Štetnik
Gusjenice u vrtu: kako ih prepoznati i riješiti ih se
Simptomi: Izgrizeno lišće, izmet na listovima, izbušeni plodovi ili glavice i prerezane mlade biljke.
Brassica rapa subsp. pekinensis
Brzorastuća kupusnjača izduženih, nježnih glavica koja najbolje uspijeva kao ljetna sjetva za jesensku berbu. Proljetni uzgoj je nesiguran jer biljke na dugom danu i nakon hladnoće brzo idu u cvat.
PovrćeKupusnjače· porodica Krstašice

Sjetva unutra
Sjetva vani
Sadnja i presađivanje
Berba
Gnojidba
Izdužene, valjkaste glavice nježnih, svijetlozelenih do žućkastih listova s bijelim, mesnatim žilama razlog su zašto se kineski kupus uzgaja. Ta kupusnjača iz porodice krstašica podrijetlom je iz istočne Azije. U trgovinama se prodaje i pod nazivom pekinški kupus. Listovi su blagog okusa, sočni i hrskavi, pa se kineski kupus jede svjež u salati, kratko pirjan ili se kiseli.
Iako se zove kupus, kineski kupus nije ista vrsta kao naš glavati kupus. Pripada vrsti Brassica rapa, kao i repa i pak choi, pa raste brže, ima nježnije listove i drugačije zahtjeve. Od sjetve do berbe prođe svega dva do tri mjeseca.
Najvažnija osobina za uzgoj kineskog kupusa je sklonost prijevremenoj cvatnji. Kad dani postanu dugi ili kad mlade biljke prođu razdoblje hladnoće, kineski kupus umjesto glavice potjera cvjetnu stabljiku. Zato se kod nas najuspješnije uzgaja kao ljetna sjetva za berbu u jesen, kad se dani skraćuju.
Pod nazivom kineski kupus ponekad se prodaje i pak choi, srodna biljka iz iste vrste koja ne stvara glavicu, nego rozetu žlicastih listova s debelim bijelim ili zelenim peteljkama. Pak choi se uzgaja slično, ali se bere ranije, kao cijela mlada biljka ili pojedinačni listovi.
Sorte kineskog kupusa razlikuju se po obliku glavice, od visokih i uskih do niskih i zdepastih, po brzini rasta i, najvažnije, po otpornosti na prijevremenu cvatnju. Za ljetnu sjetvu i jesensku berbu prikladna je većina sorti, a za proljetni uzgoj biraju se samo sorte koje se u opisu navode kao otporne na cvatnju. Za čuvanje su bolje sorte čvrstih, zbijenih glavica, a za brzu berbu sorte kraće vegetacije.
Najbolje vrijeme za sjetvu kineskog kupusa je sredina ljeta.
Kineski kupus sije se izravno u gredicu od sredine srpnja do sredine kolovoza ili za rasad u srpnju, a presađuje u kolovozu. Biljke rastu u toplom kasnom ljetu, a glavice formiraju u jesen, kad su dani kraći i noći svježije. Tako je opasnost od prijevremene cvatnje najmanja. Prerana ljetna sjetva, u lipnju, češće završava cvatnjom, a prekasna ne stigne razviti glavice prije hladnoća.
Proljetni uzgoj je moguć, ali nesiguran. Ako se kineski kupus sije u proljeće, biraju se sorte otporne na cvatnju, a mlade biljke se ne smiju izlagati hladnoći ispod desetak stupnjeva, jer i kratko razdoblje hladnoće potiče kasniju cvatnju. Proljetni kupus treba ubrati prije nego što dani postanu najdulji.
Sjeme kineskog kupusa je sitno, okruglo i u toplom tlu brzo niče. Za izravnu sjetvu sije se u redove ili po dvije do tri sjemenke na mjesto, na konačni razmak, a nakon nicanja ostavlja se najjača biljka. Ljeti se gredica do nicanja održava vlažnom, a sjetva se obavlja predvečer.
