Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Grašak (Biži)

Pisum sativum

Mahunarka hladnijeg dijela godine koja se sije rano u proljeće, a u primorju i u jesen. Niske sorte rastu bez potpore ili uz kratku potporu, visoke se penju po mreži, a mahune se beru kad su zrna puna i još slatka.

PovrćeMahunarke· porodica Mahunarke

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:

Ukratko

Latinski naziv
Pisum sativum
Grupa
Povrće › Mahunarke
Botanička porodica
Mahunarke (Fabaceae)
Životni ciklus
Jednogodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
6–7,5
Potreba za vodom
Srednja
Zahtjevnost
Lagan uzgoj
Biljke graška s bijelim cvjetovima i zelenim mahunama penju se uz mrežu u vrtu, a u prvom planu leže otvorene mahune pune zrna
Kalendar

Sjetva vani

  1. siječanj: ne
  2. veljača: da
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: da
  11. studeni: da
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: da
  5. svibanj: da
  6. lipanj: da
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Osnovno o biljci

Mlada zrna u mahunama, a kod nekih sorti i cijele jestive mahune, glavni su razlog zašto se grašak, jednogodišnja mahunarka, sije u vrtu. Pripada porodici mahunarki, kao i grah, ali za razliku od graha voli hladnije vrijeme: sije se rano u proljeće, raste u svježim proljetnim tjednima i završava berbu prije ljetnih vrućina. U dijelu Hrvatske, osobito u primorju, zove se i biži.

Biljka ima tanku stabljiku, perasto složene listove s krupnim zalistcima i vitice kojima se hvata za potporu. Cvjetovi su bijeli, rjeđe ljubičasti, a grašak se oprašuje sam, još prije nego što se cvijet potpuno otvori.

Kao i druge mahunarke, grašak u simbiozi s kvržičnim bakterijama na korijenu veže dušik iz zraka. Zato treba malo gnojiva, a nakon berbe ostavlja tlo u boljem stanju za iduću kulturu. Nakon berbe gredica se obično zasije ili zasadi nekom ljetnom ili jesenskom kulturom.

Vrste graška

U vrtovima se uzgajaju tri glavna tipa, koji se razlikuju po tome što se jede:

  • Grašak za zrno (vrtni grašak) bere se zbog mladih zrna, a mahuna se ne jede. Sorte okruglog, glatkog zrna izdržljivije su za ranu sjetvu, a sorte naboranog zrna slađe su.
  • Grašak šećerac ima mahune bez tvrdog pergamentnog sloja, pa se jedu cijele, mlade i plosnate ili s već razvijenim zrnima.
  • Suhi grašak ostavlja se na biljci dok zrna ne dozriju i osuše se, a koristi se kao suho zrno.

Po visini se sorte dijele na niske, koje narastu oko pola metra, te srednje visoke i visoke, koje trebaju potporu od jednog do dva metra.

Niski grašak Rondo

Rondo je jedna od najčešće uzgajanih sorti graška za zrno u našim vrtovima. Ima duge tamnozelene mahune s osam do deset krupnih, naboranih zrna, slatkog okusa i pogodnih za zamrzavanje. Srednje je rana sorta. U ponudi se najčešće prodaje kao niski grašak, ali se podaci o visini razlikuju od proizvođača do proizvođača, pa je korisno provjeriti opis na vrećici sjemena. I kod niskog graška kratka potpora od pruća ili mreže drži biljke uspravno i olakšava berbu.

Kada sijati i saditi

Grašak se sije izravno na stalno mjesto, čim se tlo može obraditi i malo se zagrije.

U kontinentalnim krajevima sjetva počinje u ožujku, a u toplijim proljećima i krajem veljače, i traje do sredine travnja. Mlade biljke podnose lagane mrazeve, pa se rana sjetva isplati: grašak posijan rano cvjeta i stvara mahune prije vrućina. Kasno posijan grašak cvjeta u toplim danima, slabije zameće mahune i lakše oboli od pepelnice.

Za postupnu berbu sije se u dva do tri navrata, s razmakom od dva tjedna, ili se istodobno siju rane i kasnije sorte.

U primorju i drugim krajevima s blagim zimama grašak se može sijati i u jesen, od listopada do studenoga. Biljke prezime male i rano u proljeće krenu u rast, pa se bere već u travnju i svibnju. Za jesensku sjetvu biraju se sorte okruglog zrna, koje bolje podnose hladno i vlažno tlo. Više o tome što se još sije u jesen nalazi se u vodiču Jesenska sjetva i sadnja povrća.

