Bolest
Bakterijska plamenjača voćaka: simptomi i kako je razlikovati od plamenjače
Simptomi: Cvjetovi, listovi i izboji naglo pocrne i ostaju na grani kao opaljeni, vrhovi izboja savijaju se u kuku, a iz zaraženog tkiva curi ljepljiv iscjedak.
Malus domestica
Najraširenija voćka u vrtovima. Uzgaja se kao cijepljena sadnica na podlozi koja određuje veličinu stabla, većini sorti treba oprašivač, a plodovi se beru od ljeta do kasne jeseni.
VoćeJabučasto voće· porodica Ružovke

Sadnja i presađivanje
Berba
Rezidba
Gnojidba
U domaćim vrtovima i voćnjacima nijedna voćka nije raširenija od jabuke. Latinski naziv za jabuku je Malus domestica, a pripada porodici ružovki (Rosaceae), kao i kruška, dunja, šljiva i trešnja. Uzgaja se zbog plodova koji se, ovisno o sorti, beru od ljeta do kasne jeseni, a zimske sorte čuvaju se mjesecima.
Jabuka je listopadna voćka duga vijeka. Dobro podnosi zimsku hladnoću, ali cvjetovi u proljeće stradaju od kasnih mrazeva. U vrtu se gotovo uvijek uzgaja kao cijepljena sadnica: željena sorta cijepi se na podlogu, koja određuje veličinu i bujnost stabla, a sorta određuje plod.
Kod jabuke se odluke donose prije sadnje, a teško ispravljaju kasnije:
Uz to, jabuka traži redovitu rezidbu, umjerenu gnojidbu i praćenje bolesti, prije svega krastavosti.
Sorte jabuka najčešće se dijele prema vremenu dozrijevanja:
Za kućni vrt korisno je posaditi sorte različitog vremena dozrijevanja, kako bi se jabuke brale i jele kroz duže razdoblje.
Na dobroj sadnici jabuke mjesto cijepljenja jasno je vidljivo i dobro zaraslo, korijenje je razgranato, bez truleži i oštećenja, a starije sadnice imaju nekoliko dobro raspoređenih bočnih grana. U rasadniku se uz sortu provjerava i podloga, jer o njoj ovise veličina stabla i početak rodnosti.
Podloga je korijenski dio sadnice na koji je cijepljena sorta. Ona najviše utječe na veličinu stabla:
Ista sorta na različitim podlogama može narasti u sasvim različita stabla, zato je podloga važna za planiranje razmaka. Pojedinačna podloga određuje gdje će unutar okvirnog raspona visine i širine stablo biti.
Jabuka treba sunčan i prozračan položaj. Sunce je potrebno za cvatnju, obojenost i slast plodova, a dobro prozračivanje krošnje smanjuje bolesti lista i ploda. Udubljenja i doline u kojima se u proljeće zadržava hladan zrak nisu pogodna, jer kasni mraz uništava cvjetove. Blagi južni ili jugozapadni nagib najbolji je položaj.
Jabuci odgovara duboko, propusno i plodno tlo, ilovasto ili pjeskovito-ilovasto, bogato humusom. Ne podnosi tla u kojima voda stoji, osobito slabo bujne podloge s plitkim korijenjem. Na vrlo vapnenastim tlima listovi mogu žutjeti zbog otežanog usvajanja željeza.
Jabuka podnosi hladne zime i treba razdoblje zimske hladnoće za pravilnu cvatnju. Sorte se razlikuju prema toj potrebi: za tople primorske krajeve prikladnije su sorte s manjom potrebom za hladnoćom i dobrom otpornošću na vrućinu.
Većina sorti jabuka nije samooplodna: za zametanje plodova treba pelud druge sorte koja cvate u isto vrijeme. Pelud prenose pčele i drugi kukci, pa druga sorta jabuke mora rasti u blizini, u istom ili susjednom vrtu.
Pri izboru sorti treba paziti na tri stvari:
Ukrasne i divlje jabuke, koje dugo i obilno cvatu, mogu biti dobri oprašivači. Ako u blizini nema drugih jabuka, sade se barem dvije kompatibilne sorte.
U krajevima s blagim zimama jesenska sadnja jabuke ima prednost, jer se korijen ukorjenjuje već prije proljeća. Sadnice u kontejnerima mogu se saditi tijekom većeg dijela godine, osim u vrućinama i kad je tlo smrznuto.
Mjesto cijepljenja jabuke nikad se ne zatrpava zemljom, jer bi se sorta ukorijenila i izgubio bi se utjecaj podloge, o kojoj ovisi veličina stabla. Niska stabla na slabo bujnim podlogama trebaju kolac cijeli život. Postupak korak po korak opisan je u vodičima Sadnja jabuke i Sadnja voćaka.
