
Puževi u vrtu: kako ih se riješiti i zaštititi biljke

Ukratko
- Uzrok
- Kopneni puževi, najviše puževi golaći, među kojima su najproblematičniji krupni crveni i narančasti španjolski puževi golaći.
- Pogodni uvjeti
- Vlažno vrijeme, zalijevanje navečer, zakloni uz gredice (trava, daske, kamenje, debeli malč) i teško, grudasto tlo.
- Prevencija
- Zalijevanje ujutro, uklanjanje zaklona, pokošen rub vrta, jače presadnice, agrotekstil i prirodni neprijatelji.
Puževi u vrtu najviše štete čine u vlažnom proljeću i jeseni, kada mogu u jednoj noći pojesti mlade presadnice, izgristi listove salate i kupusa ili oštetiti zrele jagode. Najproblematičniji su puževi golaći, puževi bez kućice, koji se brzo razmnožavaju i danju se skrivaju u tlu i zaklonima. Potpuno ih ukloniti iz vrta nije moguće, ali se kombinacijom mjera šteta može svesti na podnošljivu mjeru.
Koji puževi štete u vrtu
Kopneni puževi dijele se na puževe s kućicom i puževe golaće. U vrtu najviše štete čine golaći:
- Crveni i narančasti puževi su najčešće španjolski puževi golaći: krupni, dugi i do desetak centimetara, narančaste, crvenkaste ili smeđe boje. Proširili su se po velikom dijelu Europe i danas su glavni problem mnogih vrtova, jer se brzo razmnožavaju i jedu gotovo sve.
- Sitni puževi u vrtu najčešće su manji golaći, sivi ili smeđi, koji se skrivaju u tlu i među listovima i oštećuju klijance i mlade biljke.
- Vrtni puževi s kućicom također se hrane biljkama, ali su obično brojčano rjeđi i čine manju štetu od golaća.
Sitne, bijele, prozirne kuglice u tlu, ispod dasaka ili kamenja često su jaja puževa, a ne puževi.
Kako prepoznati štetu
- Nepravilne rupe u listovima, osobito na mekanim listovima salate, kupusa, graha, krastavca i jagode.
- Pojedeni klijanci i presadnice: od mlade biljke ostaje samo stabljika ili ništa.
- Izgrizeni plodovi jagoda i rajčica koji leže blizu tla, i izbušeni gomolji krumpira.
- Srebrnast, sjajni sluzavi trag na listovima, tlu i stazama, najbolji znak da su štetu napravili puževi.
- Šteta nastaje noću i nakon kiše, a danju se puževi ne vide.
Puževi u kupusu i salati često se skrivaju između listova glavice, gdje je vlažno i hladno.
Što jedu puževi
Puževi golaći jedu mlado, mekano lišće, klijance, cvjetove, plodove i gomolje, a hrane se i biljkama u raspadanju, gljivama i uginulim životinjama. Posebno vole salatu, kupusnjače, grah, krastavce, tikve, jagode i mlade presadnice. Biljke čvrstog, dlakavog ili aromatičnog lišća obično su manje ugrožene.
Kako se puževi razmnožavaju
Puževi su dvospolci: svaka jedinka ima i muške i ženske spolne organe, a nakon parenja obje polažu jaja. Puževi golaći razmnožavanje obavljaju od proljeća do kasne jeseni. Jaja polažu u nakupinama u vlažno tlo, ispod dasaka, kamenja, malča i biljnih ostataka, a jedna jedinka tijekom sezone može položiti nekoliko stotina jaja. Mladi puževi izlegu se nakon nekoliko tjedana i odmah se hrane. Jaja i mladi puževi često prezimljuju u tlu, pa se u proljeće pojavljuju odmah s prvim toplim i vlažnim danima.
Uvjeti koji im pogoduju
- Vlažno vrijeme, kišna proljeća i jeseni, navodnjavanje navečer.
- Zakloni: visoka trava, korov, daske, kamenje, debeli malč i gusti nasadi uz rub vrta.
