Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Jabuka

Malus domestica

Najraširenija voćka u vrtovima. Uzgaja se kao cijepljena sadnica na podlozi koja određuje veličinu stabla, većini sorti treba oprašivač, a plodovi se beru od ljeta do kasne jeseni.

VoćeJabučasto voće· porodica Ružovke

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:

Ukratko

Latinski naziv
Malus domestica
Grupa
Voće › Jabučasto voće
Botanička porodica
Ružovke (Rosaceae)
Životni ciklus
Višegodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
6–7
Potreba za vodom
Srednja
Zahtjevnost
Srednje zahtjevan
Grana jabuke sa zrelim crvenožutim plodovima u voćnjaku
Kalendar

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: da
  11. studeni: da
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: da
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Rezidba

  1. siječanj: da
  2. veljača: da
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Gnojidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: da
  11. studeni: da
  12. prosinac: ne

Osnovno i osobine vrste

U domaćim vrtovima i voćnjacima nijedna voćka nije raširenija od jabuke. Latinski naziv za jabuku je Malus domestica, a pripada porodici ružovki (Rosaceae), kao i kruška, dunja, šljiva i trešnja. Uzgaja se zbog plodova koji se, ovisno o sorti, beru od ljeta do kasne jeseni, a zimske sorte čuvaju se mjesecima.

Jabuka je listopadna voćka duga vijeka. Dobro podnosi zimsku hladnoću, ali cvjetovi u proljeće stradaju od kasnih mrazeva. U vrtu se gotovo uvijek uzgaja kao cijepljena sadnica: željena sorta cijepi se na podlogu, koja određuje veličinu i bujnost stabla, a sorta određuje plod.

Što određuje uspjeh

Kod jabuke se odluke donose prije sadnje, a teško ispravljaju kasnije:

  • sorta određuje vrijeme berbe, okus, čuvanje i otpornost na bolesti;
  • podloga određuje koliko će stablo narasti, kada će početi rađati i kakvo tlo treba;
  • oprašivač je potreban većini sorti, pa se u blizini mora nalaziti druga sorta koja cvate u isto vrijeme;
  • položaj mora biti sunčan i prozračan, bez stajaće vode i hladnog zraka u proljeće.

Uz to, jabuka traži redovitu rezidbu, umjerenu gnojidbu i praćenje bolesti, prije svega krastavosti.

Ljetne, jesenske i zimske sorte

Sorte jabuka najčešće se dijele prema vremenu dozrijevanja:

  • ljetne sorte dozrijevaju krajem ljeta, plodovi su sočni, ali se ne čuvaju dugo;
  • jesenske sorte beru se u ranu jesen i čuvaju nekoliko tjedana;
  • zimske sorte beru se u kasnu jesen, a punu aromu postižu tek nakon nekoliko tjedana čuvanja, kada se mogu čuvati i do proljeća.

Za kućni vrt korisno je posaditi sorte različitog vremena dozrijevanja, kako bi se jabuke brale i jele kroz duže razdoblje.

Izbor sadnice i podloge

Na dobroj sadnici jabuke mjesto cijepljenja jasno je vidljivo i dobro zaraslo, korijenje je razgranato, bez truleži i oštećenja, a starije sadnice imaju nekoliko dobro raspoređenih bočnih grana. U rasadniku se uz sortu provjerava i podloga, jer o njoj ovise veličina stabla i početak rodnosti.

Podloga

Podloga je korijenski dio sadnice na koji je cijepljena sorta. Ona najviše utječe na veličinu stabla:

  • slabo bujne (patuljaste) podloge daju niska stabla koja rano počinju rađati, zauzimaju malo prostora i lako se beru, ali imaju plitko korijenje, trebaju potporu cijeli život, plodno tlo i zalijevanje;
  • srednje bujne podloge su dobar kompromis za kućni vrt: stablo je srednje veliko, rodnost dolazi relativno rano, a potpora je potrebna samo prvih godina;
  • bujne podloge i sijanci daju velika stabla duga vijeka, otporna na sušu i siromašnija tla, ali do punog roda prolazi više godina, a berba i rezidba su zahtjevnije.

Ista sorta na različitim podlogama može narasti u sasvim različita stabla, zato je podloga važna za planiranje razmaka. Pojedinačna podloga određuje gdje će unutar okvirnog raspona visine i širine stablo biti.