Konačna veličina stabla jabuke ovisi prije svega o podlozi, zatim o sorti, tlu i rezidbi. Okvirni rasponi visine i širine odraslog stabla te razmaka sadnje navedeni su u podacima: donje vrijednosti odnose se na stabla na slabo bujnim podlogama, a gornje na bujne podloge i sijance.
Razmak se određuje prema očekivanoj širini krošnje odraslog stabla, a ne prema veličini sadnice. Pregusto posađena stabla zasjenjuju jedno drugo, slabije rađaju i lakše obolijevaju, a jaka rezidba kojom se pokušava zadržati premalen razmak potiče bujan rast umjesto rodnosti.
Mlada stabla, prve dvije do tri godine nakon sadnje, redovito se zalijevaju u sušnim razdobljima, obilno i rjeđe, kako bi korijen rastao u dubinu. Odrasla stabla na bujnim podlogama obično se snalaze sama, ali u dugim ljetnim sušama zalijevanje poboljšava veličinu i kakvoću plodova. Stabla na slabo bujnim podlogama, zbog plitkog korijena, trebaju vodu redovito, a najbolje navodnjavanje kap po kap. Malč oko debla zadržava vlagu i smanjuje korov.
Gnojidba jabuka prilagođava se plodnosti tla, starosti stabla i rodu. Najpouzdanije je osloniti se na analizu tla svakih nekoliko godina.
Previše dušika daje bujan rast, slabiju obojenost plodova, više bolesti i lošije čuvanje. Gnojivo se raspoređuje ispod cijele krošnje i nešto izvan nje, gdje je većina aktivnog korijenja, a ne uz samo deblo.
Uzgojni oblik je željeni oblik krošnje, koji se formira rezidbom u prvim godinama nakon sadnje. U vrtu se najčešće koriste:
Formiranje krošnje traje prve tri do pet godina. U tom razdoblju cilj je razviti dobro raspoređene, gotovo vodoravne grane, jer se na takvima stvara više rodnih pupova nego na uspravnim.
Jabuka se redovito orezuje kako bi krošnja ostala prozračna i osvijetljena, a stablo u ravnoteži između rasta i roda. Glavna rezidba obavlja se zimi, u mirovanju, krajem zime prije kretanja vegetacije, a ljetna rezidba, prorjeđivanje bujnih izboja, pomaže osvjetljavanju plodova i smiruje bujnost.
Osnovna načela rezidbe rodnog stabla:
Jaka zimska rezidba potiče bujan rast, a slaba rezidba i savijanje grana potiču rodnost.
Stabla na slabo bujnim podlogama počinju rađati u drugoj ili trećoj godini nakon sadnje, a stabla na bujnim podlogama znatno kasnije.
Jabuka često zametne više plodova nego što može razviti. Dio njih stablo samo odbaci početkom ljeta, u takozvanom lipanjskom opadanju. Nakon toga preostali plodovi mogu se prorijediti ručno, tako da u svakom cvatu ostane jedan ili dva najkrupnija i najzdravija ploda. Prorijeđeno stablo daje krupnije, kvalitetnije plodove i manje je sklono izmjeničnoj rodnosti.
Neke sorte sklone su izmjeničnoj rodnosti: jedne godine rađaju obilno, a iduće slabo ili nikako, jer prevelik rod iscrpljuje stablo i ono ne stigne zametnuti cvjetne pupove za sljedeću godinu. Prorjeđivanje plodova u rodnoj godini, umjerena rezidba i gnojidba ublažavaju taj problem.
Vrijeme berbe ovisi o sorti. Ljetne sorte beru se kad postignu punu boju i okus, a jesenske i zimske kad dosegnu berbenu zrelost: plod se lako odvaja od grančice kad se podigne i lagano okrene, sjemenke posmeđe, a osnovna boja kožice prelazi iz zelene u žućkastu. Zimske sorte punu aromu dobivaju tek nakon nekoliko tjedana čuvanja.
Jabuke se beru pažljivo, s peteljkom, bez udaraca i ogrebotina, jer oštećeni plodovi brzo trunu. Za čuvanje se odvajaju samo zdravi, neoštećeni plodovi, koji se drže na hladnom, tamnom i vlažnom mjestu, odvojeno od povrća, jer jabuke otpuštaju plin etilen koji ubrzava dozrijevanje i kvarenje drugih plodova.
Bolest
Simptomi: Cvjetovi, listovi i izboji naglo pocrne i ostaju na grani kao opaljeni, vrhovi izboja savijaju se u kuku, a iz zaraženog tkiva curi ljepljiv iscjedak.
