Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Breskva

Prunus persica

Koštičava voćka toplih, sunčanih položaja i propusnih tala koja rano počinje rađati. Samooplodna je, a za redovit urod treba svake godine jaku rezidbu, prorjeđivanje plodova i zaštitu od kovrčavosti lista.

VoćeKoštičavo voće· porodica Ružovke

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:

Ukratko

Latinski naziv
Prunus persica
Grupa
Voće › Koštičavo voće
Botanička porodica
Ružovke (Rosaceae)
Životni ciklus
Višegodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
6–7,5
Potreba za vodom
Srednja
Zahtjevnost
Srednje zahtjevan
Grana breskve sa zrelim plodovima baršunaste kožice, crveno-žutim crvenilom, među uskim sjajnim zelenim listovima u vrtnom voćnjaku
Kalendar

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: da
  11. studeni: da
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: da
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Rezidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: da
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Gnojidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: da
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Osnovno i osobine vrste

Sočni, aromatični plodovi s baršunastom kožicom i krupnom koštičicom razlog su zašto se breskva sadi u vrtu, a kod nas najbolje uspijeva u toplijim kontinentalnim krajevima i u primorju. Kao koštičava voćka iz porodice ružovki srodna je marelici, šljivi i trešnji; potječe iz Kine, a u Europi se uzgaja od antike.

Breskva je razmjerno malo stablo, koje u vrtu naraste tri do pet metara. Brzo raste i rano počinje rađati, često već druge ili treće godine nakon sadnje, ali je i kratkog vijeka u usporedbi s jabukom ili kruškom: dobro njegovano stablo rađa petnaestak do dvadeset godina.

Uzgoj breskve u kućnom vrtu traži tri stvari koje kod drugih voćaka nisu toliko važne: topao i sunčan položaj, jaku rezidbu svake godine, jer breskva rađa na prošlogodišnjim izbojima, te zaštitu od kovrčavosti lista, najvažnije bolesti breskve.

Breskva, nektarina i plosnata breskva

  • Breskva ima kožicu prekrivenu nježnim dlačicama. Sorte se dijele na one s mesom koje se lako odvaja od koštice, prikladne za jelo iz ruke, i one s mesom koje prianja uz košticu, čvršće i pogodnije za kompote.
  • Nektarina je breskva glatke kožice, bez dlačica. Uzgaja se jednako, a nešto je osjetljivija na bolesti ploda.
  • Plosnata breskva ima spljošten, tanjurast plod sa sitnom košticom i vrlo slatkim, bijelim ili žutim mesom. Uzgaja se kao i ostale breskve.

Prema boji mesa razlikuju se breskve žutog i bijelog mesa. Rane sorte dozrijevaju krajem lipnja, a kasne u rujnu, pa se izborom nekoliko sorti berba može produljiti na cijelo ljeto. Kod nas se uzgaja i vinogradarska breskva, otporni domaći tip sitnijih plodova, tradicionalno sađen u vinogradima.

Sorte se dijele na rane, srednje i kasne.

Izbor sadnice i podloge

Dobra sadnica breskve je jednogodišnja, ravnog debla, zdrave kore bez smolotoka i s dobro razvijenim korijenom. Breskva se najbolje prima kao mlada sadnica, pa se starije sadnice ne isplati kupovati. Sadnica treba imati jasno označenu sortu i podlogu.

Podloga

Podloga određuje bujnost stabla, prilagođenost tlu i otpornost na sušu:

  • Sijanac vinogradarske breskve je tradicionalna podloga. Daje srednje bujna stabla, dobro podnosi propusna i laganija tla, ali ne podnosi vapnenasta, teška i mokra tla.
  • GF 677, križanac breskve i badema, bujna je podloga koja dobro podnosi vapnenasta i sušna tla, pa je često najbolji izbor za primorje i krška tla.
  • Šljivine podloge prikladnije su za teža i vlažnija tla, na kojima breskva na vlastitoj podlozi propada.