- Teško, grudasto tlo s mnogo pukotina u kojima se skrivaju.
- Mlade, sočne biljke posađene u vlažno vrijeme.
Kako smanjiti štetu od puževa
- Zalijevajte ujutro, a ne navečer, kako bi površina tla do noći bila suha.
- Uklonite zaklone uz gredice: visoku travu, korov, hrpe dasaka i ostatke biljaka.
- Održavajte rub vrta pokošenim, kao suhi pojas između livade i gredica.
- Sadite jače presadnice umjesto sjetve izravno u tlo na mjestima s mnogo puževa.
- Pokrijte mlade biljke agrotekstilom ili zaštitnim prstenovima dok ne ojačaju.
- Plitko obrađujte tlo u jesen i proljeće, kako biste izložili jaja pticama i isušivanju.
- Privucite prirodne neprijatelje: ježeve, žabe, krastače, sljepiće, ptice i trčke.
- Sadite biljke koje puževi izbjegavaju uz rubove osjetljivih gredica i na vlažna mjesta.
Puževi: kako ih se riješiti
Ručno skupljanje i zamke
Najdjelotvornija i najsigurnija metoda je redovito skupljanje puževa navečer ili rano ujutro, osobito nakon kiše. Zamke olakšavaju posao: daske, mokre vreće ili listovi kupusa položeni na tlo, ispod kojih se puževi danju skrivaju, pa ih je lako pokupiti. Pivske zamke, posude ukopane do ruba u tlo i napunjene pivom, privlače puževe, ali i druge životinje, pa ih treba redovito prazniti.
Barijere
Pojasevi od suhog pijeska, piljevine, pepela ili zdrobljenih ljuski jaja oko biljaka djelomično zadržavaju puževe dok su suhi, ali nakon kiše ili zalijevanja gube djelovanje. Bakrene trake i ograde za puževe oko povišenih gredica i posuda djeluju bolje, ali samo ako unutar ograde nema puževa.
Mamci
Mamci za puževe na bazi željezovog fosfata dopušteni su i u ekološkom uzgoju i sigurniji su za kućne ljubimce i divlje životinje od starijih pripravaka. Rasipaju se rijetko po tlu između biljaka, a ne u hrpice, prema uputi na pakiranju. Kod svih mamaca obavezno se poštuju upute, a djeca i životinje ne smiju im imati pristup.
Patke
Indijske trkačice, pasmina pataka koja se u vrtlarstvu često spominje uz puževe, vrlo rado jedu puževe golaće. U većim vrtovima mogu znatno smanjiti njihov broj, ali gaze i jedu i mlade biljke, pa se puštaju u vrt pod nadzorom ili u dijelove bez mladih nasada.
Sol, palenta i drugi savjeti s foruma
- Sol ubija puža na kojeg se pospe, ali zaslanjuje tlo i oštećuje biljke, pa se ne preporučuje u vrtu.
- Palenta se često preporučuje kao mamac od kojeg puževi uginu. Puževi je jedu, ali ne postoje pouzdani dokazi da ih ubija; može ih tek privući na mjesto skupljanja.
- Kava, češnjak i biljni pripravci možda kratkotrajno odbijaju puževe, ali ne zamjenjuju skupljanje i uklanjanje zaklona.
Puževi u plasteniku
U plasteniku je vlažno i toplo cijelu sezonu, pa se puževi tamo brzo množe. Pomaže zalijevanje kap po kap umjesto po cijeloj površini, uklanjanje dasaka i otpadaka s tla, redovito skupljanje uz rubove i ulaze te sadnja jačih presadnica.
S čim se može zamijeniti
- Gusjenice ostavljaju izmet, ali ne i sluzavi trag, i često se mogu naći na biljci danju.
- Buhači prave sitne, okrugle rupice, osobito na kupusnjačama.
- Ptice kljucaju plodove i mlade biljke danju, bez sluzavog traga.
Puževi najčešće oštećuju jagodu, krastavac, grah i krumpir.
