Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Grah

Phaseolus vulgaris

Jednogodišnja mahunarka za mahune i zrno. Sije se izravno u toplo tlo nakon mrazeva, ne treba dušičnu gnojidbu, a niski grah daje mahune već za nekoliko tjedana.

PovrćeMahunarke· porodica Mahunarke

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno: Ažurirano:

Ukratko

Latinski naziv
Phaseolus vulgaris
Grupa
Povrće › Mahunarke
Botanička porodica
Mahunarke (Fabaceae)
Životni ciklus
Jednogodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
6–7
Potreba za vodom
Srednja
Zahtjevnost
Lagan uzgoj
Visoki grah uz drvene kolce sa zelenim mahunama i bijelim cvjetovima
Kalendar

Sjetva vani

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: da
  6. lipanj: da
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: da
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Osnovno o biljci

U vrtu se grah, jednogodišnja mahunarka, uzgaja na dva načina: zbog mladih, sočnih mahuna, koje se jedu cijele, i zbog zrna, koje se bere svježe ili suho. Latinski naziv je Phaseolus vulgaris, a pripada porodici mahunarki (Fabaceae), zajedno s graškom, bobom, lećom i slanutkom.

Grah je toploljubiva biljka, osjetljiva na mraz i hladno tlo. Sije se izravno na stalno mjesto, kad se tlo zagrije, brzo niče i raste, a prve mahune niskog graha mogu se brati već nekoliko tjedana nakon cvatnje. Ubraja se u jednostavnije kulture za vrt, osobito niski grah mahunar.

Kako grah obogaćuje tlo

Na korijenju graha razvijaju se kvržice s bakterijama koje vežu dušik iz zraka. Zato grah ne treba dušičnu gnojidbu, a dio dušika nakon berbe ostaje u tlu za sljedeću kulturu. Grah je zbog toga dobar predusjev za zahtjevnije povrće u plodoredu.

Vrste graha u vrtu

Vrtne sorte graha dijele se prema dvama obilježjima, koja se međusobno kombiniraju:

  • Prema načinu rasta: niski grah raste kao grm i ne treba potporu, a visoki grah, poznat i kao grah penjač, razvija dugačke vriježe koje se penju uz kolce, mrežu ili kukuruz.
  • Prema namjeni: grah mahunar uzgaja se zbog mladih mahuna, koje se u Hrvatskoj zovu i mahune, a grah zrnaš zbog zrna. Mnoge sorte koriste se na oba načina.

Domaće sorte, poput tetovca, trešnjevca, zelenčeka ili kukuruzara, razlikuju se bojom i oblikom zrna, načinom rasta i namjenom.

Uzgoj graha ukratko

Grah treba toplo tlo, sunčan položaj, umjereno plodno i propusno tlo bez svježeg gnoja, ravnomjernu vlagu u vrijeme cvatnje i redovitu berbu mahuna. Visoki grah uz to treba čvrstu potporu.

Kada sijati i saditi

Grah se sije izravno u vrt kad prođe opasnost od mraza i kad se tlo zagrije.

U kontinentalnim krajevima sjetva najčešće počinje u svibnju. Grah posijan u hladno i mokro tlo sporo niče, a sjeme lako istrune. Kasni mraz uništava mlade biljke.

Niski grah mahunar može se sijati u više navrata, svaka tri do četiri tjedna, sve do srpnja, kako bi mahune stizale tijekom cijelog ljeta. U toplijim krajevima moguća je i sjetva mahuna početkom kolovoza, za berbu u jesen. Grah zrnaš sije se u proljeće, jer zrnu treba cijela sezona da sazrije.

Ljetna sjetva mahuna i sjetva graha zrnaša detaljno su opisane u vodiču Sadnja graha i mahuna.

Sjeme i sjetva

Sjeme i sjetva

Način sjetve
Izravna sjetva
Sjetva vani
svibanj – srpanj
Dubina sjetve
3–5 cm
Temperatura klijanja
16–29 °C
Klijanje
7–14 dana
Čuvanje vlastitog sjemena
Lako
Vlastito sjeme
Samooprašan, sorte se rijetko križaju. Mahune za sjeme ostavljaju se da se osuše na biljci; suho zrno se prije spremanja može zamrznuti nekoliko dana protiv grahova žiška.
Napomena
Namakanje nije potrebno; u hladnom i mokrom tlu sjeme trune.