Izbor podloge prema tlu u vrtu važniji je kod breskve nego kod mnogih drugih voćaka, jer breskva na neodgovarajućem tlu brzo žuti i slabi.

Položaj i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Pjeskovito, Propusno
pH tla
6–7,5
Potreba za vodom
Srednja
Potreba za hranjivima
Srednja
Mraz
Umjereno otporna
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Posuda

Breskva treba najtopliji i najsunčaniji položaj u vrtu, zaštićen od hladnih vjetrova. U sjeni plodovi ostaju kiseli i slabo obojeni, a rodne grančice se suše.

Najbolja su joj duboka, propusna i topla tla, laganija ilovasta ili pjeskovito-ilovasta. Ne podnosi tla u kojima se zadržava voda, jer joj korijen u mokrom tlu brzo propada. Na vapnenastim tlima breskva na vlastitoj podlozi žuti zbog nedostatka željeza, pa se tamo sadi na otpornijim podlogama.

Drvo breskve podnosi zimske hladnoće, ali breskva cvate rano u proljeće, pa kasni mrazevi često unište cvjetove i mlade plodove. Zato se ne sadi u mrazišta, niže dijelove terena u koje se slijeva hladan zrak, nego na blage padine i uz zidove okrenute prema jugu. U hladnijim krajevima biraju se sorte kasnije cvatnje.

Breskvu ne treba saditi na mjesto gdje je donedavno rasla druga breskva ili koštičava voćka, jer mladim stablima tada slabo raste korijen.

Oprašivanje i kompatibilnost

Oprašivanje

Oprašivanje
Samooplodna
Napomena o oprašivanju
Gotovo sve sorte breskve i nektarine su samooplodne i rode bez druge sorte u blizini; pčele ipak poboljšavaju zametanje.

Gotovo sve sorte breskve i nektarine samooplodne su: cvjetovi se oprašuju vlastitim peludom, pa jedno stablo rađa bez druge sorte u blizini. Zato je breskva pogodna za male vrtove u kojima je mjesta samo za jedno stablo.

Oprašivanje ipak obavljaju pčele i drugi kukci, pa hladno, kišovito i vjetrovito vrijeme u cvatnji smanjuje zametanje plodova. Stablo posađeno na zaklonjenom mjestu bolje se oprašuje.

Sadnja

Sadnja

Sadnja
ožujak, listopad – studeni
Razmak između biljaka
400–600 cm
Razmak između redova
500–600 cm
Dubina sadnje
Mjesto cijepljenja mora ostati nekoliko centimetara iznad tla; sadnica se sadi na istu dubinu na kojoj je rasla u rasadniku.
Potpora
Potrebna
Nakon sadnje
Kolac zabiti prije sadnje, stablo obilno zaliti i malčirati; sadnicu odmah prikratiti za formiranje vaze.

Mlada sadnica breskve slabije podnosi prvu zimu u tek pripremljenom tlu, pa je u hladnijim krajevima i na težim tlima proljetna sadnja, prije kretanja pupova, često sigurnija od jesenske.

Sadnja breskve i prva rezidba

Odmah nakon sadnje sadnica se skraćuje na visinu od oko 60–80 cm, iznad dobro razvijenih pupova. Iz tih pupova razvijaju se grane budućeg uzgojnog oblika.

Razmak i veličina odrasle biljke

Veličina i rod

Visina odrasle biljke
3–5 m
Širina odrasle biljke
3–5 m
Podloga
Sijanac vinogradarske breskve za propusna, nevapnenasta tla; GF 677 za vapnenasta i sušnija tla; šljivine podloge za teža i vlažnija tla.

Breskva uzgojena u obliku vaze u vrtu naraste tri do pet metara u visinu i u širinu. Na bujnijim podlogama i bez rezidbe može biti i veća, ali tada rađa visoko, a donji dio krošnje ogoli. Između breskve i drugih stabala treba ostaviti dovoljno mjesta da krošnja bude dobro osvijetljena i sa svih strana pristupačna za rezidbu i berbu.