Sjeme i sjetva

Sjeme i sjetva

Način sjetve
Izravna sjetva
Sjetva vani
veljača – travanj, listopad – studeni
Dubina sjetve
3–5 cm
Temperatura klijanja
5–24 °C
Klijanje
7–14 dana
Priprema sjemena
Namakanje nekoliko sati prije sjetve ubrzava nicanje u toplijem tlu; u hladno i mokro tlo bolje je sijati suho sjeme jer nabubrelo sjeme lakše truli.
Čuvanje vlastitog sjemena
Lako
Vlastito sjeme
Grašak je samooplodan, pa se sjeme lako čuva od sorti koje nisu hibridi. Mahune za sjeme ostave se na biljci dok ne posmeđe i zrna ne zveckaju, a zrna se potpuno osuše prije spremanja.
Napomena
Sorte glatkog, okruglog zrna podnose hladnije tlo i pogodne su za najraniju i jesensku sjetvu. Sorte naboranog zrna slađe su, ali u hladnom tlu lakše trunu, pa se siju kad se tlo malo zagrije.

Grašak se sije u redove ili dvorede, zrno do zrna na razmaku od nekoliko centimetara. Na manjoj površini praktično je napraviti plitku brazdu širine motike i sijati u dva reda unutar nje, a potporu postaviti u sredinu.

Dubina sjetve ovisi o tlu: na lakim i suhim tlima sije se dublje, a na teškim i vlažnim pliće. Nakon sjetve zemlja se lagano pritisne kako bi zrna imala dobar dodir s vlažnim tlom. Ako je proljeće suho, red se zalije, ali tlo ne smije biti stalno natopljeno jer zrna u hladnoj i mokroj zemlji trunu.

Ptice i miševi rado kopaju posijana zrna, a ptice čupaju i tek izniklu biljku. Mreža ili agrotekstil preko reda dok biljke ne narastu nekoliko centimetara riješe problem.

Grašak se ne uzgaja kao rasad za presađivanje, jer brzo niče, a korijen ne voli uznemiravanje.

Vlastito sjeme

Grašak je jedna od najlakših biljaka za vlastito sjeme. Samooplodan je, pa sorte rijetko križaju. Za sjeme se ostave najljepše biljke, a mahune se beru tek kad posmeđe i osuše se na biljci. Zrna se dosuše na prozračnom mjestu i spreme u papirnatu vrećicu.

Presađivanje i sadnja na stalno mjesto

Sadnja

Razmak između biljaka
3–5 cm
Razmak između redova
30–60 cm
Potpora
Potrebna

Položaj, temperatura i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Propusno, Vapnenasto
pH tla
6–7,5
Potreba za vodom
Srednja
Potreba za hranjivima
Niska
Mraz
Umjereno otporna
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Povišena gredica, Posuda

Grašak voli sunčan položaj i umjerene temperature. Najbolje raste u svježem proljetnom vremenu, a u vrućini cvjetanje slabi, mahune se slabije pune i biljke brzo završavaju rast. U toplijim krajevima zato se sije što ranije ili u jesen.

Najbolje mu odgovara rahlo, propusno i umjereno plodno tlo, slabo kisele do neutralne reakcije. Kiselo tlo ne podnosi dobro, jer u njemu kvržične bakterije slabo rade; takvo tlo se popravlja vapnenjem u jesen prije sjetve. Na teškim tlima koja se zimi i u proljeće dugo ne prosuše sjeme sporo niče i lako truli.

Mlade biljke podnose lagani mraz, a cvjetovi i mlade mahune su osjetljiviji. Jak vjetar može oboriti visoke sorte, pa je zaklonjen položaj ili čvrsta potpora važnija od samog razmaka.

Plodored

Grašak se ne sije na gredicu na kojoj su prethodne tri ili četiri godine rasle mahunarke, jer se u tlu nakupljaju bolesti korijena. Nakon berbe je dobar predusjev za kupusnjače, kasni krastavac ili jesensko lisnato povrće.

Razmak i potpora

Niske sorte mogu se sijati u gušće redove, a za visoke sorte između dvoreda treba ostaviti dovoljno mjesta za berbu i prolaz.

Potpora je kod graška korisna gotovo uvijek. Visokim sortama nužna je mreža, žica ili pruće visine jedan do dva metra, a niskim sortama dovoljna je kratka potpora od granja ili mreže visine oko pola metra. Biljke uz potporu ostaju zdravije jer su prozračnije, a mahune su čiste i lakše se beru. Potpora se postavlja odmah nakon sjetve ili najkasnije kad biljke razviju prve vitice, dok se korijen još ne oštećuje zabadanjem.

Tradicionalna potpora od suhog granja s puno grančica, zabodenog uz red, i danas je jedna od najboljih jer se vitice lako hvataju za tanke grančice.

