Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Kupus (Zelje)

Brassica oleracea var. capitata

Glavata kupusnjača koja se uzgaja preko rasada. Rane sorte daju mladi kupus u kasno proljeće, a kasne krupne, čvrste glavice za jesen, kiseljenje i zimu. Traži hranjivo tlo, puno vode i zaštitu od gusjenica.

PovrćeKupusnjače· porodica Krstašice

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:

Ukratko

Latinski naziv
Brassica oleracea var. capitata
Grupa
Povrće › Kupusnjače
Botanička porodica
Krstašice (Brassicaceae)
Životni ciklus
Dvogodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
6,5–7,5
Potreba za vodom
Visoka
Zahtjevnost
Srednje zahtjevan
Glavice kupusa u vrtnoj gredici, svijetlozelene i čvrste, okružene širokim plavozelenim vanjskim listovima s kapima rose
Kalendar

Sjetva unutra

  1. siječanj: da
  2. veljača: da
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Sjetva vani

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: da
  5. svibanj: da
  6. lipanj: da
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: da
  6. lipanj: da
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: da
  6. lipanj: da
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: da
  11. studeni: da
  12. prosinac: ne

Gnojidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: da
  6. lipanj: da
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Osnovno o biljci

Glavica kupusa, zbijeni pup od gusto složenih listova, razlog je zašto se ta dvogodišnja kupusnjača iz porodice krstašica sadi u povrtnjaku. U vrtu se uzgaja kao jednogodišnja kultura: glavica se bere u prvoj godini, a biljka bi tek nakon zime potjerala cvjetnu stabljiku. U nekim krajevima kupus se zove i zelje.

Kupus je ista biljna vrsta kao kelj, cvjetača, brokula, korabica i prokulica (Brassica oleracea), a od njih se razlikuje po tome što se uzgaja zbog glavice. Sve kupusnjače imaju slične potrebe i dijele iste bolesti i štetnike, pa se u plodoredu promatraju zajedno.

Za uspješan uzgoj kupusa važna su tri uvjeta: hranjivo tlo, dovoljno vode tijekom cijele sezone i zaštita od gusjenica i drugih štetnika. Uz to kupus nagrađuje velikim urodom s male površine.

Rani, ljetni i kasni kupus

Sorte se dijele prema duljini vegetacije, a o tome ovise termin sjetve, veličina glavice i namjena:

  • Rani kupus ima kratku vegetaciju i manje, rahlije glavice. Sije se za rasad krajem zime, sadi u rano proljeće i bere od svibnja. Nije za čuvanje.
  • Ljetni kupus sadi se u kasno proljeće i bere tijekom ljeta.
  • Kasni (jesenski) kupus ima dugu vegetaciju i krupne, čvrste glavice. Sadi se početkom ljeta, a bere u jesen. Upravo se kasne sorte koriste za kiseljenje i zimsko čuvanje.

Osim bijelog uzgaja se i crveni kupus, ljubičastocrvenih listova i nešto sporijeg rasta. Od domaćih sorti poznat je varaždinski kupus, kasna sorta plosnatih glavica cijenjena za kiseljenje.

Mladi kupus

Mladi kupus je kupus ranih sorti ubran u kasno proljeće i početkom ljeta, dok su glavice male, nježne i rahlije. Listovi su tanji i sočniji, pa se mladi kupus jede svjež u salati ili kratko kuhan. Ne čuva se dugo, nego se bere postupno, kako glavice dozrijevaju.

Uz bijeli kupus u vrtovima se uzgajaju i crveni, šiljasti i varaždinski.

Kada sijati i saditi

Termini sjetve i sadnje kupusa ovise o tome kada se želi brati.

  • Rani kupus sije se za rasad u zaštićenom prostoru od siječnja do ožujka, a presađuje u vrt od ožujka do sredine travnja, kad prođu jaki mrazevi. Mlade biljke kupusa podnose lagane mrazeve.
  • Ljetni kupus sije se u ožujku i travnju, a presađuje u travnju i svibnju.
  • Kasni kupus sije se od travnja do lipnja, često i u gredicu za rasad na otvorenom, a presađuje od svibnja do srpnja. Presađen početkom ljeta, do jeseni razvije krupnu glavicu.