Zalijevanje i prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Srednja
Gnojidba
ožujak – svibanj
Napomena o prihrani
U proljeće dušik u umjerenim obrocima, do lipnja; zreli kompost ili gnoj u jesen ili rano proljeće, a fosfor i kalij prema analizi tla. Kasna ljetna gnojidba dušikom produljuje rast i smanjuje otpornost na mraz.

Breskva treba ravnomjernu vlagu tijekom rasta plodova, a osobito u posljednjim tjednima prije berbe, kad plodovi najviše rastu. U suši plodovi ostaju sitni, a nakon nagle kiše pucaju. Mlada stabla prvih godina treba redovito zalijevati. Malč pod krošnjom pomaže održati ravnomjernu vlagu koju plodovi breskve trebaju pred berbu.

Gnojidba breskve

Zbog jake rezidbe breskva svake godine stvara mnogo novih izboja, za koje treba dovoljno dušika u proljeće. Dušik se daje u umjerenim obrocima, od kretanja vegetacije do lipnja. Kasnija gnojidba dušikom produljuje rast izboja koji ne odrvene na vrijeme i stradaju od mraza.

Zreli kompost ili razgrađen stajski gnoj unose se, kao i u ostatku voćnjaka, u jesen ili rano proljeće po površini ispod krošnje. Fosfor i kalij daju se prema analizi tla. Na vapnenastim tlima često je problem nedostatak željeza, koji se prepoznaje po žutim listovima sa zelenim žilama.

Formiranje krošnje i uzgojni oblik

Za breskvu je najprikladniji uzgojni oblik otvorena vaza (kotlasti oblik). Stablo ima nisko deblo i tri do četiri glavne grane koje rastu koso prema van, a sredina krošnje ostaje otvorena. Tako sunce dopire u unutrašnjost krošnje, rodne grančice ostaju zdrave i bolje se obnavljaju, a plodovi se dobro obojaju.

Vaza se formira u prve tri godine. Nakon sadnje sadnica se skrati, a iz izboja koji izrastu odabiru se tri do četiri jaka, ravnomjerno raspoređena oko debla, na različitim visinama. Ostali izboji se uklanjaju. Sljedećih godina glavne grane se skraćuju kako bi se razgranale, a izboji koji rastu prema sredini krošnje se uklanjaju.

Rezidba

Rezidba

Rezidba
veljača – travanj, srpanj

Rezidba breskve

Breskva rađa na jednogodišnjim izbojima, rodnim grančicama koje su izrasle prethodne godine. Grančica koja je jednom rodila više neće roditi, pa je rezidba breskve jača nego kod jabuke ili kruške: svake godine treba ukloniti dio starih grančica i potaknuti rast novih.

Breskva se reže krajem zime i u rano proljeće, od kretanja pupova do cvatnje. Tada se jasno vide okrugli cvjetni pupovi, a rane brže zarastaju, pa je manja opasnost od smolotoka i bolesti drva. Pri rezidbi se uklanja oko polovice rodnih grančica, ostavljaju se dobro raspoređene grančice srednje debljine s cvjetnim pupovima, a preduge se skraćuju. Uklanjaju se i suhe, bolesne i grane koje zasjenjuju sredinu vaze.

Ljeti, nakon berbe, mogu se ukloniti bujni vodopije u sredini krošnje. Zapuštena breskva koja godinama nije rezana rađa samo na vrhovima grana; takvo se stablo postupno pomlađuje, tijekom dvije do tri godine.

Rodnost i prorjeđivanje

Breskva zametne mnogo više plodova nego što ih stablo može kvalitetno razviti. Bez prorjeđivanja plodovi ostaju sitni, slabo obojeni i manje slatki, grane se lome pod teretom, a stablo sljedeće godine slabije rodi.

Plodovi se prorjeđuju ručno nakon prirodnog, lipanjskog opadanja, kad su veličine lješnjaka do oraha. Na rodnoj grančici ostavlja se po jedan plod svakih 15–20 cm, a uklanjaju se najprije sitni, oštećeni i zbijeni plodovi. Rane sorte prorjeđuju se jače, jer imaju kraće vrijeme za rast plodova.