Izravna sjetva je za kineski kupus često bolja od presađivanja, jer biljke kojima se pri presađivanju ošteti korijen lakše idu u cvat. Ako se uzgaja rasad, sjeme se sije u pojedinačne kontejnere ili posudice, a biljke se presađuju mlade, s tri do pet listova, s cijelim grumenom zemlje.
Vlastito sjeme kineskog kupusa teško je dobiti. Biljka cvjeta nakon prezimljavanja, oprašuju je kukci i križa se s drugim oblicima iste vrste, poput repe i pak choija. Većina sorti u prodaji su hibridi, pa se sjeme kupuje.
Presadnice kineskog kupusa sade se u dobro pripremljeno, pognojeno tlo, s cijelim grumenom zemlje, na istu dubinu na kojoj su rasle. Sadi se predvečer ili u oblačnom danu, a biljke se odmah obilno zaliju. Ljeti posađene presadnice prvih dana treba redovito zalijevati i po potrebi zasjeniti, dok se ne prime.
Odmah nakon sadnje ili nicanja nasad je korisno pokriti mrežom protiv insekata ili agrotekstilom. Kasno ljeto je razdoblje velike brojnosti buhača, koji mogu uništiti mlade biljke za nekoliko dana.
Kineski kupus treba sunčan položaj, a u vrućem kasnom ljetu podnosi i laganu polusjenu u najtoplijem dijelu dana. Najbolje raste pri umjerenim temperaturama, a glavice formira u svježem jesenskom vremenu.
Tlo treba biti rahlo, plodno, humusno i ravnomjerno vlažno, neutralne do slabo lužnate reakcije. Na kiselim tlima kupusnjače lakše obolijevaju od kile kupusnjača. Na siromašnom ili suhom tlu kineski kupus raste sporo, glavice ostaju sitne, a biljke brže idu u cvat.
Kineski kupus podnosi lagane jesenske mrazeve, ali jači mraz oštećuje glavice, pa se bere prije jačih hladnoća.
Kineski kupus se u plodoredu ne sije na gredicu na kojoj su prethodne tri do četiri godine rasle kupusnjače, jer dijele bolesti i štetnike. Dobro dolazi nakon ranih kultura koje se beru početkom ljeta, poput graška, ranog krumpira, češnjaka ili salate.
Biljke posijane pregusto prorjeđuju se na vrijeme, jer se u gustom sklopu glavice slabo razvijaju i lakše trunu. Za raspored gredice koristan je kalkulator razmaka sadnje.
Kineski kupus brzo raste i ima plitak korijen, pa treba stalnu, ravnomjernu vlagu. Suša je jedan od glavnih uzroka prijevremene cvatnje, sitnih glavica i smeđih rubova unutarnjih listova. Zalijeva se redovito i obilno, po tlu. Malč između biljaka zadržava vlagu i hladi tlo u toplom kasnom ljetu.
U jesen, kad padne više kiše, zalijevanje se smanjuje, jer stalno mokre glavice lakše trunu.
Kineski kupus ima velike potrebe za hranivima i vrlo brzo raste. Tlo se prije sjetve ili sadnje obogati zrelim kompostom ili razgrađenim gnojem. Tri do četiri tjedna nakon sadnje biljke se mogu jednom umjereno prihraniti dušikom.
Za čvrste i zdrave glavice važna je ravnomjerna opskrba kalcijem, a ona ovisi najviše o ravnomjernoj vlazi u tlu. Kad je biljkama zbog suše ili prebrzog rasta kalcija premalo, rubovi unutarnjih listova posmeđe.
Nakon sjetve ili sadnje gredica se redovito plijevi i plitko okopava, dok listovi ne zasjene tlo. Mreža protiv insekata ostavlja se preko biljaka dok su mlade, a po potrebi i do berbe, jer štiti i od leptira kupusnog bijelca.