U primorju se dio kasnih i zimskih sorti u sklopu jesenske sadnje presađuje i krajem ljeta, za berbu kroz zimu i rano proljeće.

Sjeme i sjetva

Sjeme i sjetva

Način sjetve
Preko rasada
Sjetva unutra
siječanj – ožujak
Sjetva vani
travanj – lipanj
Dubina sjetve
1–1,5 cm
Temperatura klijanja
7–30 °C
Klijanje
5–10 dana
Čuvanje vlastitog sjemena
Zahtjevno
Vlastito sjeme
Kupus cvjeta tek u drugoj godini. Stranooplodan je i oprašuju ga kukci, a lako se križa s drugim kupusnjačama iste vrste (kelj, cvjetača, brokula, korabica), pa je čisto sjeme teško dobiti u običnom vrtu.
Napomena
Sjeme je sitno i okruglo. Za rasad se sije u kontejnere ili gredicu za rasad, a ljetni i kasni kupus može se sijati i u gredicu na otvorenom pa presaditi.

Sjeme kupusa je sitno i brzo niče u toplijem prostoru. Sije se plitko, u kontejnere, male posudice ili gredicu za rasad. U kontejnere se stavljaju po dvije do tri sjemenke, a nakon nicanja ostavlja se najjača biljka.

Ljetni i kasni kupus mogu se sijati u gredicu za rasad na otvorenom, u redove, a kad presadnice dosegnu pravu veličinu, vade se i sade na stalno mjesto. Takva gredica mora biti zaštićena mrežom ili agrotekstilom, jer buhači u toplom vremenu lako unište tek iznikle biljke.

Izravna sjetva na stalno mjesto moguća je za kasni kupus, ali troši više sjemena i traži prorjeđivanje, pa se u kućnim vrtovima rijetko primjenjuje.

Vlastito sjeme

Vlastito sjeme kupusa zahtjevno je dobiti. Biljka mora prezimiti s glavicom, a u drugoj godini tjera visoku cvjetnu stabljiku. Kupus oprašuju kukci i lako se križa s drugim kupusnjačama iste vrste koje cvjetaju u blizini, pa se sjeme hibridnih i komercijalnih sorti kupuje.

Rasad

Rasad

Trajanje rasada
5–7 tjedana
Pikiranje
Kad klijanci razviju kotiledone i počne rasti prvi pravi list.
Kaljenje
7–10 dana
Presađivanje
ožujak – srpanj
Svjetlost
Treba puno svjetla; u mraku i toplom prostoru rasad se brzo izduži.
Temperatura
Nakon nicanja rasad se drži u svježem prostoru, oko 12–16 °C; toplina uz slabo svjetlo daje izdužene, slabe biljke.

Rasad kupusa uzgaja se jednako kao rasad drugog povrća, ali u svježijim uvjetima. Nakon nicanja biljke trebaju puno svjetla i nižu temperaturu nego rasad rajčice ili paprike. U toploj sobi uz slabo svjetlo klijanci se izdužuju i postaju slabi.

Ako je posijano gusto, klijanci se pikiraju u pojedinačne posudice ili veće ćelije čim se pojavi prvi pravi list. Pri pikiranju se mogu posaditi nešto dublje, do kotiledona, kako bi bili stabilniji.

Dobra presadnica kupusa ima četiri do šest pravih listova, kratku i čvrstu stabljiku i dobro razvijen korijen. Prije presađivanja rasad se postupno kali na otvorenom. Prerastao rasad, koji predugo ostane u maloj posudi, kasnije sporije raste i može prerano krenuti u cvat.

Rasad kupusa u vlažnom i toplom prostoru osjetljiv je na polijeganje rasada.

Presađivanje i sadnja na stalno mjesto

Sadnja

Presađivanje
ožujak – srpanj
Razmak između biljaka
40–60 cm
Razmak između redova
50–70 cm
Dubina sadnje
Presadnica se sadi do prvih listova, nešto dublje nego što je rasla u posudici, kako bi stajala čvrsto.
Potpora
Nije potrebna
Nakon sadnje
Odmah nakon sadnje obilno zaliti i prvih dana zalijevati redovito; kod pojave buhača ili kupusne muhe pokriti mladi nasad agrotekstilom ili mrežom.

