Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Malina

Rubus idaeus

Bobičasto voće višegodišnjeg korijena koje se širi izdancima. Ljetne sorte rode u lipnju i srpnju na prošlogodišnjim izdancima, a jesenske od kolovoza do mrazeva na izdancima iste godine. Najbolje uspijeva uz žičanu armaturu, na sunčanom mjestu i rahlom, blago kiselom tlu.

VoćeBobičasto voće· porodica Ružovke

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:

Ukratko

Latinski naziv
Rubus idaeus
Grupa
Voće › Bobičasto voće
Botanička porodica
Ružovke (Rosaceae)
Životni ciklus
Višegodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
5,5–6,5
Potreba za vodom
Srednja
Zahtjevnost
Lagan uzgoj
Izdanci maline vezani uz žicu, sa zrelim crvenim i nekoliko nezrelih plodova među nazubljenim listovima
Kalendar

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: da
  11. studeni: da
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: da
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: da
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Rezidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: da
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Gnojidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: da
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Osnovno

Mirisni, slatki plodovi maline najčešće su crveni, rjeđe žuti ili crni, a zbog njih se to bobičasto voće iz porodice ružovki, srodno kupini, sadi u vrtu. Divlja malina raste na šumskim čistinama i rubovima šuma, a vrtne sorte daju krupnije plodove i veći urod. Plod je zbirna koštunica, koja se pri berbi odvaja od svijetle sredine, pa je zreo plod šupalj.

Kao biljka, malina ima višegodišnji korijen i dvogodišnje izdanke. Iz korijena svake godine izrastaju novi izdanci, a malina se izdancima iz korijena širi i izvan reda. Na tom svojstvu temelji se uzgoj, rezidba i razmnožavanje.

Malina je jedna od najzahvalnijih voćaka za vrt. Brzo počinje rađati, zauzima malo prostora uz ogradu ili žicu, a dobro odabranim sortama berba može trajati od lipnja do prvih mrazeva.

Ljetne i jesenske maline

  • Ljetne (jednorodne) sorte rode na izdancima izraslim prethodne godine. Berba je u lipnju i srpnju, a nakon berbe rodni izdanci se suše i izrezuju. Među poznatijima je Glen Ample.
  • Jesenske (dvorodne) sorte rode već na izdancima iste godine, na njihovom gornjem dijelu, od kolovoza do mrazeva. Ako se izdanci ne odrežu, sljedećeg ljeta na donjem dijelu daju i drugi, manji urod. Najpoznatije su Polka i Polana.

Jesenske sorte jednostavnije su za uzgoj u kućnom vrtu, jer se rezidba svodi na rezanje svih izdanaka pri tlu, a plodovi dozrijevaju u razdoblju kad je manje štetnika. Za dugu berbu korisno je saditi obje skupine.

Žute i crne maline

Osim crvenih, u vrtovima se uzgajaju i žute maline, blagog i vrlo slatkog okusa, koje ptice manje primjećuju, te crne maline, srodne kupini, koje ne tjeraju izdanke iz korijena nego se razmnožavaju polijeganjem vrhova. Žute maline uzgajaju se i režu jednako kao crvene sorte iste skupine, a crne maline traže rezidbu sličnu kupini.

Uz crvenu malinu uzgajaju se i crna, zlatna i japanska malina, a sorte se razlikuju po vremenu dozrijevanja i krupnoći ploda.

Sadnja i razmak

Sadnja

Sadnja
ožujak – travanj, listopad – studeni
Razmak između biljaka
40–60 cm
Razmak između redova
200–250 cm
Dubina sadnje
Sadnica se sadi plitko, na istu dubinu na kojoj je rasla; korijen maline raste u gornjem sloju tla.
Potpora
Potrebna
Nakon sadnje
Nakon sadnje izdanak skratiti na 20–30 cm, obilno zaliti i malčirati; armaturu postaviti u prvoj godini.

Malina se sadi u jesen ili rano proljeće, a sadnice iz posuda i kasnije u proljeće, uz zalijevanje. Prije sadnje tlo se duboko obradi, temeljito očisti od višegodišnjih korova i obogati zrelim kompostom, jer će nasad ostati na istom mjestu osam do deset godina i više.

Sadnice se sade u red, plitko, na istu dubinu na kojoj su rasle. Nakon sadnje izdanak se skraćuje na 20–30 cm, kako bi biljka snagu usmjerila u korijen i nove izdanke. Zatim se obilno zalije, a uz red se postavi malč od slame, kore ili piljevine.

Red je najbolje usmjeriti sjever–jug, kako bi obje strane bile osvijetljene. Malina se ne sadi na mjesto gdje su prethodnih godina rasle maline, kupine, jagode ili krumpir, zbog bolesti korijena.

