Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Vinova loza (Loza)

Vitis vinifera

Dugovječna penjačica koja se uzgaja zbog grožđa za jelo i vino ili kao brajda za hladovinu. Treba sunce i propusno tlo, rezidbu svake zime i zelenu rezidbu ljeti, a glavne bolesti su plamenjača i pepelnica.

VoćeVinova loza· porodica Lozice

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:

Ukratko

Latinski naziv
Vitis vinifera
Grupa
Voće › Vinova loza
Botanička porodica
Lozice (Vitaceae)
Životni ciklus
Višegodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
6–8
Potreba za vodom
Niska
Zahtjevnost
Srednje zahtjevan
Trs vinove loze s tamnoplavim grozdovima i peterokrpastim listovima uz žicu u dvorištu
Kalendar

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: da
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: da
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Rezidba

  1. siječanj: da
  2. veljača: da
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: da
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Gnojidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: da
  11. studeni: da
  12. prosinac: ne

Osnovno i osobine vrste

Grožđe vinove loze jede se svježe, suši i prerađuje u sok i vino. Ta drvenasta penjačica iz porodice lozica jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka. U vrtu i dvorištu loza se često sadi i kao brajda ili odrina, koja ljeti daje hladovinu.

Loza se vitica hvata za potporu i bez rezidbe razvija vrlo duge mladice. Rađa na mladicama koje izrastu u proljeće iz pupova na prošlogodišnjem drvu, pa se svake zime reže, kako bi rodila redovito i umjereno. Dobro njegovan trs živi i rađa desetljećima.

Uzgoj loze u kućnom vrtu traži sunčan položaj, propusno tlo, zimsku i zelenu rezidbu te zaštitu od plamenjače i pepelnice, glavnih bolesti loze u našoj klimi.

Stolne i vinske sorte

  • Stolne sorte uzgajaju se za jelo. Imaju krupne bobice i rahle, lijepe grozdove, a dozrijevaju od kraja srpnja do listopada. Poznate su, primjerice, Kardinal i Muškat hamburg. Postoje i besjemene sorte.
  • Vinske sorte imaju manje, sočnije bobice i zbijenije grozdove, s više šećera i kiselina. Svako vinogorje ima svoje sorte, poput Graševine na kontinentu, Malvazije istarske u Istri i Plavca malog u Dalmaciji.

Za vrt i brajdu biraju se sorte otporne na bolesti i prilagođene kraju. U novije vrijeme sve su dostupnije i otporne sorte, dobivene križanjem, koje traže znatno manje zaštite od plamenjače i pepelnice.

Pregled stolnih, vinskih i otpornih sorti nalazi se u vodiču Sorte vinove loze za vrt.

Izbor sadnice i podloge

Kvalitetna lozna sadnica je cijepljena, s dobro sraslim mjestom cijepljenja, razvijenim korijenjem i jednom zrelom mladicom. Kupuje se u rasadniku, s označenom sortom i podlogom.

Podloga i filoksera

Od kraja 19. stoljeća europske vinograde napada filoksera, korijenova uš koja uništava korijen europske loze. Zato se vinova loza danas sadi cijepljena na podloge američkih vrsta loze, čije korijenje podnosi filokseru. Podloga se bira prema tlu: neke dobro podnose vapnenasta tla, druge sušu ili vlagu. Na pjeskovitim tlima, gdje se filoksera slabo širi, loza se ponegdje uzgaja i na vlastitom korijenu.

Razmnožavanje vinove loze reznicama

Reznice loze režu se zimi, pri rezidbi, sa zrelih, zdravih jednogodišnjih mladica debljine olovke. Reže se reznica s tri do četiri pupa, a do proljeća se čuva u vlažnom pijesku na hladnom. U proljeće reznice se pobadaju u supstrat ili rastresitu zemlju, tako da iznad tla ostane jedan pup, i redovito zalijevaju. Ukorijenjene reznice europskih sorti kod nas se uglavnom koriste kao podloga za cijepljenje ili u vrtovima na pjeskovitom tlu, jer na vlastitom korijenu stradaju od filoksere.