Biljke treba redovito pregledavati. Jaja i gusjenice kupusnog bijelca, kolonije lisnih uši i puževi uklanjaju se čim se primijete. Pri kraju rasta korisno je vanjske listove lagano povezati vrpcom oko glavice, kako bi glavica bila zbijenija i svjetlija iznutra, iako to kod modernih sorti obično nije potrebno.
Kineski kupus bere se kad je glavica izdužena, čvrsta i dobro zatvorena, obično dva do tri mjeseca nakon sjetve. Glavica se odreže nožem pri tlu. Ne treba čekati predugo, jer prezrele glavice pucaju i trunu, a pred zimu ih može oštetiti jači mraz.
Kineski kupus čuva se nekoliko tjedana u hladnjaku ili hladnom podrumu, omotan papirom ili folijom, kako ne bi venuo. Za čuvanje se biraju zdrave, suhe glavice, s uklonjenim oštećenim vanjskim listovima. Kineski kupus može se i kiseliti.
| Simptom | Zašto se javlja | Rješenje |
|---|---|---|
| Biljke cvjetaju umjesto da stvaraju glavicu | Dug dan, hladnoća u mladosti, suša, oštećen korijen | Sijati ljeti za jesensku berbu, zalijevati, sijati izravno |
| Rupice na mladim listovima | Buhači | Mreža ili agrotekstil od sjetve |
| Smeđi rubovi unutarnjih listova | Nedostatak kalcija zbog neravnomjerne vlage | Ravnomjerno zalijevanje |
| Rahle, sitne glavice | Suša, siromašno tlo, prekasna sjetva | Kompost, zalijevanje, sjetva na vrijeme |
| Trulež glavice | Mokro vrijeme, prezrele glavice | Brati na vrijeme, prozračan sklop |
| Biljke venu, korijen zadebljao | Kila kupusnjača | Plodored, vapnenje kiselih tala |
Štetnik
Simptomi: Izgrizeno lišće, izmet na listovima, izbušeni plodovi ili glavice i prerezane mlade biljke.
Štetnik
Simptomi: Kolonije sitnih kukaca na vrhovima izboja i naličju listova, uvijeno i ljepljivo lišće, čađavica i mravi na biljci.
Štetnik
Simptomi: Nepravilne rupe u lišću, pojedeni klijanci i presadnice, izgrizeni plodovi i srebrnasti sluzavi trag.
Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.
U nezagrijanom plasteniku kineski kupus može se sijati ili saditi u kasno ljeto i ranu jesen, za berbu u kasnu jesen i početkom zime. Plastenik ga štiti od jačih mrazeva i kiše, ali ga treba redovito prozračivati, jer vlažan i topao zrak pogoduje truleži.
Kineski kupus se rijetko uzgaja u posudama, jer treba mnogo vode i hranjiva. U velikim sanducima na balkonu lakše se uzgaja pak choi, koji se bere mlad.
Najčešći uzroci su sjetva u proljeće ili početkom ljeta, kad su dani dugi, razdoblje hladnoće dok su biljke mlade, suša i oštećenje korijena pri presađivanju. Najsigurnija je sjetva od sredine srpnja do sredine kolovoza.
Za jesensku berbu od sredine srpnja do sredine kolovoza. Proljetna sjetva moguća je samo sa sortama otpornima na cvatnju.
Nije. Kineski kupus pripada drugoj vrsti, srodnoj repi, raste brže, ima nježnije listove i izduženu glavicu, ali ima slične štetnike kao i ostale kupusnjače.
Obično dva do tri mjeseca, ovisno o sorti i vremenu.
Opći vodič
Vrste glavatog kupusa i po čemu se razlikuju: bijeli i zeleni kupus, crveni ili ljubičasti kupus, rani, ljetni i kasni kupus, šiljasti kupus i domaći varaždinski kupus, s namjenom i savjetima za izbor.