Presadnice kupusa sade se u dobro pripremljeno, pognojeno tlo. Sade se nešto dublje nego što su rasle u posudici, do prvih listova, a zemlja se oko biljke čvrsto pritisne. Kupus voli čvrsto, slegnuto tlo oko korijena; u previše rahloj zemlji biljke se njišu i sporije rastu.

Najbolje je saditi u oblačnom danu ili predvečer i odmah obilno zaliti. Ljeti posađen kasni kupus treba prvih dana redovito zalijevati dok se biljke ne prime.

Odmah nakon sadnje mladi nasad korisno je pokriti agrotekstilom ili mrežom protiv insekata. Mreža štiti od buhača, kupusne muhe i leptira kupusnog bijelca u najosjetljivijem razdoblju.

Položaj, temperatura i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Glinasto, Bogato humusom
pH tla
6,5–7,5
Potreba za vodom
Visoka
Potreba za hranjivima
Visoka
Mraz
Otporna na mraz
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Povišena gredica, Plastenik

Kupus treba sunčan položaj. U polusjeni raste, ali razvija manje i rahlije glavice.

Najbolje uspijeva na dubokom, plodnom tlu bogatom humusom, koje dobro drži vlagu. Za razliku od mnogog povrća, dobro podnosi i teža, ilovasto-glinasta tla, ako nisu zbijena i ne zadržavaju vodu na površini. Na laganim, pjeskovitim tlima treba više komposta i češće zalijevanje.

Kupus voli neutralno do slabo lužnato tlo. Na kiselim tlima lakše se razvija kila kupusnjača, bolest korijena koja se teško iskorjenjuje, pa se takva tla vapne u jesen prije sadnje.

Kupus je biljka umjerene klime. Najbolje raste pri umjerenim temperaturama, a u ljetnim vrućinama rast usporava. Kasni kupus u jesen dobro podnosi mraz, a mnoge kasne sorte izdrže i nekoliko stupnjeva ispod nule bez štete na glavici.

Plodored

Kupus i druge kupusnjače u plodoredu ne sade se na isto mjesto prije nego što prođu tri do četiri godine, a na zemljištu gdje se pojavila kila kupusnjača i dulje. Dobri predusjevi su mahunarke poput graška i graha, nakon kojih je tlo bogatije dušikom. Kupusnjače kao zelena gnojidba, primjerice gorušica, ne siju se neposredno prije kupusa.

Razmak i potpora

Rani kupus s manjim glavicama sadi se gušće, a kasni kupus s krupnim glavicama i širokim vanjskim listovima treba gornju granicu razmaka. Pregust sklop daje manje glavice i pogoduje bolestima jer se biljke slabije prozračuju. Za raspored biljaka na gredici koristan je kalkulator razmaka sadnje.

Zalijevanje

Kupus treba puno vode, a najviše u vrijeme kad se glavica formira i raste. U suši glavice ostaju sitne, listovi tvrdi, a biljke su sklonije napadu štetnika. Zalijeva se obilno, tako da se navlaži tlo do dubine korijena, a ne po malo svaki dan.

Ravnomjernost je jednako važna kao i količina. Kad nakon dužeg suhog razdoblja padne obilna kiša ili se biljke naglo jako zaliju, zrele glavice pucaju. Malč između biljaka zadržava vlagu i ublažava velike razlike u vlažnosti tla.

Najbolje je zalijevati po tlu, ujutro ili predvečer. Kap po kap ili cijev za natapanje uz red štede vodu i ne vlaže lišće.

Prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Visoka
Gnojidba
svibanj – kolovoz
Napomena o prihrani
Kupus je veliki potrošač hranjiva. Prije sadnje dobro razgrađen stajski gnoj ili kompost; tijekom rasta jedna do dvije prihrane dušikom, posljednja prije zatvaranja glavice. Prekasna i prejaka prihrana dušikom daje rahle glavice koje se loše čuvaju.

Kupus je jedan od najvećih potrošača hranjiva u povrtnjaku. Tlo se priprema u jesen ili rano proljeće dobro razgrađenim stajskim gnojem ili zrelim kompostom, koji osiguravaju hranjiva i poboljšavaju sposobnost tla da zadrži vodu.