Cijepljenje i kalemljenje vinove loze

Lozne sadnice proizvode se stolnim cijepljenjem: zimi se plemka sorte spaja s reznicom podloge, a spoj se zatim ukorijenjuje u rasadniku. U vinogradu se postojeći trs može prevesti na drugu sortu zelenim cijepljenjem početkom ljeta ili cijepljenjem u procijep u proljeće. Kod cijepljenja je važno precizno spojiti kambij plemke i podloge i spoj zaštititi od isušivanja.

Položaj i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Propusno, Vapnenasto
pH tla
6–8
Potreba za vodom
Niska
Potreba za hranjivima
Srednja
Mraz
Otporna na mraz
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Posuda

Vinova loza treba sunčan, topao i prozračan položaj. Najbolja su mjesta na južnim i jugozapadnim padinama i uz južne zidove. U sjeni grožđe slabo dozrijeva, kiselo je i sklonije bolestima, a vlažan, zatvoren položaj pogoduje plamenjači i pepelnici.

Loza je nezahtjevna prema tlu. Dobro uspijeva na propusnim, kamenitim, pjeskovitim i vapnenastim tlima, a ne podnosi teška tla u kojima se zadržava voda. Duboko korijenje omogućuje joj da dobro podnosi sušu.

Drvo loze podnosi zimske hladnoće, ali kasni proljetni mrazevi oštećuju mlade mladice i cvatove. Zato se loza ne sadi u mrazišta i niže dijelove terena u koje se slijeva hladan zrak.

Oprašivanje i kompatibilnost

Oprašivanje

Oprašivanje
Samooplodna
Napomena o oprašivanju
Većina sorti ima dvospolne cvjetove i oprašuje se sama. Neke starije stolne sorte imaju funkcionalno ženske cvjetove i rode samo uz drugu sortu u blizini.

Većina sorti vinove loze ima dvospolne cvjetove, koji se oprašuju sami, još dok su zatvoreni. Zato jedan trs rađa bez druge sorte u blizini. Neke starije stolne sorte imaju funkcionalno ženske cvjetove i rode samo uz drugu sortu koja cvate u isto vrijeme.

Na zametanje bobica utječe vrijeme u cvatnji, koja je obično u lipnju. Hladno i kišovito vrijeme u cvatnji uzrokuje osipanje cvjetova i rahle grozdove sa sitnim bobicama.

Sadnja

Sadnja

Sadnja
ožujak – travanj, studeni
Razmak između biljaka
100–150 cm
Razmak između redova
200–250 cm
Dubina sadnje
Cijepljena lozna sadnica sadi se tako da mjesto cijepljenja bude 2–3 cm iznad tla, kako plemka ne bi pustila vlastito korijenje.
Potpora
Potrebna
Nakon sadnje
Nakon sadnje lozu skratiti na dva do tri pupa, obilno zaliti i nagrnuti rahlom zemljom do mjesta cijepljenja; uz nju zabiti kolac.

Vinova loza se sadi u rano proljeće, od ožujka do travnja, a u blagim krajevima i u kasnu jesen. Prije sadnje korijen se skrati na desetak centimetara, a sadnica se kratko namoči u vodi.

Sadna jama treba biti dovoljno duboka za korijen. Sadnica se sadi tako da mjesto cijepljenja bude dva do tri centimetra iznad tla. Nakon sadnje loza se skrati na dva do tri pupa, obilno zalije i nagrne rahlom zemljom do mjesta cijepljenja, kako se pupovi ne bi isušili. Uz sadnicu se zabije kolac za vezanje mladica. Kad pupovi krenu i mladice narastu, zemlja se odgrne.

Prve godine ostavlja se jedna najjača mladica, koja se veže uz kolac i iz koje se oblikuje deblo trsa.

U dvorištu i uz brajdu loza se sadi u dovoljno veliku jamu, s mjestom cijepljenja iznad tla.