Štetnik
Simptomi: Sitne svijetle točkice na listu, srebrnasto ili brončano lišće koje se suši i fina paučina na naličju.
Štetnik
Simptomi: Izgrizeno lišće, izmet na listovima, izbušeni plodovi ili glavice i prerezane mlade biljke.
Štetnik
Simptomi: Kolonije sitnih kukaca na vrhovima izboja i naličju listova, uvijeno i ljepljivo lišće, čađavica i mravi na biljci.
Bolest
Simptomi: Bijela, brašnasta prevlaka na listovima, izbojima i plodovima, koja se može obrisati prstom.
Simptomi i dijagnostika
Simptomi: Smeđe, crne, žute ili svijetle pjege na lišću, različitog oblika i ruba, ponekad sa žutim prstenom ili sitnim točkicama u središtu.
Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.
Najčešći uzroci su nedostatak sorte oprašivača, kasni mraz u cvatnji, hladno i kišno vrijeme u kojem pčele ne lete ili premlado stablo. Kod starijih stabala uzrok može biti i izmjenična rodnost.
Stabla na slabo bujnim podlogama rađaju već nakon dvije do tri godine, a stabla na bujnim podlogama i sijancima nakon više godina.
Može, ali iz sjemena izraste nova, nepoznata sorta, obično lošijih plodova, a do roda prolazi mnogo godina. Zato se sorte razmnožavaju cijepljenjem. Postupak je opisan u vodiču Kako uzgojiti jabuku iz sjemena.
Opći vodič
Kada je vrijeme za berbu jabuka, razlika berbene i konzumne zrelosti, kako prepoznati zrelost i napraviti test s jodom, kako pravilno brati, razvrstati i čuvati jabuke.
Opći vodič
Kako cijepiti jabuku: osnovni pojmovi, vrijeme cijepljenja, priprema plemki, alat, spajanje, cijepljenje u procjep i pod koru, okulacija, njega nakon cijepljenja i preokretanje starog stabla.
Opći vodič
Kada i čime gnojiti voćke: jesenska i zimska gnojidba organskim i fosforno-kalijevim gnojivima, proljetna dušična gnojidba, primjena uree i gdje rasporediti gnojivo.
Opći vodič
Uzgoj jabuke iz sjemena korak po korak: što izraste iz sjemenke, stratifikacija sjemena u hladnjaku, sjetva i njega sijanaca, koliko se čeka na plodove i kako sijanac iskoristiti kao podlogu za cijepljenje.
Opći vodič
Zašto se mravi i lisne uši pojavljuju zajedno, kako prepoznati njihov odnos, jesu li mravi štetni za vrt i kako prekinuti put mravima i suzbiti lisne uši.
Opći vodič
Kako prepoznati pepelnicu jabuke, kako se bolest razvija, osjetljivost sorti, prevencija rezidbom, zaštita u proljeće i što učiniti kada se pojavi.
Opći vodič
Što je podloga za jabuku, koje vrste podloga postoje, kako bujnost podloge utječe na veličinu stabla i rodnost te kako odabrati podlogu prema vrtu, tlu i njezi.
Rezidba
Kako orezati staru jabuku: procjena stanja stabla, plan pomlađivanja kroz tri do četiri godine, rezanje velikih grana, zaštita rana, njega nakon pomlađivanja i najčešće pogreške.
Rezidba
Kada i kako orezati rodnu jabuku: zimska i ljetna rezidba, alat, rodni i lisni pupovi, vrste rezova i rezidba korak po korak za početnike.
Rezidba
Kako orezati mladu jabuku: izbor uzgojnog oblika, rezidba pri sadnji, druga godina, treća do peta godina, savijanje grana umjesto rezanja, ljetna rezidba i prvi plodovi.
Opći vodič
Kako odabrati sadnicu jabuke: sorta, podloga i oprašivač, jednogodišnja šiba ili razgranata sadnica, golo korijenje ili kontejner, znakovi kvalitete i čuvanje do sadnje.
Sadnja
Kako posaditi jabuku: kada saditi, izbor mjesta, razmak prema podlozi, raspored oprašivača, sadnja korak po korak, rezidba nakon sadnje i njega prve godine.
Opći vodič
Kada saditi voćke u jesen, a kada u proljeće, kako odabrati sadnicu, iskopati sadnu jamu, posaditi voćku i njegovati je prve godine.
Opći vodič
Što je stupolika jabuka, prednosti i ograničenja, oprašivanje, sadnja u vrtu i u posudi, rezidba, prorjeđivanje plodova te bolesti i štetnici.