Položaj i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Bogato humusom, Propusno
pH tla
5,5–6,5
Potreba za vodom
Srednja
Potreba za hranjivima
Srednja
Mraz
Otporna na mraz
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Posuda

Malina najbolje rodi na sunčanom položaju, a podnosi i laganu polusjenu, osobito u toplijim krajevima, gdje joj prija hlad u najtoplijem dijelu dana. Položaj treba biti zaštićen od jakog vjetra, koji lomi izdanke i isušuje tlo.

Najvažnije je tlo. Malina ima plitak korijen osjetljiv na zadržavanje vode, pa joj najbolje odgovara rahlo, humusno, propusno tlo, slabo kisele reakcije. Na teškim i mokrim tlima korijen trune, a na vapnenastim tlima listovi žute zbog nedostatka željeza. Takva tla se prije sadnje popravljaju kompostom, a na težim tlima malina se sadi na blago povišene gredice.

Malina dobro podnosi zimske hladnoće, ali ne voli ljetnu vrućinu i sušu, u kojoj plodovi ostaju sitni i suhi.

Razmnožavanje

Malina se najlakše razmnožava izdancima iz korijena. U jesen ili rano proljeće iskopaju se mladi izdanci s dijelom korijena, izvan reda ili na mjestima gdje je nasad pregust, i posade na novo mjesto. Može se razmnožavati i reznicama korijena, komadima korijena duljine desetak centimetara položenima u supstrat krajem zime.

Za razmnožavanje se uzimaju samo izdanci zdravih, rodnih biljaka. Malina je osjetljiva na virusne bolesti koje se prenose sadnim materijalom, pa je za novi nasad najbolje kupiti zdrave, provjerene sadnice iz rasadnika.

Zalijevanje i prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Srednja
Gnojidba
ožujak – svibanj
Napomena o prihrani
Prije sadnje zreli kompost ili razgrađen gnoj. Svakog proljeća kompost ili organsko gnojivo uz red i umjerena prihrana dušikom do cvatnje; malina je osjetljiva na zaslanjenje, pa se mineralna gnojiva daju u manjim obrocima. Bez kasne ljetne dušične gnojidbe.

Malina ima plitak korijen i brzo osjeti sušu, osobito u vrijeme cvatnje i dozrijevanja plodova. Zalijeva se redovito i obilno, po tlu, a najbolje natapanjem kap po kap uz red. Lišće i plodovi trebaju ostati suhi, jer vlaga pogoduje sivoj plijesni. Debeo malč uz red zadržava vlagu, hladi tlo i sprečava korov.

Gnojidba malina

Malina najbolje reagira na organsku gnojidbu. Svakog proljeća uz red se rasporedi zreli kompost ili razgrađen gnoj, a na siromašnim tlima malina se umjereno prihranjuje dušikom do cvatnje. Kalij poboljšava aromu i čvrstoću plodova i otpornost izdanaka na zimu.

Malina je osjetljiva na visoku koncentraciju soli u tlu, pa se mineralna gnojiva daju u manjim obrocima, po vlažnom tlu. Kasna ljetna gnojidba dušikom potiče rast mekanih izdanaka koji slabije podnose zimu.

Rezidba i obnova nasada

Rezidba

Rezidba
veljača – ožujak, srpanj – kolovoz

Rezidba maline ovisi o tome je li sorta ljetna ili jesenska.

Ljetne sorte režu se u dva navrata. Nakon berbe, u srpnju i kolovozu, rodni izdanci izrežu se pri tlu. Istodobno se prorijede mladi izdanci: na dužnom metru reda ostavlja se osam do dvanaest jakih izdanaka, a slabi i oni izvan reda se uklanjaju. Krajem zime vrhovi ostavljenih izdanaka skraćuju se iznad gornje žice ili na visinu od oko 1,5–1,8 m.

Jesenske sorte najjednostavnije se režu krajem zime: svi izdanci odrežu se pri samom tlu, a tijekom ljeta izrastaju novi koji rode u jesen. Ako se želi i ljetni urod, dio izdanaka ostavi se i nakon ljetne berbe ukloni.

Pri svakoj rezidbi uklanjaju se i bolesni, polomljeni i suhi izdanci, a izdanci koji izrastu izvan reda redovito se iskopavaju, kako se nasad ne bi širio.

Ljetne i jesenske sorte orezuju se različito.

Potpora

Uzgoj malina na žici

Maline se najčešće uzgajaju na žičanoj armaturi, koja drži izdanke uspravno, olakšava berbu i rezidbu i čini nasad prozračnijim. Na krajevima reda zabiju se čvrsti stupovi, a između njih se razapnu dvije do tri žice, na visini od oko 60 cm, 1,2 m i 1,6 m. Izdanci se vežu uz žice mekanom vrpcom ili se drže između dvije usporedne žice.

Za veće nasade koristi se i armatura u obliku slova T ili V, s poprečnim letvama na koje se razapnu žice sa svake strane reda, pa izdanci rastu u dva reda, a sredina ostaje otvorena za nove izdanke. Jesenske sorte nižeg rasta mogu se držati i samo između dvije usporedne žice ili užeta.

