Štetnik
Bijela mušica na rajčici i drugim biljkama: kako je prepoznati i suzbiti
Simptomi: Oblak sitnih bijelih kukaca s naličja listova kad se biljka protrese, ljepljivo lišće i crna čađavica.
Ocimum basilicum
Jednogodišnje začinsko bilje toplog dijela godine, osjetljivo na hladnoću. Uzgaja se iz sjemena preko rasada ili izravnom sjetvom nakon mrazeva, a redovitim zakidanjem vrhova i cvjetova bere se od lipnja do jeseni.
Začinsko i aromatično biljeKuhinjsko bilje· porodica Usnače

Sjetva unutra
Sjetva vani
Sadnja i presađivanje
Berba
Gnojidba
Zbog aromatičnih listova, koji se koriste svježi, osobito uz rajčicu, u umacima, salatama i pestu, bosiljak se uzgaja u vrtu i u teglama. To jednogodišnje začinsko bilje pripada porodici usnača i srodno je menti, ružmarinu i lavandi. U Dalmaciji se zove i murtela ili bosilj, u susjednim zemljama bosiok, a tradicionalno se uzgaja u teglama na prozorima i balkonima.
Bosiljak potječe iz toplih krajeva, pa je osjetljiv na hladnoću. Ne podnosi mraz, a već pri temperaturama ispod desetak stupnjeva prestaje rasti, a listovi mu tamne. U toplom i sunčanom ljetu raste brzo i daje obilje listova od lipnja do prvih jesenskih hladnoća.
Uzgoj bosiljka jednostavan je u vrtu i u posudi. Za bujne biljke s mnogo listova važni su toplina, sunce, umjereno vlažno tlo i redovito zakidanje vrhova i cvjetova.
Sve vrste uzgajaju se na isti način.
Bosiljak se sije ili sadi u vrt tek kad prođe opasnost od mraza i kad se noći ugriju.
Za raniju berbu bosiljak se uzgaja preko rasada: sije se u zaštićenom, toplom prostoru u ožujku i travnju, a presađuje u vrt u drugoj polovici svibnja, kad noćne temperature više ne padaju ispod desetak stupnjeva. Izravno u vrt bosiljak se sije od sredine svibnja do lipnja, kad je tlo toplo.
Prerana sadnja ne ubrzava berbu: biljke izložene hladnim noćima zaostanu u rastu i lakše obole. Za stalnu berbu korisno je bosiljak posijati u dva navrata, u svibnju i lipnju.
Sjeme bosiljka je sitno i sije se plitko, samo lagano prekriveno zemljom. Za rasad se sije u posudice ili kontejnere s laganim supstratom, po nekoliko sjemenki u ćeliju, a supstrat se održava umjereno vlažnim. Bosiljak niče brzo u toplom prostoru, a u hladnom vrlo sporo.
Za izravnu sjetvu u vrt sjeme se sije u plitke redove u toplo, fino pripremljeno tlo, a nakon nicanja biljke se prorijede na konačni razmak.
Za sjeme se na nekoliko najljepših biljaka ostave cvatovi da odcvatu i posmeđe. Suhi cvatovi se odrežu, dosuše i protrljaju, a sitno crno sjeme odvoji se od ostataka. Različite sorte bosiljka koje cvatu u blizini mogu se križati.
Rasad bosiljka treba toplinu i puno svjetla. Najbolje raste na toplom prozoru okrenutom prema jugu ili pod dodatnim osvjetljenjem. U hladnom prostoru zaostaje u rastu, a u toplom i mračnom se izdužuje.
Kad klijanci razviju prvi par pravih listova, gusto posijane biljke pikiraju se u pojedinačne posudice ili se u ćeliji ostavi nekoliko najjačih. Supstrat ne smije biti stalno mokar, jer je mladi bosiljak osjetljiv na polijeganje rasada. Prije sadnje rasad se nekoliko dana postupno kali na otvorenom.
Presadnice bosiljka sade se u toplo, rahlo i hranjivo tlo, na istu dubinu na kojoj su rasle u posudici. Sadi se u oblačnom danu ili predvečer, a biljke se odmah zaliju. Ako nakon sadnje stignu hladne noći, mlade biljke se pokriju agrotekstilom.
