Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Bosiljak (Bosilj)

Ocimum basilicum

Jednogodišnje začinsko bilje toplog dijela godine, osjetljivo na hladnoću. Uzgaja se iz sjemena preko rasada ili izravnom sjetvom nakon mrazeva, a redovitim zakidanjem vrhova i cvjetova bere se od lipnja do jeseni.

Začinsko i aromatično biljeKuhinjsko bilje· porodica Usnače

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:

Ukratko

Latinski naziv
Ocimum basilicum
Grupa
Začinsko i aromatično bilje › Kuhinjsko bilje
Botanička porodica
Usnače (Lamiaceae)
Životni ciklus
Jednogodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
6–7,5
Potreba za vodom
Srednja
Zahtjevnost
Lagan uzgoj
Bujna biljka bosiljka s krupnim sjajnim zelenim listovima u vrtnoj gredici
Kalendar

Sjetva unutra

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Sjetva vani

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: da
  6. lipanj: da
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: da
  6. lipanj: da
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: da
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: da
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Gnojidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: da
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Osnovno o biljci

Zbog aromatičnih listova, koji se koriste svježi, osobito uz rajčicu, u umacima, salatama i pestu, bosiljak se uzgaja u vrtu i u teglama. To jednogodišnje začinsko bilje pripada porodici usnača i srodno je menti, ružmarinu i lavandi. U Dalmaciji se zove i murtela ili bosilj, u susjednim zemljama bosiok, a tradicionalno se uzgaja u teglama na prozorima i balkonima.

Bosiljak potječe iz toplih krajeva, pa je osjetljiv na hladnoću. Ne podnosi mraz, a već pri temperaturama ispod desetak stupnjeva prestaje rasti, a listovi mu tamne. U toplom i sunčanom ljetu raste brzo i daje obilje listova od lipnja do prvih jesenskih hladnoća.

Uzgoj bosiljka jednostavan je u vrtu i u posudi. Za bujne biljke s mnogo listova važni su toplina, sunce, umjereno vlažno tlo i redovito zakidanje vrhova i cvjetova.

Vrste bosiljka

  • Pitomi bosiljak (slatki bosiljak) je najčešći kuhinjski bosiljak, krupnih, sjajnih zelenih listova i blage, slatkaste arome. U ovu skupinu pripada i genoveški tip, najcjenjeniji za pesto.
  • Ljubičasti bosiljak ima tamnoljubičaste listove i nešto oštriju aromu, pa se uzgaja i kao ukrasna biljka. Vrlo tamne sorte ponegdje se zovu i crni bosiljak.
  • Grčki bosiljak je niska, gusta, okruglasta biljka sa sitnim listovima, idealna za tegle.
  • Limunski bosiljak i tajlandski bosiljak imaju aromu limuna, odnosno anisa, i koriste se u odgovarajućim jelima.
  • Sveti bosiljak je srodna, ali zasebna vrsta, s izraženom, začinskom aromom.

Sve vrste uzgajaju se na isti način.

Kada sijati i saditi

Bosiljak se sije ili sadi u vrt tek kad prođe opasnost od mraza i kad se noći ugriju.

Za raniju berbu bosiljak se uzgaja preko rasada: sije se u zaštićenom, toplom prostoru u ožujku i travnju, a presađuje u vrt u drugoj polovici svibnja, kad noćne temperature više ne padaju ispod desetak stupnjeva. Izravno u vrt bosiljak se sije od sredine svibnja do lipnja, kad je tlo toplo.

Prerana sadnja ne ubrzava berbu: biljke izložene hladnim noćima zaostanu u rastu i lakše obole. Za stalnu berbu korisno je bosiljak posijati u dva navrata, u svibnju i lipnju.

Sjeme i sjetva

Sjeme i sjetva

Način sjetve
Izravno ili preko rasada
Sjetva unutra
ožujak – travanj
Sjetva vani
svibanj – lipanj
Dubina sjetve
0,5 cm
Temperatura klijanja
20–25 °C
Klijanje
5–10 dana
Čuvanje vlastitog sjemena
Srednje
Vlastito sjeme
Bosiljak oprašuju kukci, a različite sorte koje cvatu u blizini međusobno se križaju. Za sjeme se na nekoliko biljaka ostave cvatovi da dozriju i posmeđe, a sitno crno sjeme istrese se iz suhih čaški.
Napomena
Sjeme je sitno i crno, a u dodiru s vodom oko njega se stvori sluzava ovojnica. Sije se plitko i samo lagano prekrije zemljom.