Položaj i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Bogato humusom, Propusno
pH tla
6–7
Potreba za vodom
Srednja
Potreba za hranjivima
Srednja
Mraz
Otporna na mraz
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Posuda

Položaj

Jabuka treba sunčan i prozračan položaj. Sunce je potrebno za cvatnju, obojenost i slast plodova, a dobro prozračivanje krošnje smanjuje bolesti lista i ploda. Udubljenja i doline u kojima se u proljeće zadržava hladan zrak nisu pogodna, jer kasni mraz uništava cvjetove. Blagi južni ili jugozapadni nagib najbolji je položaj.

Tlo

Jabuci odgovara duboko, propusno i plodno tlo, ilovasto ili pjeskovito-ilovasto, bogato humusom. Ne podnosi tla u kojima voda stoji, osobito slabo bujne podloge s plitkim korijenjem. Na vrlo vapnenastim tlima listovi mogu žutjeti zbog otežanog usvajanja željeza.

Klima

Jabuka podnosi hladne zime i treba razdoblje zimske hladnoće za pravilnu cvatnju. Sorte se razlikuju prema toj potrebi: za tople primorske krajeve prikladnije su sorte s manjom potrebom za hladnoćom i dobrom otpornošću na vrućinu.

Oprašivanje i kompatibilnost

Oprašivanje

Oprašivanje
Treba oprašivača
Napomena o oprašivanju
Većini sorti treba druga sorta koja cvate u isto vrijeme; triploidne sorte (npr. jonagold) ne oprašuju druge.

Većina sorti jabuka nije samooplodna: za zametanje plodova treba pelud druge sorte koja cvate u isto vrijeme. Pelud prenose pčele i drugi kukci, pa druga sorta jabuke mora rasti u blizini, u istom ili susjednom vrtu.

Pri izboru sorti treba paziti na tri stvari:

  • vrijeme cvatnje: sorte moraju cvasti barem djelomično istodobno;
  • kompatibilnost: neke sorte međusobno se ne oprašuju dobro;
  • triploidne sorte, poput jonagolda, imaju slab pelud i ne mogu oprašivati druge sorte; uz njih se sade dvije druge sorte koje se međusobno oprašuju.

Ukrasne i divlje jabuke, koje dugo i obilno cvatu, mogu biti dobri oprašivači. Ako u blizini nema drugih jabuka, sade se barem dvije kompatibilne sorte.

Sadnja

Sadnja

Sadnja
ožujak, listopad – studeni
Razmak između biljaka
150–600 cm
Razmak između redova
350–700 cm
Dubina sadnje
Mjesto cijepljenja mora ostati nekoliko centimetara iznad tla.
Potpora
Potrebna
Nakon sadnje
Kolac zabiti prije sadnje, stablo obilno zaliti i malčirati; potpora cijeli život na slabo bujnim podlogama.

U krajevima s blagim zimama jesenska sadnja jabuke ima prednost, jer se korijen ukorjenjuje već prije proljeća. Sadnice u kontejnerima mogu se saditi tijekom većeg dijela godine, osim u vrućinama i kad je tlo smrznuto.

Mjesto cijepljenja jabuke nikad se ne zatrpava zemljom, jer bi se sorta ukorijenila i izgubio bi se utjecaj podloge, o kojoj ovisi veličina stabla. Niska stabla na slabo bujnim podlogama trebaju kolac cijeli život. Postupak korak po korak opisan je u vodičima Sadnja jabuke i Sadnja voćaka.

Razmak i veličina odrasle biljke

Veličina i rod

Visina odrasle biljke
2,5–8 m
Širina odrasle biljke
1,5–7 m
Podloga
Podloga određuje veličinu stabla, početak rodnosti, potrebu za potporom i zahtjeve prema tlu.

Konačna veličina stabla jabuke ovisi prije svega o podlozi, zatim o sorti, tlu i rezidbi. Okvirni rasponi visine i širine odraslog stabla te razmaka sadnje navedeni su u podacima: donje vrijednosti odnose se na stabla na slabo bujnim podlogama, a gornje na bujne podloge i sijance.

Razmak se određuje prema očekivanoj širini krošnje odraslog stabla, a ne prema veličini sadnice. Pregusto posađena stabla zasjenjuju jedno drugo, slabije rađaju i lakše obolijevaju, a jaka rezidba kojom se pokušava zadržati premalen razmak potiče bujan rast umjesto rodnosti.

Zalijevanje i prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Srednja
Gnojidba
ožujak – travanj, listopad – studeni
Napomena o prihrani
U jesen zreli gnoj ili kompost i po potrebi fosfor i kalij; dušik u proljeće u umjerenim obrocima; bez kasne ljetne dušične gnojidbe.

