Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Puževi u vrtu: kako ih se riješiti i zaštititi biljke

Simptomi: Nepravilne rupe u lišću, pojedeni klijanci i presadnice, izgrizeni plodovi i srebrnasti sluzavi trag.
Autor: Ivan KovačevićObjavljeno: Ažurirano:
Puževi golaći na izgriženoj glavici salate u vlažnoj gredici

Ukratko

Uzrok
Kopneni puževi, najviše puževi golaći, među kojima su najproblematičniji krupni crveni i narančasti španjolski puževi golaći.
Pogodni uvjeti
Vlažno vrijeme, zalijevanje navečer, zakloni uz gredice (trava, daske, kamenje, debeli malč) i teško, grudasto tlo.
Prevencija
Zalijevanje ujutro, uklanjanje zaklona, pokošen rub vrta, jače presadnice, agrotekstil i prirodni neprijatelji.

Puževi u vrtu najviše štete čine u vlažnom proljeću i jeseni, kada mogu u jednoj noći pojesti mlade presadnice, izgristi listove salate i kupusa ili oštetiti zrele jagode. Najproblematičniji su puževi golaći, puževi bez kućice, koji se brzo razmnožavaju i danju se skrivaju u tlu i zaklonima. Potpuno ih ukloniti iz vrta nije moguće, ali se kombinacijom mjera šteta može svesti na podnošljivu mjeru.

Koji puževi štete u vrtu

Kopneni puževi dijele se na puževe s kućicom i puževe golaće. U vrtu najviše štete čine golaći:

  • Crveni i narančasti puževi su najčešće španjolski puževi golaći: krupni, dugi i do desetak centimetara, narančaste, crvenkaste ili smeđe boje. Proširili su se po velikom dijelu Europe i danas su glavni problem mnogih vrtova, jer se brzo razmnožavaju i jedu gotovo sve.
  • Sitni puževi u vrtu najčešće su manji golaći, sivi ili smeđi, koji se skrivaju u tlu i među listovima i oštećuju klijance i mlade biljke.
  • Vrtni puževi s kućicom također se hrane biljkama, ali su obično brojčano rjeđi i čine manju štetu od golaća.

Sitne, bijele, prozirne kuglice u tlu, ispod dasaka ili kamenja često su jaja puževa, a ne puževi.

Kako prepoznati štetu

  • Nepravilne rupe u listovima, osobito na mekanim listovima salate, kupusa, graha, krastavca i jagode.
  • Pojedeni klijanci i presadnice: od mlade biljke ostaje samo stabljika ili ništa.
  • Izgrizeni plodovi jagoda i rajčica koji leže blizu tla, i izbušeni gomolji krumpira.
  • Srebrnast, sjajni sluzavi trag na listovima, tlu i stazama, najbolji znak da su štetu napravili puževi.
  • Šteta nastaje noću i nakon kiše, a danju se puževi ne vide.

Puževi u kupusu i salati često se skrivaju između listova glavice, gdje je vlažno i hladno.

Što jedu puževi

Puževi golaći jedu mlado, mekano lišće, klijance, cvjetove, plodove i gomolje, a hrane se i biljkama u raspadanju, gljivama i uginulim životinjama. Posebno vole salatu, kupusnjače, grah, krastavce, tikve, jagode i mlade presadnice. Biljke čvrstog, dlakavog ili aromatičnog lišća obično su manje ugrožene.

Kako se puževi razmnožavaju

Puževi su dvospolci: svaka jedinka ima i muške i ženske spolne organe, a nakon parenja obje polažu jaja. Puževi golaći razmnožavanje obavljaju od proljeća do kasne jeseni. Jaja polažu u nakupinama u vlažno tlo, ispod dasaka, kamenja, malča i biljnih ostataka, a jedna jedinka tijekom sezone može položiti nekoliko stotina jaja. Mladi puževi izlegu se nakon nekoliko tjedana i odmah se hrane. Jaja i mladi puževi često prezimljuju u tlu, pa se u proljeće pojavljuju odmah s prvim toplim i vlažnim danima.

Uvjeti koji im pogoduju

  • Vlažno vrijeme, kišna proljeća i jeseni, navodnjavanje navečer.
  • Zakloni: visoka trava, korov, daske, kamenje, debeli malč i gusti nasadi uz rub vrta.
  • Teško, grudasto tlo s mnogo pukotina u kojima se skrivaju.
  • Mlade, sočne biljke posađene u vlažno vrijeme.

Kako smanjiti štetu od puževa

  1. Zalijevajte ujutro, a ne navečer, kako bi površina tla do noći bila suha.
  2. Uklonite zaklone uz gredice: visoku travu, korov, hrpe dasaka i ostatke biljaka.
  3. Održavajte rub vrta pokošenim, kao suhi pojas između livade i gredica.
  4. Sadite jače presadnice umjesto sjetve izravno u tlo na mjestima s mnogo puževa.
  5. Pokrijte mlade biljke agrotekstilom ili zaštitnim prstenovima dok ne ojačaju.
  6. Plitko obrađujte tlo u jesen i proljeće, kako biste izložili jaja pticama i isušivanju.
  7. Privucite prirodne neprijatelje: ježeve, žabe, krastače, sljepiće, ptice i trčke.
  8. Sadite biljke koje puževi izbjegavaju uz rubove osjetljivih gredica i na vlažna mjesta.

Puževi: kako ih se riješiti

Ručno skupljanje i zamke

Najdjelotvornija i najsigurnija metoda je redovito skupljanje puževa navečer ili rano ujutro, osobito nakon kiše. Zamke olakšavaju posao: daske, mokre vreće ili listovi kupusa položeni na tlo, ispod kojih se puževi danju skrivaju, pa ih je lako pokupiti. Pivske zamke, posude ukopane do ruba u tlo i napunjene pivom, privlače puževe, ali i druge životinje, pa ih treba redovito prazniti.