Sjeme graha je krupno i sije se izravno na stalno mjesto, u redove ili u kućice. Namakanje prije sjetve nije potrebno, a dugo namakanje može oštetiti sjeme. Tlo do nicanja treba biti vlažno, ali ne mokro.

Vlastito sjeme

Grah je samooprašna biljka, pa se sjeme otvoreno oprašenih sorti lako čuva, a sorte se rijetko križaju. Za sjeme se ostavljaju mahune sa zdravih biljaka da se potpuno osuše na biljci. Zrna se izvade, dodatno osuše i čuvaju na suhom i hladnom mjestu.

Zrno graha u skladištu napada grahov žižak, čije se ličinke razvijaju unutar zrna. Kako bi se spriječila šteta, potpuno suho sjeme može se prije spremanja nekoliko dana držati u zamrzivaču.

Presađivanje i sadnja na stalno mjesto

Sadnja

Razmak između biljaka
5–10 cm
Razmak između redova
40–60 cm
Dubina sadnje
Razmaci se odnose na niski grah u redu; visoki grah sije se u kućice s nekoliko zrna uz kolac.

Grah se ne presađuje, nego sije izravno. Uzgoj preko rasada moguć je samo uz sjetvu u pojedinačne posudice, jer korijen ne podnosi oštećivanje, a u vrtu rijetko donosi prednost.

Niski grah sije se u redove ili u kućice s nekoliko zrna. Visoki grah sije se u kućice uz kolce ili uz mrežu.

Položaj, temperatura i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Pjeskovito, Propusno
pH tla
6–7
Potreba za vodom
Srednja
Potreba za hranjivima
Niska
Mraz
Osjetljiva na mraz
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Povišena gredica, Posuda, Plastenik

Položaj i temperatura

Grah treba sunčan i topao položaj. Ne podnosi mraz, a pri hladnom vremenu rast staje. Vrlo visoke temperature, osobito uz suh zrak, uzrokuju otpadanje cvjetova, pa u toplinskim valovima zametanje mahuna slabi. Visoki grah treba položaj zaklonjen od jakog vjetra.

Tlo

Grahu odgovara rahlo, propusno i umjereno plodno tlo. Teška, zbijena i hladna tla, na kojima se voda zadržava, nisu prikladna: sjeme trune, a korijen se slabo razvija.

Plodored

Grah se ne sije na gredicu na kojoj su prethodnih nekoliko godina rasle mahunarke: grah, grašak ili bob. U tlu se zadržavaju uzročnici bolesti koje mahunarke dijele. Grah je dobar predusjev za kupusnjače, rajčicu, papriku i krastavce.

Razmak i potpora

Razmak

Navedeni razmaci za grah vrijede za niski grah sijan u redove. Kod sjetve u kućice, po nekoliko zrna na isto mjesto, kućice su međusobno udaljenije. Visoki grah sije se u kućice uz kolce ili u redove uz mrežu, a između redova ostavlja se više prostora za prolaz i berbu.

Potpora za visoki grah

Visoki grah treba potporu visine dva metra i više. Najčešće se koriste:

  • pojedinačni kolci uz svaku kućicu;
  • piramida ili šator od nekoliko kolaca povezanih pri vrhu, što je stabilno i u vjetrovitom vrtu;
  • mreža ili žica napeta između stupova.

Potpora se postavlja prije sjetve, kako se kasnije ne bi oštetili korijen i mlade biljke. Vriježe se same ovijaju oko potpore. Niski grah ne treba potporu, osim kad grmovi pod težinom mahuna polegnu.

Zalijevanje

Grah podnosi kraća sušna razdoblja dok raste, ali u vrijeme cvatnje i razvoja mahuna treba ravnomjerno vlažno tlo. Suša u tom razdoblju uzrokuje otpadanje cvjetova, slabo zametanje i žilave, savijene mahune.

