Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Hrđa na biljkama: simptomi, prevencija i zaštita

Simptomi: Narančasti, smeđi ili crni praškasti jastučići na naličju lista, žute pjege na licu i prijevremeno opadanje listova.
Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:
List graha s narančastosmeđim praškastim jastučićima hrđe

Ukratko

Uzrok
Gljive hrđe (Pucciniales), uglavnom specijalizirane za određene biljke; neke izmjenjuju dva domaćina.
Pogodni uvjeti
Vlažan list nakon kiše, rose ili zalijevanja, umjerene temperature, gust sklop, previše dušika i zaraženi biljni ostaci.
Prevencija
Otpornije sorte, prozračna sadnja, zalijevanje uz tlo, umjerena gnojidba, uklanjanje zaraženih listova i čišćenje gredice.

Sitni narančasti, smeđi ili crni jastučići puni spora na listovima, slični mrljama hrđe na željezu, znak su gljivičnih bolesti koje se skupno zovu hrđa. Kad se list protrlja prstom, ostaje praškasti trag boje hrđe. Hrđa biljaka napada grah, krušku, šljivu, ruže, poriluk, luk, šparoge, metvicu i mnoge druge biljke, a svaka vrsta hrđe uglavnom je specijalizirana za određene domaćine. Jak napad slabi biljku i smanjuje urod, ali se bolest uz prevenciju i pravovremeno uklanjanje zaraženih listova u vrtu može dobro držati pod kontrolom.

Što je hrđa

Hrđe su velika skupina gljiva (red Pucciniales) koje mogu živjeti samo na živoj biljci. Neke cijeli život provode na jednom domaćinu, a druge izmjenjuju dva potpuno različita domaćina. Primjer je hrđa kruške, koja dio života provodi na kruški, a dio na nekim vrstama borovice (kleke) iz ukrasnih vrtova.

Hrđe stvaraju više tipova spora tijekom godine, pa se izgled bolesti mijenja kroz sezonu: ljeti se vide narančasti ili smeđi praškasti jastučići, a krajem sezone tamnosmeđi do crni, u kojima gljiva prezimljuje.

Kako prepoznati hrđu na biljkama

  • Sitne žute ili svijetle pjege na licu lista, u početku jedva vidljive.
  • Ispupčeni jastučići na naličju lista, narančasti, cigla-crveni ili smeđi, koji se otvaraju i otpuštaju prah spora.
  • Praškasti trag boje hrđe na prstima ili maramici kad se list protrlja.
  • Krajem ljeta tamni, crni jastučići na istim mjestima.
  • Žutilo i sušenje listova kod jakog napada, a listovi prijevremeno otpadaju.
  • Na kruški — upadljive narančaste pjege na licu lista, a na naličju ispupčene izrasline nalik rožićima.
  • Na porilku i luku — izdužene narančaste pjege uzduž lista.

Pogođene biljke

  • Grah — hrđa graha (Uromyces appendiculatus) stvara smeđe jastučiće sa žutim rubom na listovima, a pri jakom napadu listovi se suše. Javlja se u drugom dijelu ljeta, osobito kod visokog graha.
  • Kruška — hrđa kruške, čiji je drugi domaćin borovica u vrtu.
  • Šljiva — hrđa šljive uzrokuje prijevremeno opadanje lišća krajem ljeta.
  • Ruže — narančasti jastučići na naličju i žutilo listova.
  • Poriluk, luk i češnjak — narančaste pjege na listovima.
  • Šparoge, metvica, celer, ribiz i mnoge ukrasne biljke, poput pelargonija, karanfila i zijevalica.

Jedna vrsta hrđe obično ne prelazi s jedne biljne vrste na posve drugu: hrđa graha ne napada ruže, a hrđa ruža ne napada poriluk.

Hrđa graha u vrtu

Hrđa graha najčešća je hrđa na povrću u kućnom vrtu. Prve pjege obično se pojave u srpnju ili kolovozu na donjim listovima, kao sitne bjelkaste točke koje u nekoliko dana prerastu u smeđe jastučiće okružene žutim rubom. Spore se vjetrom šire na susjedne biljke, a nova generacija razvije se za desetak do dva tjedna. Visoki grah na potpori, koji raste duže u sezoni, obično je jače zahvaćen od niskog graha. Gljiva prezimljuje na ostacima biljaka i na kolcima, pa je važno nakon berbe ukloniti stabljike i očistiti potpore.

Hrđa kruške i borovica

Hrđa kruške primjer je bolesti s dva domaćina. Na granama nekih vrsta borovice gljiva stvara zadebljanja, iz kojih u proljeće po kišnom vremenu izlaze želatinozni narančasti izdanci sa sporama. Vjetar ih nosi na listove kruške, gdje se ljeti razviju upadljive narančaste pjege. Spore s kruške ne mogu zaraziti drugu krušku, nego samo borovicu. Zato se bolest u vrtu najviše smanjuje uklanjanjem zaraženih grana borovice ili izbjegavanjem sadnje osjetljivih vrsta borovice uz krušku.

Uzroci i uvjeti

  • Vlaga na listu — spore kliju u kapljici vode, pa je potrebno nekoliko sati vlažnog lista nakon kiše, rose ili zalijevanja po listu.
  • Umjerene temperature i vlažne noći — ljeto s rosom i jesen.
  • Gust sklop i slab protok zraka.
  • Previše dušika — bujno, mekano lišće lakše se zarazi.
  • Zaraženi biljni ostaci — u njima gljiva prezimljuje i u proljeće ponovno zarazi biljke.
  • Drugi domaćin u blizini — kod hrđa koje izmjenjuju domaćine, primjerice borovica u blizini kruške.
  • Osjetljive sorte.