Visoke sorte trebaju potporu ili mrežu, postavljenu odmah nakon sjetve.

Zalijevanje

Grašak treba najviše vode u vrijeme cvatnje i punjenja mahuna. U proljeće je kiša obično dovoljna, ali ako je suho upravo kad biljke cvjetaju, mahune se slabo zameću i ostaju poluprazne. Tada se zalijeva rjeđe i obilnije, po tlu, ne po lišću.

Do cvatnje grašak podnosi kraća sušna razdoblja i ne treba ga zalijevati često, jer previše vode u hladnom tlu šteti korijenu. Malč između redova zadržava vlagu i hladi tlo kad zatopli, što produljuje berbu.

Prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Niska
Napomena o prihrani
Grašak veže dušik iz zraka uz pomoć kvržičnih bakterija na korijenu, pa mu dušična gnojiva uglavnom ne trebaju. Dovoljno je tlo gnojeno za prethodnu kulturu i malo zrelog komposta; svježi stajski gnoj se ne unosi.

Grašak treba malo gnojiva. Dušik veže sam uz pomoć kvržičnih bakterija na korijenu, pa dodatni dušik potiče bujnu zelenu masu, a ne mahune. Najbolje uspijeva na tlu koje je gnojeno stajskim gnojem ili kompostom za prethodnu kulturu.

Na siromašnim tlima korisno je pri pripremi gredice dodati malo zrelog komposta. Fosfor i kalij važni su za cvatnju i zametanje mahuna, ali se daju samo ako ih u tlu nedostaje.

Njega tijekom rasta

Dok su biljke male, gredicu treba plijeviti, jer grašak u početku raste sporo i korov ga lako nadraste. Plitko okopavanje uz redove ujedno prozračuje tlo. Kad biljke narastu desetak centimetara, mogu se lagano zagrnuti zemljom, što ih učvršćuje dok se ne uhvate za potporu.

Visoke sorte ponekad treba usmjeriti prema potpori i prve vitice nježno nasloniti na mrežu. Nakon toga biljke se penju same.

Nakon berbe korijen se ne čupa nego se biljke odrežu pri tlu, a korijen s kvržicama ostavi u zemlji da se razgradi. Zelena masa ide na kompost, ako biljke nisu bile bolesne.

Dobri susjedi graška

Grašak se tradicionalno sije uz mrkvu, rotkvicu, salatu, krastavac, kukuruz i kupusnjače. Mrkva i rotkvica rastu u tlu, a grašak iznad njega, pa dobro dijele prostor, a kupusnjače posađene nakon graška koriste tlo koje je grašak obogatio. Uz grašak se tradicionalno ne siju luk, češnjak i poriluk, a ni grah, s kojim dijeli bolesti i štetnike. Ova pravila potječu iz vrtlarske prakse i nisu sva potvrđena pokusima, ali dobro služe pri rasporedu gredica.

Berba

Berba i plod

Berba
travanj – srpanj
Znakovi zrelosti
Mahuna je spremna kad je napunjena, sjajna i svijetlozelena, a zrna su okrugla i slatka. Mahune koje postaju mat, žućkaste i naborane prezrele su: zrna su brašnasta i manje slatka.
Zamrzavanje
Može se zamrzavati
Namjena
svježe, kuhanje, zamrzavanje, sušenje

Grašak za zrno bere se kad su mahune napunjene i sjajne, a zrna okrugla, ali još mekana i slatka. Od cvatnje do berbe prođe oko tri tjedna. Najbolje je probati jednu mahunu: ako su zrna slatka i lako se zgnječe, vrijeme je za berbu. Prezreli grašak gubi slatkoću jer se šećer u zrnu brzo pretvara u škrob.

Beri redovito, svaka dva do tri dana, jer biljka tada stvara nove cvjetove i mahune. Mahune se beru dvjema rukama, pridržavajući stabljiku, kako se tanka biljka ne bi iščupala ili polomila.

Grašak šećerac bere se dok su mahune plosnate ili tek s malim zrnima, ovisno o sorti. Suhi grašak ostavlja se na biljci dok mahune ne posmeđe i ne osuše se.

Svježi grašak najbolji je odmah nakon berbe. U hladnjaku u mahunama ostaje dobar nekoliko dana, a za dulje čuvanje zrna se kratko blanširaju i zamrznu.