Održavanje reda tijekom sezone

Malina se izdancima iz korijena brzo širi izvan reda. Red se održava širine od oko 30–40 cm, a izdanci koji niknu izvan njega redovito se iskopavaju ili kose dok su mladi. Između redova tlo se kosi ili malčira, ali se ne okopava duboko, jer se tako oštećuje plitko korijenje i potiče još više izdanaka. Uz red se korov uklanja ručno, a malč se obnavlja svake godine.

Berba

Berba i plod

Berba
lipanj – listopad
Znakovi zrelosti
Plod je zreo kad dobije punu boju sorte i lako se, bez otpora, odvaja od svijetle sredine, koja ostaje na biljci.
Prvi urod
1–2 god. nakon sadnje
Zamrzavanje
Može se zamrzavati
Namjena
svježe, zamrzavanje, zimnica, sok

Ljetne sorte počinju se brati u lipnju, a jesenske od kolovoza, pa se uz obje skupine maline beru gotovo cijelo ljeto i jesen. Maline dozrijevaju postupno, pa se beru svaka dva do tri dana. Plod je zreo kad dobije punu boju sorte i bez otpora se odvaja od sredine. Ako se plod pri berbi teško odvaja, još nije zreo.

Bere se ujutro, kad se rosa osuši, u plitke posude, jer se plodovi lako nagnječe. Maline se ne peru prije spremanja. Svježe maline najbolje su odmah nakon berbe, a u hladnjaku ostaju dobre svega dan do dva. Za dulje čuvanje zamrzavaju se u jednom sloju, a ukuhavaju se u džem, sok i sirup.

Zimska njega

Malina dobro podnosi zimske hladnoće i rijetko joj treba posebna zaštita. Mladi izdanci ljetnih sorti preko zime ostaju vezani uz žicu, a vrhovi se skraćuju krajem zime, kad se vidi koliko je izdanaka eventualno oštećeno mrazom. Kod jesenskih sorti svi izdanci se zimi odrežu pri tlu, pa im zimska zaštita nije potrebna.

Malč uz red štiti plitko korijenje od golomrazice, osobito u zimama bez snijega.

Bolesti i štetnici

Bolesti malina

  • Sušenje izdanaka (ljubičasta pjegavost izdanaka) uzrokuje ljubičastosmeđe pjege oko pupova na mladim izdancima, koji se sljedeće godine suše. Pomažu prozračan, prorijeđen nasad i uklanjanje rodnih izdanaka odmah nakon berbe.
  • Siva plijesan u vlažnom vremenu uzrokuje trulež plodova prekrivenih sivom prevlakom.
  • Trulež korijena se javlja na teškim i mokrim tlima: izdanci venu i suše se, a korijen je smeđ i trul. Najbolja zaštita je propusno tlo ili povišena gredica.
  • Hrđa se pojavljuje kao narančasti jastučići na naličju listova.
  • Virusne bolesti uzrokuju žute šare, kovrčanje listova i sitne, mrvljive plodove. Prenose se sadnim materijalom i lisnim ušima.

Štetnici

  • Malinina buba odlaže jaja u cvjetove, a ličinke se razvijaju u plodovima, pa se u zrelim malinama nalaze bijeli crvići.
  • Azijska voćna mušica napada zrele plodove, osobito jesenskih sorti. Redovita berba i uklanjanje prezrelih plodova smanjuju štetu.
  • Malinina mušica šiškarica odlaže jaja u pukotine kore mladih izdanaka, a ličinke uzrokuju sušenje kore.
  • Grinje i lisne uši sišu sok iz listova; uši prenose viruse.

Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Uzgoj u posudama

Malina se može uzgajati u velikim posudama na terasi ili balkonu. Najprikladnije su jesenske sorte i kompaktne sorte nižeg rasta, koje ne trebaju visoku armaturu. Posuda treba imati najmanje 30–40 litara supstrata, otvore za odvodnju i blago kiseo supstrat, primjerice mješavinu zemlje za voće i komposta. Uz rub posude postavi se kratka potpora ili obruč.

Malina u posudi treba redovito zalijevanje, jer se supstrat brzo suši, i proljetnu prihranu. Svake dvije do tri godine biljka se presađuje u svjež supstrat ili se dio korijena s izdancima odvaja.

Povezani vodiči

Slične biljke

  • Izdanak kupine bez trnja vezan uz žičanu armaturu, s grozdovima sjajnih crnih zrelih i crvenih nezrelih plodova među nazubljenim listovima

    Voće › Bobičasto voće

    Kupina

    Rubus fruticosus agg.

    • Sadnja: ožu–tra, lis–stu
  • Biljke jagode na slamnatom malču sa zrelim crvenim plodovima i bijelim cvijetom

    Voće › Bobičasto voće

    Jagoda

    Fragaria × ananassa

    • Sadnja: ožu–tra, kol–ruj