Kad presadnica razvije tri do četiri para listova, vrh se zakine iznad drugog ili trećeg para. Biljka se tada grana i postaje gušća.
Bosiljak treba topao, sunčan i zaklonjen položaj. U polusjeni raste, ali sporije i s manje izraženom aromom. Na vjetrovitom mjestu krhke stabljike se lome, a biljke se brže isušuju.
Najbolje mu odgovara rahlo, propusno i hranjivo tlo, slabo kisele do neutralne reakcije, koje ravnomjerno drži vlagu. Na teškom tlu koje se dugo ne zagrije bosiljak sporo raste i lakše trune.
Bosiljak ne podnosi mraz i hladne noći. Najbolje raste kad su dnevne temperature iznad dvadeset stupnjeva, a noći tople. U jesen, kad zahladi, biljke prestaju rasti i propadaju s prvim mrazom.
Krupnolisne sorte i bujni pitomi bosiljak trebaju veći razmak, a niski grčki bosiljak može se saditi gušće. Pregusto posađene biljke slabije se prozračuju i lakše obolijevaju.
Bosiljak se tradicionalno sadi uz rajčicu i papriku, u vrtu i u plasteniku, jer ima slične zahtjeve za toplinom i vodom. Vjeruje se da njegov miris odbija neke štetnike, ali taj učinak nije pouzdano dokazan. Dobro se slaže i s krastavcem i salatom. Ne preporučuje se sadnja uz rutvicu i uz biljke koje traže mnogo manje vode, poput ružmarina. Više o rasporedu kultura u vodiču Dobri susjedi rajčice.
Bosiljak treba umjereno vlažno tlo. Zalijeva se kad se površina tla prosuši, a najbolje ujutro i po tlu, ne po listovima, jer vlažno lišće preko noći pogoduje bolestima. Suša uzrokuje venuće i bržu cvatnju, a stalno mokro tlo truljenje korijena.
Bosiljak u posudi brzo se suši, pa ga ljeti treba zalijevati gotovo svaki dan. Posuda mora imati otvore za odvodnju, a voda se ne ostavlja u podlošku.
U vrtu je dovoljno pri pripremi gredice dodati zreli kompost. Tijekom ljeta, kad se biljke redovito beru, korisna je povremena umjerena prihrana tekućim organskim gnojivom. Previše dušika daje krupne, mekane listove slabije arome i čini biljke podložnijima bolestima.
Bosiljak u posudi ima ograničenu količinu supstrata, pa ga tijekom ljeta treba redovito prihranjivati, svaka dva do tri tjedna.
Najvažniji dio njege bosiljka je redovito zakidanje vrhova. Kad biljka razvije nekoliko pari listova, vrh izboja zakida se iznad para listova. Iz pazušaca ispod reza rastu dva nova izboja, pa biljka postaje gusta i daje više listova.
Kad bosiljak počne cvasti, biljka usmjerava snagu u cvjetove i sjeme, stvara manje novih listova, a listovi postaju sitniji i nešto drugačije arome. Cvatovi se zato redovito zakidaju čim se pojave, zajedno s parom listova ispod njih. Procvjetali bosiljak nije otrovan i listovi se i dalje mogu jesti, a cvjetovi su jestivi i privlače pčele. Ako se želi sjeme, cvatnja se pusti na nekoliko biljaka.
Bosiljak se bere čim biljka ima nekoliko pari dobro razvijenih listova. Ne beru se pojedinačni donji listovi, nego se vrhovi izboja režu ili zakidaju iznad para listova, kako bi se biljka granala. Najbolje je brati ujutro, kad je aroma najjača. Biljci uvijek treba ostaviti dovoljno listova za daljnji rast.
Prije prvog mraza biljke se mogu izrezati u cijelosti.