Najčešći problemi

Što se vidiMogući uzrokŠto učiniti
Sjeme ne niče ili truliHladno i mokro tlo, naborano zrno posijano preranoSijati u prosušeno tlo, za ranu sjetvu birati okruglo zrno
Prazna mjesta u reduPtice i miševiMreža ili agrotekstil do nicanja
Bujna biljka, malo mahunaPreviše dušika, vrućina u cvatnjiNe gnojiti dušikom, sijati ranije
Poluprazne mahuneSuša u cvatnjiZalijevati u cvatnji i punjenju mahuna
Bijela prevlaka na listovimaPepelnica, češća kod kasne sjetveRana sjetva, prozračan sklop
Crvi u zrnimaGraškov savijačRana sjetva, plodored
Polegle biljkeNema potpore ili je preniskaPostaviti potporu odmah nakon sjetve

Bolesti i štetnici

Bolesti

  • Pepelnica je najčešća bolest graška, osobito kod kasne sjetve. Listovi, stabljike i mahune prekriju se bijelom, brašnastom prevlakom, a biljke prijevremeno žute i suše se. Najbolja prevencija je rana sjetva i otporne sorte.
  • Bolesti korijena i vrata (trulež korijena, fuzarijsko venuće) javljaju se u hladnom, mokrom i zbijenom tlu, osobito ako se mahunarke siju prečesto na isto mjesto. Biljke žute odozdo, venu i propadaju. Pomažu plodored i propusno tlo.
  • Pjegavost se pokazuje kao smeđe, okrugle pjege na listovima i mahunama u vlažnom vremenu.

Štetnici

  • Lisne uši, osobito zelena graškova uš, nakupljaju se na vrhovima biljaka i prenose viruse.
  • Graškov savijač je mali leptir čija gusjenica ulazi u mahunu i izjeda zrna. Ranije posijan grašak često izbjegne najjači napad.
  • Graškov žižak odlaže jaja na mlade mahune, a ličinke se razvijaju u zrnu. Šteta se najčešće vidi na suhom grašku kao okrugle rupice.
  • Ptice i puževi oštećuju mlade biljke u proljeće.

Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Uzgoj u plasteniku i posudi

Grašak u posudi

Niske sorte graška mogu se uzgajati u posudama i sanducima na balkonu. Posuda treba biti duboka barem 20–25 cm, s otvorima za odvodnju, a uz rub se postavi kratka mreža ili pruće. U posudi se lako uzgaja i grašak za mlade izdanke, koji se režu kad biljčice narastu desetak centimetara i jedu kao salata.

Grašak u plasteniku

Grašak se u plasteniku rijetko uzgaja, jer mu ne trebaju visoke temperature, a u plasteniku se u proljeće brzo pregrije. Može se sijati u kasnu zimu u nezagrijanom plasteniku za vrlo ranu berbu, uz redovito prozračivanje.

Česta pitanja

Koliko dugo grašak raste od sjetve do berbe?

Ovisno o sorti i vremenu, prva berba počinje dva do tri mjeseca nakon sjetve. Rane sorte stižu prve, a jesenska sjetva u primorju daje berbu u travnju i svibnju.

Može li se grašak sijati ljeti?

Ljetna sjetva rijetko uspijeva, jer biljke cvjetaju u vrućini, slabo zameću mahune i lako obole od pepelnice. U kontinentalnim krajevima bolje je sijati rano u proljeće, a u primorju u jesen.

Treba li grašku potpora i kod niskih sorti?

Niske sorte mogu rasti bez potpore, ali se tada naslanjaju jedna na drugu i polegnu, osobito nakon kiše. Kratka potpora od pruća ili mreže održava biljke zdravijima i olakšava berbu.

Zašto grašak ne cvjeta ili ima malo mahuna?

Najčešći uzroci su kasna sjetva i vrućina u vrijeme cvatnje, suša i previše dušika. Grašku ne treba dušično gnojivo, a zalijevanje u cvatnji znatno povećava urod.

Povezani vodiči

  • Opći vodič

    Potpora i mreža za grašak

    Kako postaviti potporu za grašak: mreža za grašak, pruće i granje, žica između kolaca i A-okvir, visina potpore prema sorti, kada je postaviti i najčešće pogreške.

Slične biljke

  • Visoki grah uz drvene kolce sa zelenim mahunama i bijelim cvjetovima

    Povrće › Mahunarke

    Grah

    Phaseolus vulgaris

    • Sjetva: svi–srp
  • Biljke blitve s krupnim tamnozelenim listovima i crvenim, žutim i bijelim peteljkama u gredici

    Povrće › Lisnato povrće

    Blitva

    Beta vulgaris var. cicla

    • Sjetva: velj–kol
    • Sadnja: tra–svi
  • Red cikle s tamnozelenim listovima i crvenim peteljkama u vrtnoj gredici, a ispred tri tek izvađena okrugla tamnocrvena korijena na zemlji

    Povrće › Korjenasto i gomoljasto povrće

    Cikla (Cvekla)

    Beta vulgaris var. conditiva

    • Sjetva: ožu–srp