rezidba

Rezidba

Rezidba
ožujak – travanj, srpanj – kolovoz

Šljiva rađa na kratkim rodnim grančicama, koje žive i rađaju nekoliko godina, i na jednogodišnjim izbojima. Treba umjerenu rezidbu, koja održava prozračnu krošnju i postupno obnavlja rodno drvo.

Šljiva se ne reže usred zime, jer kroz rane ulaze uzročnici bolesti drva, poput srebrnaste bolesti lišća. Najbolje je rezati u proljeće, kad krene rast, i ljeti, nakon berbe. Uklanjaju se suhe, bolesne i polomljene grane, grane koje rastu prema sredini krošnje i one koje se križaju, a preduge grane se skraćuju.

Izdanci iz korijena uklanjaju se redovito, rezom tik uz korijen. Zapuštena stabla pomlađuju se postupno, tijekom dvije do tri godine.

Krošnja se oblikuje, redovito reže i po potrebi pomlađuje.

Rodnost i prorjeđivanje

Šljiva počinje rađati treće do pete godine nakon sadnje. Mnoge sorte sklone su obilnom urodu, nakon kojeg slijedi slabija godina. Kod vrlo obilnog zametanja grane se lome, a plodovi ostaju sitni.

Kod krupnoplodnih sorti plodovi se tada prorjeđuju nakon prirodnog opadanja, tako da između plodova ostane nekoliko centimetara. Teške grane mogu se poduprijeti, kako se ne bi slomile pod teretom plodova.

Berba i skladištenje

Berba i plod

Berba
srpanj – rujan
Znakovi zrelosti
Plod dobije punu boju sorte i voštani pepeljasti sloj, omekša uz peteljku, postane sladak i lako se odvaja od grančice.
Prvi urod
3–5 god. nakon sadnje
Zamrzavanje
Može se zamrzavati
Namjena
svježe, sušenje, zimnica, sok, zamrzavanje

Šljive se beru kad dobiju punu boju sorte i omekšaju uz peteljku. Plodovi koji se jedu svježi beru se potpuno zreli, a za prijevoz nekoliko dana ranije. Za sušenje, pekmez i rakiju šljive se ostavljaju da potpuno dozriju na stablu, jer tada imaju najviše šećera, pa se ponekad i otresaju sa stabla.

Plodovi se beru s peteljkom, kako bi dulje ostali svježi i zadržali voštani sloj. Svježe šljive u hladnjaku ostaju dobre nekoliko dana do tjedan dana. Višak se suši, kuha u pekmez i džem, ukuhava u kompot ili zamrzava bez koštica.

Sušenje šljiva

Za sušenje su najbolje potpuno zrele, slatke šljive sorti s čvrstim mesom i košticom koja se lako odvaja. Plodovi se operu, a suše se cijeli ili prepolovljeni, bez koštice, u sušilici ili pećnici na niskoj temperaturi, sve dok ne postanu savitljivi i kožasti, bez vlage u sredini. Dobro osušene šljive čuvaju se mjesecima u zatvorenim posudama na suhom i hladnom mjestu.

Bolesti i štetnici

Bolesti

  • Šarka šljive je najopasnija bolest šljive. Uzrokuje je virus, koji na listovima stvara svijetle prstenove i šare, a na plodovima udubljene pjege, nakon čega plodovi prerano otpadaju i postaju neupotrebljivi. Zaražena stabla ne mogu se izliječiti. Virus prenose lisne uši i zaraženi sadni materijal, pa su zdrave sadnice i otpornije sorte najbolja zaštita.
  • Monilija uzrokuje trulež plodova na stablu, osobito ozlijeđenih plodova, i sušenje cvjetova i grančica.
  • Rogač šljive deformira mlade plodove u izdužene, šuplje, bljedozelene „rogače“ bez koštice.
  • Crvena pjegavost lista uzrokuje narančastocrvene, zadebljale pjege na listovima.
  • Hrđa šljive se krajem ljeta pojavljuje kao smeđi praškasti jastučići na naličju listova, koji prerano otpadaju.

Štetnici

  • Šljivin savijač je najvažniji štetnik ploda. Gusjenice se razvijaju u plodovima, koji su crvljivi i prerano dozrijevaju i otpadaju.
  • Šljivina osa odlaže jaja u cvjetove, a ličinke izjedaju mlade plodove, koji otpadaju.
  • Lisne uši kovrčaju lišće na vrhovima izboja i prenose šarku.
  • Štitaste uši se nakupljaju na kori grana i slabe stablo.

Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Česta pitanja

Zašto su šljive crvljive?

Najčešće zbog šljivina savijača, čije se gusjenice razvijaju u plodovima. Crvljivi plodovi ranije dozrijevaju i otpadaju, pa ih treba skupljati i uklanjati.

Treba li šljivi oprašivač?

Ovisi o sorti. Neke sorte su samooplodne i rode same, a druge trebaju drugu sortu koja cvate u isto vrijeme. I samooplodne sorte bolje rode uz oprašivača.

Kada šljiva počinje rađati?

Obično treće do pete godine nakon sadnje.

Zašto šljivi otpadaju plodovi prije berbe?

Najčešći uzroci su šljivin savijač, šarka šljive, suša i prejak urod. Dio plodova stablo prirodno odbaci početkom ljeta.

Kako ukloniti izdanke iz korijena šljive?

Izdanci se režu tik uz korijen iz kojeg rastu, dok su mladi, više puta godišnje. Ako se samo pokose pri tlu, iz istog mjesta brzo izraste više novih izdanaka.

Povezani vodiči

Slične biljke