Izvori
Koje biljke pogađa









Začinsko i aromatično bilje › Kuhinjsko bilje
Bosiljak (Bosilj)
Ocimum basilicum
- Sjetva: ožu–lip
- Sadnja: svi–lip


Povrće › Kupusnjače
Kineski kupus (Pekinški kupus)
Brassica rapa subsp. pekinensis
- Sjetva: srp–kol
- Sadnja: kol

Povrće › Lisnato povrće
Salata (zelena salata)
Lactuca sativa
- Sjetva: velj–svi, srp–ruj
- Sadnja: ožu–svi, ruj
S čim se može zamijeniti
Štetnik
Gusjenice u vrtu: kako ih prepoznati i riješiti ih se
Simptomi: Izgrizeno lišće, izmet na listovima, izbušeni plodovi ili glavice i prerezane mlade biljke.
Drugi problemi istih biljaka
Bolest
Antraknoza biljaka: simptomi, uvjeti razvoja i prevencija
Simptomi: Udubljene, tamne, često okrugle pjege na plodovima, mahunama, listovima i izbojima, u vlažnom vremenu s ružičastim ili narančastim nakupinama spora; plodovi trunu, listovi se suše.
Štetnik
Bijela mušica na rajčici i drugim biljkama: kako je prepoznati i suzbiti
Simptomi: Oblak sitnih bijelih kukaca s naličja listova kad se biljka protrese, ljepljivo lišće i crna čađavica.
Bolest
Fuzarioza i fuzarijsko venuće: simptomi i prevencija
Simptomi: Donji listovi žute, često s jedne strane biljke, biljka vene po danu, a na presjeku stabljike žile su smeđe.
Štetnik
Grinje na biljkama: kako ih prepoznati i suzbiti
Simptomi: Sitne svijetle točkice na listu, srebrnasto ili brončano lišće koje se suši i fina paučina na naličju.
Bolest
Hrđa na biljkama: simptomi, prevencija i zaštita
Simptomi: Narančasti, smeđi ili crni praškasti jastučići na naličju lista, žute pjege na licu i prijevremeno opadanje listova.
Štetnik
Krumpirova zlatica: kako je prepoznati i zaštititi krumpir
Simptomi: Izgrizeno lišće krumpira, žuto-crno prugasti kornjaši, narančaste nakupine jaja i crvenkaste ličinke s crnim točkama.
Povezani vodiči
Opći vodič
Bosiljak u tegli i na balkonu
Uzgoj bosiljka u tegli na balkonu i prozoru: posuda i supstrat, sjetva ili presadnica, bosiljak iz trgovine, položaj, zalijevanje, prihrana, zakidanje vrhova i najčešći problemi.
Opći vodič
Dobri susjedi cikle: što saditi uz ciklu
Koje biljke saditi uz ciklu, a koje izbjegavati: luk, kupusnjače, salata i niski grah kao dobri susjedi, blitva i špinat kao srodne kulture, cikla u plodoredu i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi graha: što saditi uz grah, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz grah, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, kukuruz, grah i tikva, primjer rasporeda gredice, grah u plodoredu i susjedi protiv štetnika.
Opći vodič
Dobri susjedi krumpira: što saditi uz krumpir
Što saditi uz krumpir, a što izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, krumpir i rajčica, susjedi i krumpirova zlatica, primjer rasporeda gredice i krumpir u plodoredu.
Sadnja
Frigo sadnice jagoda: što su, kada ih saditi i kako s njima postupati
Što su frigo sadnice jagoda, kategorije prema debljini srca, o čemu ovisi cijena, kada ih saditi, kako ih odmrznuti i posaditi te kako ih njegovati nakon sadnje.
Opći vodič
Gnojidba krumpira: kada i čime prihraniti krumpir
Koje je najbolje gnojivo za krumpir: potrebe za hranjivima, osnovna gnojidba prije sadnje, što izbjegavati, prihrana tijekom rasta, folijarna gnojidba, organska gnojiva i znakovi nedostatka.