Sjeme bosiljka je sitno i sije se plitko, samo lagano prekriveno zemljom. Za rasad se sije u posudice ili kontejnere s laganim supstratom, po nekoliko sjemenki u ćeliju, a supstrat se održava umjereno vlažnim. Bosiljak niče brzo u toplom prostoru, a u hladnom vrlo sporo.

Za izravnu sjetvu u vrt sjeme se sije u plitke redove u toplo, fino pripremljeno tlo, a nakon nicanja biljke se prorijede na konačni razmak.

Vlastito sjeme

Za sjeme se na nekoliko najljepših biljaka ostave cvatovi da odcvatu i posmeđe. Suhi cvatovi se odrežu, dosuše i protrljaju, a sitno crno sjeme odvoji se od ostataka. Različite sorte bosiljka koje cvatu u blizini mogu se križati.

Rasad

Rasad

Trajanje rasada
5–6 tjedana
Pikiranje
Kad klijanci razviju prvi par pravih listova.
Kaljenje
5–7 dana
Presađivanje
svibanj – lipanj
Temperatura
Rasad treba toplinu, i noću ne ispod oko 15 °C; u hladnom prostoru zaostaje i lakše polegne.

Rasad bosiljka treba toplinu i puno svjetla. Najbolje raste na toplom prozoru okrenutom prema jugu ili pod dodatnim osvjetljenjem. U hladnom prostoru zaostaje u rastu, a u toplom i mračnom se izdužuje.

Kad klijanci razviju prvi par pravih listova, gusto posijane biljke pikiraju se u pojedinačne posudice ili se u ćeliji ostavi nekoliko najjačih. Supstrat ne smije biti stalno mokar, jer je mladi bosiljak osjetljiv na polijeganje rasada. Prije sadnje rasad se nekoliko dana postupno kali na otvorenom.

Presađivanje i sadnja na stalno mjesto

Sadnja

Presađivanje
svibanj – lipanj
Razmak između biljaka
20–30 cm
Razmak između redova
30–40 cm
Dubina sadnje
Presadnica se sadi na istu dubinu na kojoj je rasla u posudici.
Potpora
Nije potrebna

Presadnice bosiljka sade se u toplo, rahlo i hranjivo tlo, na istu dubinu na kojoj su rasle u posudici. Sadi se u oblačnom danu ili predvečer, a biljke se odmah zaliju. Ako nakon sadnje stignu hladne noći, mlade biljke se pokriju agrotekstilom.

Kad presadnica razvije tri do četiri para listova, vrh se zakine iznad drugog ili trećeg para. Biljka se tada grana i postaje gušća.

Položaj, temperatura i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Bogato humusom, Propusno
pH tla
6–7,5
Potreba za vodom
Srednja
Potreba za hranjivima
Srednja
Mraz
Osjetljiva na mraz
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Povišena gredica, Posuda, Plastenik

Bosiljak treba topao, sunčan i zaklonjen položaj. U polusjeni raste, ali sporije i s manje izraženom aromom. Na vjetrovitom mjestu krhke stabljike se lome, a biljke se brže isušuju.

Najbolje mu odgovara rahlo, propusno i hranjivo tlo, slabo kisele do neutralne reakcije, koje ravnomjerno drži vlagu. Na teškom tlu koje se dugo ne zagrije bosiljak sporo raste i lakše trune.

Bosiljak ne podnosi mraz i hladne noći. Najbolje raste kad su dnevne temperature iznad dvadeset stupnjeva, a noći tople. U jesen, kad zahladi, biljke prestaju rasti i propadaju s prvim mrazom.

Razmak i potpora

Krupnolisne sorte i bujni pitomi bosiljak trebaju veći razmak, a niski grčki bosiljak može se saditi gušće. Pregusto posađene biljke slabije se prozračuju i lakše obolijevaju.