Razmak i veličina odrasle biljke

Veličina i rod

Visina odrasle biljke
1,5–3 m
Širina odrasle biljke
1–3 m
Podloga
Zbog filoksere vinova loza se sadi cijepljena na podloge američkih vrsta; podloga se bira prema vapnenastosti, vlažnosti i plodnosti tla.

Veličina trsa ovisi o uzgojnom obliku, a ne o samoj biljci. U vinogradu se trs drži na visini od metra i pol do dva metra, uz žičanu armaturu, a na brajdi mladice se vode i tri metra i više. Za brajdu i hladovinu trsovi se sade rjeđe nego u vinogradu, dva do tri metra jedan od drugog, a mladice se raspoređuju po konstrukciji.

Zalijevanje i prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Srednja
Gnojidba
ožujak – travanj, listopad – studeni
Napomena o prihrani
Zreli gnoj ili kompost u jesen ili zimi; dušik u proljeće u umjerenim obrocima, fosfor, kalij i magnezij prema analizi tla. Previše dušika potiče bujan rast, plamenjaču i sivu plijesan.

Odrasla loza dubokim korijenom dobro podnosi sušu i u vinogradu se rijetko zalijeva. Mlade loze prve dvije godine zalijevaju se u sušnim razdobljima. Brajda uz kuću, posađena u suho i zbijeno tlo uz zid, treba povremeno zalijevanje u dugim sušama. Pred berbu se ne zalijeva, jer previše vode razrjeđuje šećer i uzrokuje pucanje bobica.

Zreli stajski gnoj ili kompost unose se u jesen ili zimi. U proljeće loza se umjereno prihranjuje dušikom, a fosfor, kalij i magnezij daju se prema analizi tla. Previše dušika potiče bujan rast, gusto lišće i bolesti, a grožđe slabije dozrijeva.

Formiranje krošnje i uzgojni oblik

Uzgojni oblik određuje kako će trs izgledati i kako se reže:

  • Uzgoj na lukove (Guyot): trs ima nisko deblo, a svake godine ostavlja se jedan ili dva duža luka s više pupova, koja se savijaju i vežu uz žicu, te kratki reznik za iduću godinu.
  • Kordunica: trs ima stalni vodoravni krak uz žicu, na kojem se svake godine ostavljaju kratki reznici s dva pupa.
  • Brajda (odrina): loza se vodi visoko, po konstrukciji iznad terase ili prolaza, i daje hladovinu. Za brajdu se biraju bujne stolne sorte otporne na bolesti.

Vinova loza za brajdu, hladovinu i dvorište

Za brajdu se sade jedan do nekoliko trsova uz rub terase ili konstrukcije, a deblo se nekoliko godina izvodi uz stup do vrha. Na vrhu se razvijaju krakovi, koji se raspoređuju po žicama ili letvama, a s njih svake godine izrastaju rodne mladice. Brajda treba čvrstu konstrukciju i svakogodišnju rezidbu, inače se zgusne, slabo rađa i lakše obolijeva.

Rezidba

Rezidba

Rezidba
siječanj – ožujak, lipanj

Vinova loza rađa na mladicama koje se razvijaju iz pupova na jednogodišnjem drvu, prošlogodišnjim rozgvama. Bez rezidbe loza se zgusne i rađa mnogo sitnih grozdova slabe kakvoće, pa se reže svake godine.

Zimska rezidba obavlja se od siječnja do ožujka, kad loza miruje i nema jakih mrazeva. Uklanja se većina prošlogodišnjih rozgvi, a ostavljaju se reznici i lukovi s točno određenim brojem pupova, prema uzgojnom obliku i bujnosti trsa. Uklanjaju se i suhe, bolesne i preguste grane.

Zelena rezidba obavlja se od svibnja do srpnja. Uklanjaju se suvišne mladice bez grozdova, zaperci i vrhovi predugih mladica, a u zoni grozdova prorijedi se lišće. Tako je trs prozračniji, grožđe bolje dozrijeva i manje obolijeva.