Svježi bosiljak najbolje je upotrijebiti odmah. Ne čuva se u hladnjaku, jer mu listovi na hladnom tamne; stabljike se mogu staviti u čašu s vodom na sobnoj temperaturi. Bosiljak se može sušiti, iako pri sušenju gubi dio arome, a najbolje zadržava aromu zamrznut, usitnjen i preliven maslinovim uljem ili kao pesto.
| Što se vidi | Mogući uzrok | Što učiniti |
|---|---|---|
| Listovi tamne i venu | Hladnoća, noći ispod oko 10 °C | Saditi kasnije, pokriti agrotekstilom |
| Biljka brzo cvate i slabo lista | Suša, vrućina, nezakinuti vrhovi | Redovito zalijevati, zakidati vrhove i cvatove |
| Izdužene, rijetke biljke | Premalo svjetla | Sunčano mjesto, zakidanje vrhova |
| Žuti donji listovi | Previše vode ili nedostatak hranjiva | Zalijevati umjereno, prihraniti |
| Mladi rasad polegne | Polijeganje rasada | Umjereno zalijevanje, toplina, prozračivanje |
| Rupice na listovima | Puževi, gusjenice | Pregledati biljke, ukloniti štetnike |
Štetnik
Simptomi: Oblak sitnih bijelih kukaca s naličja listova kad se biljka protrese, ljepljivo lišće i crna čađavica.
Bolest
Simptomi: Donji listovi žute, često s jedne strane biljke, biljka vene po danu, a na presjeku stabljike žile su smeđe.
Štetnik
Simptomi: Kolonije sitnih kukaca na vrhovima izboja i naličju listova, uvijeno i ljepljivo lišće, čađavica i mravi na biljci.
Bolest
Simptomi: Vodenaste pa smeđe ili žute uljne pjege na listovima, siva do ljubičasta ili bjelkasta prevlaka na naličju, brzo širenje u kišnom vremenu.
Bolest
Simptomi: Stabljika klijanca pri dnu se stanji, posmeđi i omekša, a biljka padne na supstrat; sjeme ponekad istrune prije nicanja.
Štetnik
Simptomi: Nepravilne rupe u lišću, pojedeni klijanci i presadnice, izgrizeni plodovi i srebrnasti sluzavi trag.
Bolest
Simptomi: Smeđe, mekane mrlje i trulež plodova, cvjetova i stabljika, prekrivene sivom, pahuljastom prevlakom koja se praši.
Listovi bosiljka beru se od lipnja do listopada i jedu svježi, često sirovi u salatama i pestu, pa se sredstva za zaštitu bilja izbjegavaju. Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.
Bosiljak je jedna od najpogodnijih biljaka za tegle na balkonu i prozoru. Posuda treba imati najmanje 15–20 cm promjera i dubine i otvore za odvodnju, a supstrat treba biti rahao i hranjiv. Tegla se drži na najsunčanijem i najtoplijem mjestu. Bosiljak iz trgovine, koji se prodaje u lončiću, obično je gusto posijan; korisno ga je razdijeliti na nekoliko manjih busena i presaditi u veće posude.
U plasteniku bosiljak raste brzo i može se saditi ranije nego na otvorenom. Često se sadi uz rajčicu i papriku. Plastenik treba prozračivati, jer topao i vlažan zrak pogoduje plamenjači i sivoj plijesni.
Detaljno o uzgoju u posudi u vodiču Bosiljak u tegli i na balkonu.
Na otvorenom ne može, jer ne podnosi hladnoću. U posudi na toplom i svijetlom prozoru može se održati dio zime, ali obično slabo raste. Lakše je u proljeće posijati novi bosiljak.
Najčešće zbog suše, vrućine i nezakinutih vrhova. Redovito zakidanje vrhova i cvatova i ravnomjerno zalijevanje odgađaju cvatnju.
Lončić je obično pregusto posijan. Biljke se razdijele na nekoliko manjih busena, presade u veće posude sa svježim supstratom i drže na sunčanom, toplom mjestu.
Jest. Pitomi ili slatki bosiljak je najčešći kuhinjski bosiljak krupnih zelenih listova, koji se koristi i za pesto.
Opći vodič
Uzgoj bosiljka u tegli na balkonu i prozoru: posuda i supstrat, sjetva ili presadnica, bosiljak iz trgovine, položaj, zalijevanje, prihrana, zakidanje vrhova i najčešći problemi.
Sadnja
Kada i kako sijati i saditi bosiljak: sjetva za rasad i izravna sjetva u vrt, temperatura klijanja, pikiranje i kaljenje rasada, sadnja presadnica korak po korak, razmak i zakidanje vrhova.


Začinsko i aromatično bilje › Kuhinjsko bilje
Ocimum tenuiflorum


Začinsko i aromatično bilje › Mediteransko bilje
Lavandula stoechas