Dobri susjedi bosiljka

Bosiljak se tradicionalno sadi uz rajčicu i papriku, u vrtu i u plasteniku, jer ima slične zahtjeve za toplinom i vodom. Vjeruje se da njegov miris odbija neke štetnike, ali taj učinak nije pouzdano dokazan. Dobro se slaže i s krastavcem i salatom. Ne preporučuje se sadnja uz rutvicu i uz biljke koje traže mnogo manje vode, poput ružmarina. Više o rasporedu kultura u vodiču Dobri susjedi rajčice.

Zalijevanje

Bosiljak treba umjereno vlažno tlo. Zalijeva se kad se površina tla prosuši, a najbolje ujutro i po tlu, ne po listovima, jer vlažno lišće preko noći pogoduje bolestima. Suša uzrokuje venuće i bržu cvatnju, a stalno mokro tlo truljenje korijena.

Bosiljak u posudi brzo se suši, pa ga ljeti treba zalijevati gotovo svaki dan. Posuda mora imati otvore za odvodnju, a voda se ne ostavlja u podlošku.

Prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Srednja
Gnojidba
lipanj – kolovoz
Napomena o prihrani
Prije sadnje zreli kompost. Tijekom berbe povremena umjerena prihrana tekućim organskim gnojivom, osobito u posudi; previše dušika daje krupne, ali manje aromatične listove.

U vrtu je dovoljno pri pripremi gredice dodati zreli kompost. Tijekom ljeta, kad se biljke redovito beru, korisna je povremena umjerena prihrana tekućim organskim gnojivom. Previše dušika daje krupne, mekane listove slabije arome i čini biljke podložnijima bolestima.

Bosiljak u posudi ima ograničenu količinu supstrata, pa ga tijekom ljeta treba redovito prihranjivati, svaka dva do tri tjedna.

Njega tijekom rasta

Najvažniji dio njege bosiljka je redovito zakidanje vrhova. Kad biljka razvije nekoliko pari listova, vrh izboja zakida se iznad para listova. Iz pazušaca ispod reza rastu dva nova izboja, pa biljka postaje gusta i daje više listova.

Procvjetao bosiljak

Kad bosiljak počne cvasti, biljka usmjerava snagu u cvjetove i sjeme, stvara manje novih listova, a listovi postaju sitniji i nešto drugačije arome. Cvatovi se zato redovito zakidaju čim se pojave, zajedno s parom listova ispod njih. Procvjetali bosiljak nije otrovan i listovi se i dalje mogu jesti, a cvjetovi su jestivi i privlače pčele. Ako se želi sjeme, cvatnja se pusti na nekoliko biljaka.

Berba

Berba i plod

Berba
lipanj – listopad
Znakovi zrelosti
Listovi se mogu brati čim biljka ima nekoliko pari dobro razvijenih listova; najaromatičniji su prije cvatnje.
Zamrzavanje
Može se zamrzavati
Namjena
svježe, kuhanje, sušenje, zamrzavanje

Berba i rezanje bosiljka

Bosiljak se bere čim biljka ima nekoliko pari dobro razvijenih listova. Ne beru se pojedinačni donji listovi, nego se vrhovi izboja režu ili zakidaju iznad para listova, kako bi se biljka granala. Najbolje je brati ujutro, kad je aroma najjača. Biljci uvijek treba ostaviti dovoljno listova za daljnji rast.

Prije prvog mraza biljke se mogu izrezati u cijelosti.

Čuvanje

Svježi bosiljak najbolje je upotrijebiti odmah. Ne čuva se u hladnjaku, jer mu listovi na hladnom tamne; stabljike se mogu staviti u čašu s vodom na sobnoj temperaturi. Bosiljak se može sušiti, iako pri sušenju gubi dio arome, a najbolje zadržava aromu zamrznut, usitnjen i preliven maslinovim uljem ili kao pesto.