Zalijeva se po tlu, a ne po lišću, najbolje ujutro. Mokro lišće pogoduje bolestima, osobito pjegavostima i hrđi. Malč od slame ili prosušene trave zadržava vlagu i štiti donje mahune od dodira s tlom.

Prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Niska
Napomena o prihrani
Ne treba dušičnu gnojidbu jer veže dušik iz zraka; višak dušika smanjuje cvatnju. Na siromašnom tlu umjereno zrelog komposta prije sjetve; ne sijati u svježe pognojeno tlo.

Gnojidba graha

Gnojidba graha razlikuje se od gnojidbe većine povrća. Zahvaljujući bakterijama na korijenju, grah sam veže dušik iz zraka, pa mu dušična gnojiva nisu potrebna. Višak dušika čak šteti: biljka razvija bujno lišće, a manje cvjetova i mahuna, i postaje sklonija bolestima.

Na umjereno plodnom tlu grah ne treba nikakvu dodatnu gnojidbu. Na siromašnom tlu u gredicu se prije sjetve unese umjerena količina zrelog komposta. Svježi stajski gnoj ne unosi se neposredno prije sjetve graha; grah najbolje uspijeva kao druga kultura nakon gnojidbe stajskim gnojem. Kalij i fosfor iz komposta ili drvenog pepela, primijenjenih umjereno i prema stanju tla, potiču cvatnju i zametanje mahuna.

Njega tijekom rasta

Grah traži malo njege. Do zatvaranja sklopa tlo se plitko okopava, kako bi se uklonio korov i razbila pokorica, pazeći da se ne ošteti plitko korijenje. Niski grah se nakon nicanja može lagano zagrnuti zemljom, što učvršćuje biljke.

Visoki grah na početku se usmjerava prema potpori; ako vriježe dosegnu vrh potpore, mogu se prikratiti. Po grahu se ne radi dok je lišće mokro od rose ili kiše, jer se tako najlakše prenose bolesti s biljke na biljku.

Berba

Berba i plod

Berba
srpanj – listopad
Znakovi zrelosti
Mahune: sočne, lako se lome, zrna se još ne ističu. Mladi grah: mahune pune, zrna razvijena i mekana. Zrnaš: mahune suhe, zrna zveckaju.
Zamrzavanje
Može se zamrzavati
Namjena
svježe, kuhanje, zamrzavanje, zimnica, sušenje

Berba mahuna

Mahune se beru mlade, kad dosegnu veličinu tipičnu za sortu, a zrna u njima još se ne ističu. Dobra mahuna je sočna, savija se i lako lomi. Mahune koje predugo ostanu na biljci postaju žilave i vlaknaste, a biljka prestaje zametati nove.

Za vrijeme glavne berbe mahune se beru svakih nekoliko dana. Pri berbi se biljka pridržava jednom rukom, a mahuna otkida drugom, kako se ne bi iščupala ili polomila biljka.

Mladi grah

Mladi grah je zrno ubrano prije sušenja, kad su mahune pune, a zrna potpuno razvijena, ali još mekana i sočna. Takvo zrno brzo se kuha i ne treba namakanje. Bere se kad mahune počinju mijenjati boju, a prije nego što se osuše. Mladi grah ne čuva se dugo, pa se priprema ili zamrzava odmah nakon berbe.

Berba graha zrnaša

Grah za suho zrno bere se kad većina mahuna požuti i osuši se, a zrna u njima zveckaju. Biljke se mogu počupati i dosušiti na suhom i prozračnom mjestu, nakon čega se zrno odvaja od mahuna. Prije spremanja zrno mora biti potpuno suho. Kako bi se spriječila šteta od grahova žiška, suho zrno može se nekoliko dana držati u zamrzivaču, a zatim čuvati u zatvorenim posudama.

Svježe mahune u hladnjaku ostaju lijepe nekoliko dana, a za dulje čuvanje blanširaju se i zamrzavaju ili ukuhavaju.