Zalijevanje

Mlada stabla, prve dvije do tri godine nakon sadnje, redovito se zalijevaju u sušnim razdobljima, obilno i rjeđe, kako bi korijen rastao u dubinu. Odrasla stabla na bujnim podlogama obično se snalaze sama, ali u dugim ljetnim sušama zalijevanje poboljšava veličinu i kakvoću plodova. Stabla na slabo bujnim podlogama, zbog plitkog korijena, trebaju vodu redovito, a najbolje navodnjavanje kap po kap. Malč oko debla zadržava vlagu i smanjuje korov.

Gnojidba jabuka

Gnojidba jabuka prilagođava se plodnosti tla, starosti stabla i rodu. Najpouzdanije je osloniti se na analizu tla svakih nekoliko godina.

  • Gnojidba jabuka u jesen: nakon opadanja lišća u tlo ispod krošnje unosi se zreli stajski gnoj ili kompost, a po potrebi i fosforna i kalijeva gnojiva. Ta hranjiva se sporo pomiču u tlu, pa se dodaju ranije, kako bi bila dostupna u proljeće.
  • Proljetna gnojidba: dušik se daje u proljeće, prije i nakon cvatnje, u umjerenim obrocima.
  • Ljeti se dušikom ne gnoji kasno, jer bujni izboji ne stignu odrvenjeti do zime, a plodovi se slabije čuvaju.

Previše dušika daje bujan rast, slabiju obojenost plodova, više bolesti i lošije čuvanje. Gnojivo se raspoređuje ispod cijele krošnje i nešto izvan nje, gdje je većina aktivnog korijenja, a ne uz samo deblo.

Formiranje krošnje i uzgojni oblik

Uzgojni oblik je željeni oblik krošnje, koji se formira rezidbom u prvim godinama nakon sadnje. U vrtu se najčešće koriste:

  • vretenasti grm (vreteno) sa središnjom provodnicom i kraćim bočnim granama, pogodan za slabo i srednje bujne podloge;
  • piramidalna krošnja s provodnicom i nekoliko katova glavnih grana, za srednje bujne i bujne podloge;
  • kotlasta krošnja bez provodnice, otvorena u sredini, koja dobro propušta svjetlo;
  • špalir i stupoliki oblici uz zid ili žicu, kad je prostor ograničen.

Formiranje krošnje traje prve tri do pet godina. U tom razdoblju cilj je razviti dobro raspoređene, gotovo vodoravne grane, jer se na takvima stvara više rodnih pupova nego na uspravnim.

Rezidba

Jabuka se redovito orezuje kako bi krošnja ostala prozračna i osvijetljena, a stablo u ravnoteži između rasta i roda. Glavna rezidba obavlja se zimi, u mirovanju, krajem zime prije kretanja vegetacije, a ljetna rezidba, prorjeđivanje bujnih izboja, pomaže osvjetljavanju plodova i smiruje bujnost.

Osnovna načela rezidbe rodnog stabla:

  • uklanjaju se suhe, bolesne, polomljene i grane koje se križaju;
  • uklanjaju se vodopije, snažni uspravni izboji u krošnji;
  • krošnja se prorjeđuje tako da svjetlo dopire do unutrašnjosti;
  • stare, iscrpljene rodne grane postupno se zamjenjuju mlađima.

Jaka zimska rezidba potiče bujan rast, a slaba rezidba i savijanje grana potiču rodnost.

Rodnost i prorjeđivanje

Početak rodnosti

Stabla na slabo bujnim podlogama počinju rađati u drugoj ili trećoj godini nakon sadnje, a stabla na bujnim podlogama znatno kasnije.

Prorjeđivanje plodova

Jabuka često zametne više plodova nego što može razviti. Dio njih stablo samo odbaci početkom ljeta, u takozvanom lipanjskom opadanju. Nakon toga preostali plodovi mogu se prorijediti ručno, tako da u svakom cvatu ostane jedan ili dva najkrupnija i najzdravija ploda. Prorijeđeno stablo daje krupnije, kvalitetnije plodove i manje je sklono izmjeničnoj rodnosti.

Izmjenična rodnost

Neke sorte sklone su izmjeničnoj rodnosti: jedne godine rađaju obilno, a iduće slabo ili nikako, jer prevelik rod iscrpljuje stablo i ono ne stigne zametnuti cvjetne pupove za sljedeću godinu. Prorjeđivanje plodova u rodnoj godini, umjerena rezidba i gnojidba ublažavaju taj problem.