Najčešći problemi

Što se vidiMogući uzrokŠto učiniti
Listovi tamne i venuHladnoća, noći ispod oko 10 °CSaditi kasnije, pokriti agrotekstilom
Biljka brzo cvate i slabo listaSuša, vrućina, nezakinuti vrhoviRedovito zalijevati, zakidati vrhove i cvatove
Izdužene, rijetke biljkePremalo svjetlaSunčano mjesto, zakidanje vrhova
Žuti donji listoviPreviše vode ili nedostatak hranjivaZalijevati umjereno, prihraniti
Mladi rasad polegnePolijeganje rasadaUmjereno zalijevanje, toplina, prozračivanje
Rupice na listovimaPuževi, gusjenicePregledati biljke, ukloniti štetnike

Bolesti i štetnici

Bolesti

  • Fuzarijsko venuće bosiljka uzrokuje venuće i sušenje biljaka, smeđe pruge na stabljici i zaostajanje u rastu. Uzročnik se prenosi sjemenom i tlom. Pomažu zdravo sjeme, otporne sorte i sadnja na mjesto gdje bosiljak nije rastao prethodnih godina. Više o fuzarijskom venuću u članku Fuzarioza.
  • Plamenjača bosiljka uzrokuje žućenje listova omeđeno žilama i sivoljubičastu prevlaku na naličju, osobito u vlažnom vremenu i gustom sklopu. Opće o bolesti u članku Plamenjača na biljkama.
  • Siva plijesan napada stabljike i listove u hladnom i vlažnom vremenu.

Štetnici

  • Lisne uši se nakupljaju na vrhovima izboja i naličju listova.
  • Puževi rado jedu mlade biljke bosiljka.
  • Bijela mušica napada bosiljak u plasteniku i na zatvorenom.

Listovi bosiljka beru se od lipnja do listopada i jedu svježi, često sirovi u salatama i pestu, pa se sredstva za zaštitu bilja izbjegavaju. Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Uzgoj u plasteniku i posudi

Bosiljak u tegli

Bosiljak je jedna od najpogodnijih biljaka za tegle na balkonu i prozoru. Posuda treba imati najmanje 15–20 cm promjera i dubine i otvore za odvodnju, a supstrat treba biti rahao i hranjiv. Tegla se drži na najsunčanijem i najtoplijem mjestu. Bosiljak iz trgovine, koji se prodaje u lončiću, obično je gusto posijan; korisno ga je razdijeliti na nekoliko manjih busena i presaditi u veće posude.

Bosiljak u plasteniku

U plasteniku bosiljak raste brzo i može se saditi ranije nego na otvorenom. Često se sadi uz rajčicu i papriku. Plastenik treba prozračivati, jer topao i vlažan zrak pogoduje plamenjači i sivoj plijesni.

Detaljno o uzgoju u posudi u vodiču Bosiljak u tegli i na balkonu.

Česta pitanja

Može li bosiljak prezimiti?

Na otvorenom ne može, jer ne podnosi hladnoću. U posudi na toplom i svijetlom prozoru može se održati dio zime, ali obično slabo raste. Lakše je u proljeće posijati novi bosiljak.

Zašto bosiljak brzo procvjeta?

Najčešće zbog suše, vrućine i nezakinutih vrhova. Redovito zakidanje vrhova i cvatova i ravnomjerno zalijevanje odgađaju cvatnju.

Kako održati bosiljak iz trgovine?

Lončić je obično pregusto posijan. Biljke se razdijele na nekoliko manjih busena, presade u veće posude sa svježim supstratom i drže na sunčanom, toplom mjestu.

Je li pitomi bosiljak isto što i slatki bosiljak?

Jest. Pitomi ili slatki bosiljak je najčešći kuhinjski bosiljak krupnih zelenih listova, koji se koristi i za pesto.

Povezani vodiči

  • Opći vodič

    Bosiljak u tegli i na balkonu

    Uzgoj bosiljka u tegli na balkonu i prozoru: posuda i supstrat, sjetva ili presadnica, bosiljak iz trgovine, položaj, zalijevanje, prihrana, zakidanje vrhova i najčešći problemi.

  • Sadnja

    Sadnja i sjetva bosiljka

    Kada i kako sijati i saditi bosiljak: sjetva za rasad i izravna sjetva u vrt, temperatura klijanja, pikiranje i kaljenje rasada, sadnja presadnica korak po korak, razmak i zakidanje vrhova.

Slične biljke