Barijere

Pojasevi od suhog pijeska, piljevine, pepela ili zdrobljenih ljuski jaja oko biljaka djelomično zadržavaju puževe dok su suhi, ali nakon kiše ili zalijevanja gube djelovanje. Bakrene trake i ograde za puževe oko povišenih gredica i posuda djeluju bolje, ali samo ako unutar ograde nema puževa.

Mamci

Mamci za puževe na bazi željezovog fosfata dopušteni su i u ekološkom uzgoju i sigurniji su za kućne ljubimce i divlje životinje od starijih pripravaka. Rasipaju se rijetko po tlu između biljaka, a ne u hrpice, prema uputi na pakiranju. Kod svih mamaca obavezno se poštuju upute, a djeca i životinje ne smiju im imati pristup.

Patke

Indijske trkačice, pasmina pataka koja se u vrtlarstvu često spominje uz puževe, vrlo rado jedu puževe golaće. U većim vrtovima mogu znatno smanjiti njihov broj, ali gaze i jedu i mlade biljke, pa se puštaju u vrt pod nadzorom ili u dijelove bez mladih nasada.

Sol, palenta i drugi savjeti s foruma

  • Sol ubija puža na kojeg se pospe, ali zaslanjuje tlo i oštećuje biljke, pa se ne preporučuje u vrtu.
  • Palenta se često preporučuje kao mamac od kojeg puževi uginu. Puževi je jedu, ali ne postoje pouzdani dokazi da ih ubija; može ih tek privući na mjesto skupljanja.
  • Kava, češnjak i biljni pripravci možda kratkotrajno odbijaju puževe, ali ne zamjenjuju skupljanje i uklanjanje zaklona.

Puževi u plasteniku

U plasteniku je vlažno i toplo cijelu sezonu, pa se puževi tamo brzo množe. Pomaže zalijevanje kap po kap umjesto po cijeloj površini, uklanjanje dasaka i otpadaka s tla, redovito skupljanje uz rubove i ulaze te sadnja jačih presadnica.

S čim se može zamijeniti

  • Gusjenice ostavljaju izmet, ali ne i sluzavi trag, i često se mogu naći na biljci danju.
  • Buhači prave sitne, okrugle rupice, osobito na kupusnjačama.
  • Ptice kljucaju plodove i mlade biljke danju, bez sluzavog traga.

Puževi najčešće oštećuju jagodu, krastavac, grah i krumpir.

Izvori

Koje biljke pogađa

  • Biljke jagode na slamnatom malču sa zrelim crvenim plodovima i bijelim cvijetom

    Voće › Bobičasto voće

    Jagoda

    Fragaria × ananassa

    • Sadnja: ožu–tra, kol–ruj
  • Krastavac uz mrežu sa zelenim plodovima, žutim cvjetovima i krupnim listovima

    Povrće › Plodovito povrće

    Krastavac

    Cucumis sativus

    • Sjetva: tra–srp
    • Sadnja: svi–lip
  • Visoki grah uz drvene kolce sa zelenim mahunama i bijelim cvjetovima

    Povrće › Mahunarke

    Grah

    Phaseolus vulgaris

    • Sjetva: svi–srp
  • Biljka krumpira s cvjetovima u zagrnutom redu i tek izvađeni gomolji na zemlji

    Povrće › Korjenasto i gomoljasto povrće

    Krumpir (krompir)

    Solanum tuberosum

    • Sadnja: ožu–svi
  • Red cikle s tamnozelenim listovima i crvenim peteljkama u vrtnoj gredici, a ispred tri tek izvađena okrugla tamnocrvena korijena na zemlji

    Povrće › Korjenasto i gomoljasto povrće

    Cikla (Cvekla)

    Beta vulgaris var. conditiva

    • Sjetva: ožu–srp
  • Biljke graška s bijelim cvjetovima i zelenim mahunama penju se uz mrežu u vrtu, a u prvom planu leže otvorene mahune pune zrna

    Povrće › Mahunarke

    Grašak (Biži)

    Pisum sativum

    • Sjetva: velj–tra, lis–stu
  • Glavice kupusa u vrtnoj gredici, svijetlozelene i čvrste, okružene širokim plavozelenim vanjskim listovima s kapima rose

    Povrće › Kupusnjače

    Kupus (Zelje)

    Brassica oleracea var. capitata

    • Sjetva: sij–lip
    • Sadnja: ožu–srp
  • Biljka tikvice s krupnim nazubljenim listovima, otvorenim žutim cvijetom i dva tamnozelena ploda uz stabljiku na malču od slame

    Povrće › Plodovito povrće

    Tikvica

    Cucurbita pepo

    • Sjetva: tra–srp
    • Sadnja: svi
  • Bujna biljka bosiljka s krupnim sjajnim zelenim listovima u vrtnoj gredici

    Začinsko i aromatično bilje › Kuhinjsko bilje

    Bosiljak (Bosilj)

    Ocimum basilicum

    • Sjetva: ožu–lip
    • Sadnja: svi–lip
  • Svježe zelene glavice i listovi salate na vrtnoj gredici nakon zalijevanja.

    Povrće › Lisnato povrće

    Salata (zelena salata)

    Lactuca sativa

    • Sjetva: velj–svi, srp–ruj
    • Sadnja: ožu–svi, ruj

S čim se može zamijeniti

Drugi problemi istih biljaka

Povezani vodiči