Najčešći problemi

SimptomZašto se javljaRješenje
Sjeme ne niče ili truneHladno i mokro tlo, preduboka sjetvaSijati u zagrijano, propusno tlo na pravu dubinu
Cvjetovi otpadajuVrućina, suh zrak ili suša u cvatnjiRavnomjerno zalijevati, malčirati
Bujan list, malo mahunaPreviše dušika, sjenaNe gnojiti dušikom, sijati na sunčano mjesto
Žilave, vlaknaste mahunePrekasna berba ili sušaBrati mlade mahune svakih nekoliko dana
Savijene ili nepotpune mahuneSuša ili vrućina u vrijeme zametanjaOdržavati vlagu tla
Rupičasto i oštećeno zrno u skladištuGrahov žižakSuho zrno zamrznuti nekoliko dana, čuvati zatvoreno

Bolesti i štetnici

Bolesti

  • Antraknoza graha uzrokuje tamnosmeđe, udubljene mrlje na mahunama i tamne pjege uz žile na naličju listova. Prenosi se sjemenom i kapljicama vode. Više o bolesti u vodiču Antraknoza.
  • Bakterijske pjegavosti stvaraju vodenaste pjege na listovima i mahunama, koje se kasnije suše, često sa žutim rubom.
  • Hrđa graha se prepoznaje po sitnim, smeđim, praškastim jastučićima na naličju listova.
  • Virus mozaika graha uzrokuje mozaične šare i deformirane listove. Prenosi se sjemenom i lisnim ušima.

Kod svih bolesti graha preventiva je ista: zdravo sjeme, plodored, prozračan sklop, zalijevanje po tlu i izbjegavanje rada među biljkama dok su mokre. Zaražene biljke se uklanjaju, a od njih se ne uzima sjeme.

Štetnici

  • Crna bobova uš, jedna od lisnih uši, stvara guste kolonije na vrhovima izbojaka i cvjetovima.
  • Grinje u vrućem i suhom vremenu uzrokuju sitne svijetle točkice na listovima.
  • Puževi oštećuju mlade biljke odmah nakon nicanja.
  • Grahov žižak napada zrno u polju i u skladištu.

Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Uzgoj u plasteniku i posudi

Grah u posudi

Niski grah mahunar dobro uspijeva u većim posudama i sanducima na sunčanom balkonu, uz redovito zalijevanje. Visoki grah može rasti u dubljoj posudi uz rešetku ili ogradu, gdje služi i kao zelena zavjesa.

Grah u plasteniku

U plasteniku se grah može sijati nekoliko tjedana ranije nego na otvorenom, za raniju berbu mahuna. Ljeti je u plasteniku često prevruće za dobro zametanje mahuna, pa se glavni dio uzgoja seli na otvoreno.

Česta pitanja

Treba li grah zalijevati često?

Dok raste, grah podnosi kraća sušna razdoblja. U cvatnji i dok se razvijaju mahune treba ravnomjerno vlažno tlo, inače cvjetovi otpadaju.

Koliko dugo rađa niski grah?

Niski grah mahunar daje glavnu berbu u nekoliko tjedana. Za mahune tijekom cijelog ljeta sije se u više navrata, svaka tri do četiri tjedna.

Može li se grah sijati na isto mjesto svake godine?

Ne preporučuje se. Mahunarke na istom mjestu iz godine u godinu nakupljaju bolesti u tlu. Grah se vraća na istu gredicu nakon nekoliko godina.

Povezani vodiči

Slične biljke

  • Biljke graška s bijelim cvjetovima i zelenim mahunama penju se uz mrežu u vrtu, a u prvom planu leže otvorene mahune pune zrna

    Povrće › Mahunarke

    Grašak (Biži)

    Pisum sativum

    • Sjetva: velj–tra, lis–stu
  • Biljke blitve s krupnim tamnozelenim listovima i crvenim, žutim i bijelim peteljkama u gredici

    Povrće › Lisnato povrće

    Blitva

    Beta vulgaris var. cicla

    • Sjetva: velj–kol
    • Sadnja: tra–svi
  • Red cikle s tamnozelenim listovima i crvenim peteljkama u vrtnoj gredici, a ispred tri tek izvađena okrugla tamnocrvena korijena na zemlji

    Povrće › Korjenasto i gomoljasto povrće

    Cikla (Cvekla)

    Beta vulgaris var. conditiva

    • Sjetva: ožu–srp