Ovisno o uzgojnom obliku, loza se reže na lukove, kordunicu ili brajdu, a ljeti slijedi i zelena rezidba.

Rodnost i prorjeđivanje

Loza počinje rađati druge do treće godine nakon sadnje, a punu rodnost postiže nakon nekoliko godina. Urod se regulira rezidbom: što se ostavi više pupova, to je grozdova više, ali su manji i slabije dozrijevaju.

Kod stolnih sorti korisno je prorijediti grozdove i dio bobica u grozdu, kako bi preostali grozdovi bili krupniji, rahliji i zdraviji. Kod vinskih sorti na jako bujnim trsovima uklanjaju se suvišni grozdovi, kad se želi bolja kakvoća grožđa.

Berba i skladištenje

Berba i plod

Berba
kolovoz – listopad
Znakovi zrelosti
Bobice dobiju punu boju sorte, omekšaju, postanu slatke i sočne, sjemenke posmeđe, a peteljka grozda počne drvenjeti.
Prvi urod
2–3 god. nakon sadnje
Zamrzavanje
Ne preporučuje se
Namjena
svježe, sok, zimnica, sušenje

Grožđe se bere potpuno zrelo, jer nakon berbe ne dozrijeva. Zrele bobice imaju punu boju sorte, mekane su, slatke i sočne, sjemenke su smeđe, a peteljka grozda počinje drvenjeti. Stolne sorte beru se postupno, kako dozrijevaju, a vinske odjednom, kad se postigne željeni omjer šećera i kiselina.

Grozdovi se režu škarama, s dijelom peteljke, pažljivo, kako se ne bi oštetio voštani sloj na bobicama i kako se bobice ne bi otkinule. Bere se po suhom vremenu.

Stolno grožđe u hladnjaku ostaje svježe nekoliko dana do dva tjedna, ovisno o sorti. Može se sušiti u grožđice ili prerađivati u sok i pekmez.

Bolesti i štetnici

Bolesti

  • Plamenjača vinove loze je najopasnija bolest loze u vlažnim godinama. Na licu lista pojavljuju se uljne pjege, a na naličju bijela prevlaka; zaraženi cvatovi i bobice se suše. Opširno u vodiču Plamenjača vinove loze.
  • Pepelnica vinove loze prekriva listove, mladice i bobice sivobijelom, brašnastom prevlakom, a bobice pucaju. Pogoduju joj topli dani i sjenoviti, zatvoreni trsovi. Opširno u vodiču Pepelnica vinove loze.
  • Siva plijesan uzrokuje trulež grozdova pred berbu, osobito kod zbijenih grozdova u kišnom vremenu.
  • Bolesti drva uzrokuju postupno ili naglo sušenje starijih trsova.

Štetnici

  • Grožđani moljci imaju gusjenice koje oštećuju cvatove i bobice, a kroz oštećenja ulazi siva plijesan.
  • Grinje, uključujući lozinu grinju šiškaricu, koja na listovima uzrokuje mjehuraste izbočine s bjelkastom dlakavom prevlakom na naličju. Opširno u vodiču Grinje na vinovoj lozi.
  • Ose i ptice oštećuju zrelo grožđe, osobito stolne sorte.

Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Česta pitanja

Kada se reže vinova loza?

Zimska rezidba obavlja se od siječnja do ožujka, kad loza miruje. Zelena rezidba, uklanjanje suvišnih mladica i zaperaka, obavlja se od svibnja do srpnja.

Kada loza počinje rađati?

Obično druge do treće godine nakon sadnje, a punu rodnost postiže nakon nekoliko godina.

Može li se loza uzgojiti iz reznice?

Može, ali europske sorte na vlastitom korijenu kod nas stradaju od filoksere, osim na pjeskovitim tlima. Za vrt se zato sade cijepljene sadnice.

Koja je loza najbolja za brajdu?

Za brajdu se biraju bujne stolne sorte otporne na bolesti, prilagođene kraju. Brajda treba čvrstu konstrukciju i redovitu rezidbu.

Povezani vodiči

Slične biljke