Berba i skladištenje

Berba i plod

Berba
lipanj – rujan
Znakovi zrelosti
Osnovna boja kožice ispod crvenila prelazi iz zelene u žutu ili kremastu, plod lagano popušta pod prstima uz peteljku i jako miriše.
Prvi urod
2–4 god. nakon sadnje
Zamrzavanje
Može se zamrzavati
Namjena
svježe, zimnica, sok, zamrzavanje

Breskve se beru kad osnovna boja kožice ispod crvenila prijeđe iz zelene u žutu ili kremastu, a plod lagano popusti pod prstima uz peteljku. Crvenilo samo po sebi nije pouzdan znak zrelosti, jer kod mnogih sorti pokriva plod i dok je nezreo. Za jelo iz ruke breskve se beru potpuno zrele, a za prijevoz ili kompot nekoliko dana ranije.

Plodovi dozrijevaju postupno, pa se stablo bere u nekoliko navrata. Breskva se bere cijelom šakom, laganim okretanjem, bez pritiskanja prstima, jer se zrele breskve lako nagnječe. Zrele breskve ne mogu se dugo čuvati: u hladnjaku ostaju dobre nekoliko dana. Višak se ukuhava u kompote, pekmez ili džem, ili se plodovi narezani zamrzavaju.

Bolesti i štetnici

Bolesti

  • Kovrčavost lista breskve je najvažnija bolest breskve. U proljeće mladi listovi zadebljaju, nabreknu i kovrčaju se, poprime crvenkastu boju i otpadaju. Zaraza nastaje vrlo rano, kad pupovi kreću, pa se zaštita bakrenim pripravcima provodi krajem zime ili u jesen nakon opadanja lišća, prije nego što se simptomi pojave. Kad se listovi već nakovrčaju, za tu sezonu se ništa ne može popraviti.
  • Monilija (smeđa trulež) uzrokuje sušenje cvjetova i grančica u vlažnom proljeću i trulež zrelih plodova. Mumificirani plodovi i suhe grančice uklanjaju se pri rezidbi.
  • Šupljikavost lista uzrokuje sitne pjege koje ispadaju, pa listovi izgledaju kao izbušeni sačmom.
  • Pepelnica se javlja na mladim izbojima, listovima i plodovima, osobito na nektarinama.
  • Smolotok je curenje smole iz kore, najčešće nakon ozljeda, mraza ili rezidbe u nepovoljno vrijeme.

Štetnici

  • Lisne uši, osobito zelena breskvina uš, kovrčaju vrhove izboja u proljeće.
  • Breskvin savijač i breskvin moljac oštećuju vrhove mladih izboja i plodove.
  • Grinje se množe u vrućem i suhom ljetu, a listovi postaju sivi i bljedi.

Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Česta pitanja

Zašto se listovi breskve kovrčaju i crvene?

Najčešći uzrok je kovrčavost lista breskve, gljivična bolest koja zarazi pupove krajem zime. Zaštita se provodi prije kretanja pupova, a zaraženi listovi koji otpadnu se skupljaju.

Koliko godina breskva treba do prvog roda?

Breskva rano počinje rađati, obično druge do četvrte godine nakon sadnje, ovisno o sadnici, podlozi i njezi.

Može li se breskva uzgojiti iz koštice?

Može, ali stablo iz koštice obično ne nalikuje matičnoj sorti. Takve breskve često daju sitnije plodove, a koriste se uglavnom kao podloga za cijepljenje. Postupak je opisan u vodiču Uzgoj voćke iz koštice.

Može li se breskva uzgajati u posudi?

Mogu se uzgajati niske, patuljaste sorte breskve u velikim posudama na sunčanoj terasi. Trebaju redovito zalijevanje i prihranu, a zimi zaštitu korijena od smrzavanja.

Povezani vodiči

Slične biljke