Kako spriječiti hrđu

  1. Birajte otpornije sorte ako je hrđa u vašem vrtu čest problem.
  2. Sadite prozračno i na pravilan razmak, kako bi se listovi brzo sušili.
  3. Zalijevajte uz tlo, ujutro, a ne po listovima i navečer.
  4. Gnojite umjereno dušikom.
  5. Uklanjajte prve zaražene listove čim primijetite jastučiće.
  6. Očistite gredicu nakon berbe — skupite i uklonite zaražene listove i ostatke.
  7. Plodored — kod povrća ne sadite iste kulture na isto mjesto svake godine.
  8. Kod kruške pazite na borovice u blizini; uklanjanje jako zaraženih grana borovice smanjuje izvor zaraze.

Hrđa: tretiranje i integrirane mjere

Hrđa se u kućnom vrtu suzbija prvenstveno uzgojnim mjerama, a tretiranje dolazi u obzir tek kad je bolest čest problem:

  • Uklanjanje zaraženih listova — najvažnija mjera na početku zaraze. Listove ne stavljajte na kompost.
  • Prozračivanje i suhi listovi — usporavaju klijanje spora.
  • Pripravci na bazi sumpora — dopušteni u ekološkom uzgoju, djeluju preventivno protiv hrđe na nekim kulturama, a primjenjuju se prije ili na samom početku zaraze. Ne prskaju se po vrućini.
  • Fungicidi registrirani za pojedinu kulturu — u integriranoj zaštiti, kad bolest prijeti većim gubicima.

Prskanje ne popravlja već zaražene listove, nego samo štiti nove. Pri tome se poštuju etiketa i karenca.

Što učiniti kada primijetite hrđu

  1. Provjerite jastučiće na naličju lista i trljanjem lista potvrdite praškasti trag.
  2. Odmah uklonite zaražene listove, po suhom vremenu.
  3. Prorijedite gust nasad ili ukrasne biljke.
  4. Prestanite zalijevati po listu.
  5. Pratite nove listove i ponovite uklanjanje ako se jastučići pojave.
  6. Nakon sezone temeljito očistite biljne ostatke i zabilježite osjetljive sorte.

Slični simptomi i razlikovanje

  • Pepelnica — bijela, brašnasta prevlaka na licu lista, a ne ispupčeni narančasti jastučići.
  • Plamenjača — uljaste ili smeđe pjege i siva do ljubičasta paperjasta prevlaka na naličju, bez praškastih jastučića.
  • Pjegavost listova — okrugle smeđe pjege, često sa svijetlim središtem, ravne, bez praha spora.
  • Grinje — sitne svijetle točkice i brončana boja lista, uz paučinu na naličju.
  • Nedostatak hranjiva — ravnomjerno žutilo bez jastučića.

Gdje borba protiv hrđe zakaže

  • Zamjena hrđe s običnim žutilom ili sušom.
  • Zalijevanje po listovima navečer.
  • Ostavljanje zaraženih listova na gredici preko zime.
  • Kompostiranje zaraženih biljnih ostataka.
  • Prskanje tek kad je biljka potpuno zahvaćena.

Izvori

Koje biljke pogađa

  • Visoki grah uz drvene kolce sa zelenim mahunama i bijelim cvjetovima

    Povrće › Mahunarke

    Grah

    Phaseolus vulgaris

    • Sjetva: svi–srp
  • Red luka s cjevastim plavozelenim listovima u vrtnoj gredici, a u prvom planu tek izvađene žute i crvene lukovice s korijenjem suše se na zemlji

    Povrće › Lukovi

    Luk (Crveni luk)

    Allium cepa

    • Sjetva: velj–tra, kol
    • Sadnja: ožu–tra, ruj–lis
  • Grana kruške sa skupinom žutozelenih plodova blagog crvenila među sjajnim ovalnim listovima, u pozadini voćnjak s travom

    Voće › Jabučasto voće

    Kruška

    Pyrus communis

    • Sadnja: ožu, lis–stu
  • Izdanak kupine bez trnja vezan uz žičanu armaturu, s grozdovima sjajnih crnih zrelih i crvenih nezrelih plodova među nazubljenim listovima

    Voće › Bobičasto voće

    Kupina

    Rubus fruticosus agg.

    • Sadnja: ožu–tra, lis–stu
  • Izdanci maline vezani uz žicu, sa zrelim crvenim i nekoliko nezrelih plodova među nazubljenim listovima

    Voće › Bobičasto voće

    Malina

    Rubus idaeus

    • Sadnja: ožu–tra, lis–stu
  • Grana smokve sa zrelim ljubičastosmeđim i zelenožutim plodovima uz krupne režnjaste listove, a u pozadini kameni suhozid

    Voće › Mediteransko voće

    Smokva

    Ficus carica

    • Sadnja: ožu–tra, lis
  • Grana šljive s mnoštvom ovalnih tamnoplavih plodova s pepeljastim voštanim slojem među zelenim nazubljenim listovima

    Voće › Koštičavo voće

    Šljiva

    Prunus domestica

    • Sadnja: ožu, lis–stu
  • Gust busen mente s nazubljenim zelenim listovima u vrtnoj gredici

    Začinsko i aromatično bilje › Kuhinjsko bilje

    Menta (Metvica)

    Mentha spp.

    • Sadnja: ožu–svi, ruj–lis

S čim se može zamijeniti

Drugi problemi istih biljaka

Povezani vodiči