Berba i skladištenje

Berba i plod

Berba
srpanj – listopad
Znakovi zrelosti
Plod se lako odvaja kad se podigne i okrene, sjemenke su smeđe, osnovna boja kožice prelazi iz zelene u žućkastu.
Prvi urod
2–6 god. nakon sadnje
Zamrzavanje
Može se zamrzavati
Namjena
svježe, kuhanje, zimnica, sok, sušenje

Vrijeme berbe ovisi o sorti. Ljetne sorte beru se kad postignu punu boju i okus, a jesenske i zimske kad dosegnu berbenu zrelost: plod se lako odvaja od grančice kad se podigne i lagano okrene, sjemenke posmeđe, a osnovna boja kožice prelazi iz zelene u žućkastu. Zimske sorte punu aromu dobivaju tek nakon nekoliko tjedana čuvanja.

Jabuke se beru pažljivo, s peteljkom, bez udaraca i ogrebotina, jer oštećeni plodovi brzo trunu. Za čuvanje se odvajaju samo zdravi, neoštećeni plodovi, koji se drže na hladnom, tamnom i vlažnom mjestu, odvojeno od povrća, jer jabuke otpuštaju plin etilen koji ubrzava dozrijevanje i kvarenje drugih plodova.

Bolesti i štetnici

Bolesti

  • Krastavost jabuke je najvažnija bolest jabuke. Na listovima se pojavljuju maslinastozelene do tamne baršunaste pjege, a na plodovima tamne, plutaste mrlje i pukotine. Zaraze nastaju u proljeće, u kišnom vremenu. Preventiva: otporne sorte, prozračna krošnja i uklanjanje opalog lišća u jesen.
  • Pepelnica jabuke (pepelnica) prekriva mlade listove i izboje bijelom prevlakom; zaraženi vrhovi izboja uklanjaju se zimskom i proljetnom rezidbom.
  • Trulež plodova (monilija) uzrokuje smeđe, mekane plodove s koncentričnim krugovima jastučića, koji se šire s oštećenih plodova. Trule i smežurane plodove treba ukloniti sa stabla i ispod njega.
  • Bakterijska plamenjača uzrokuje naglo sušenje cvjetova i izboja, čiji vrhovi pocrne i saviju se u obliku kuke. Zaražene grane izrezuju se duboko u zdravo drvo.

Štetnici

  • Jabučni savijač je glavni uzrok crvljivih jabuka: gusjenica se ubuši u plod i hrani oko sjemenki.
  • Lisne uši, uključujući krvavu uš, koja na granama stvara bijele vunaste kolonije.
  • Grinje uzrokuju blijeđenje i brončanu boju lišća u toplom i suhom vremenu.

Fiziološki problemi

  • Gorke pjege su sitne, udubljene smeđe pjege ispod kožice, povezane s nedostatkom kalcija u plodu i neravnomjernom opskrbom vodom.
  • Opadanje plodova početkom ljeta prirodan je dio samoregulacije stabla.

Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Česta pitanja

Zašto jabuka cvate, a ne rađa?

Najčešći uzroci su nedostatak sorte oprašivača, kasni mraz u cvatnji, hladno i kišno vrijeme u kojem pčele ne lete ili premlado stablo. Kod starijih stabala uzrok može biti i izmjenična rodnost.

Koliko godina treba da jabuka rodi?

Stabla na slabo bujnim podlogama rađaju već nakon dvije do tri godine, a stabla na bujnim podlogama i sijancima nakon više godina.

Može li se jabuka uzgojiti iz sjemena?

Može, ali iz sjemena izraste nova, nepoznata sorta, obično lošijih plodova, a do roda prolazi mnogo godina. Zato se sorte razmnožavaju cijepljenjem. Postupak je opisan u vodiču Kako uzgojiti jabuku iz sjemena.

Povezani vodiči

Slične biljke

  • Grana kruške sa skupinom žutozelenih plodova blagog crvenila među sjajnim ovalnim listovima, u pozadini voćnjak s travom

    Voće › Jabučasto voće

    Kruška

    Pyrus communis

    • Sadnja: ožu, lis–stu
  • Grana breskve sa zrelim plodovima baršunaste kožice, crveno-žutim crvenilom, među uskim sjajnim zelenim listovima u vrtnom voćnjaku

    Voće › Koštičavo voće

    Breskva

    Prunus persica

    • Sadnja: ožu, lis–stu
  • Biljke jagode na slamnatom malču sa zrelim crvenim plodovima i bijelim cvijetom

    Voće › Bobičasto voće

    Jagoda

    Fragaria × ananassa

    • Sadnja: ožu–tra, kol–ruj