Gnojidba kupusa tijekom rasta

Tijekom rasta kupus se prihranjuje dušikom, koji potiče razvoj lišća i glavice. Prva prihrana daje se dva do tri tjedna nakon presađivanja, kad se biljke prime, a druga prije nego što se glavica počne zatvarati. Kasniju i prejaku prihranu dušikom treba izbjegavati, jer glavice ostaju rahle, lakše pucaju, slabije se čuvaju i privlače štetnike.

Kalij je važan za čvrstoću glavica i trajnost pri čuvanju, a kupusnjače su osjetljive i na nedostatak bora i molibdena, koji se češće javlja na kiselim i pjeskovitim tlima. Za vrstu i količinu gnojiva najbolja je osnova analiza tla i uputa proizvođača.

Njega tijekom rasta

Nakon sadnje kupus treba redovito plijeviti i plitko okopavati, dok vanjski listovi ne zasjene tlo. Kad biljke narastu, korisno ih je jednom lagano zagrnuti, jer se tako učvrste i razviju dodatno korijenje na stabljici.

Najvažniji dio njege je redovit pregled biljaka. Jednom tjedno okrenite nekoliko listova i potražite jaja kupusnog bijelca, mlade gusjenice i kolonije lisnih uši. Rano uočeni štetnici uklanjaju se ručno, prije nego što naprave štetu u glavici.

Donji, požutjeli listovi mogu se ukloniti, jer na njima se zadržavaju štetnici i bolesti, a zdrave vanjske listove treba ostaviti jer hrane glavicu.

Dobri susjedi kupusa

Uz kupus se tradicionalno sade celer, kopar, salata, cikla, špinat, luk i niski grah. Jako mirisne biljke poput celera, kopra i aromatičnog bilja vjeruje se da zbunjuju leptira kupusnog bijelca. Ne preporučuje se saditi kupus uz druge kupusnjače u istoj gredici, jer dijele bolesti i štetnike, a ni uz jagode. Ova pravila potječu iz vrtlarske prakse i nisu sva potvrđena pokusima.

Berba

Berba i plod

Berba
svibanj – studeni
Znakovi zrelosti
Glavica je zrela kad je čvrsta i zbijena kad se pritisne dlanom. Prezrela glavica nakon kiše ili obilnog zalijevanja lako puca.
Zamrzavanje
Ne preporučuje se
Namjena
svježe, kuhanje, zimnica

Kupus se bere kad je glavica čvrsta i zbijena. Glavica se odreže oštrim nožem ispod glavice, a nekoliko vanjskih listova ostavi se da štite glavicu pri rukovanju. Rani kupus bere se čim glavice postignu upotrebljivu veličinu, jer brzo prezrijeva i puca.

Nakon berbe ranog kupusa na stabljici ostaje panj iz kojeg ponekad izrastu male prateće glavice, koje se mogu brati kasnije.

Kasni kupus bere se u jesen, prije jačih mrazeva. Lagani mraz ne šteti glavici, ali se smrznuta glavica ne bere dok se ne odmrzne na biljci. Glavice za čuvanje beru se po suhom vremenu.

Čuvanje kupusa

Čvrste glavice kasnog kupusa čuvaju se nekoliko mjeseci u hladnom i vlažnom podrumu ili spremištu. Najbolje je glavice objesiti s korijenom ili ih složiti na police tako da se ne dodiruju. Rani i mladi kupus troši se svjež, jer se ne čuva dugo. Kiseljenje je tradicionalan način pretvaranja kasnog kupusa u zimnicu.

Za kiseljenje i sarmu biraju se kasne sorte čvrstih glavica.

Najčešći problemi

ProblemNajčešći uzrokŠto napraviti
Ispucane glaviceNagla promjena vlage, prezrela glavicaRavnomjerno zalijevati, brati na vrijeme
Kupus ne stvara glavicuPrerastao rasad, vrućina, suša, nedostatak hranjivaSaditi mlad rasad, zalijevati i prihraniti na vrijeme
Biljka prerano cvateDugo razdoblje hladnoće kod ranog presađivanjaNe saditi prerano, kaliti rasad, birati prikladne sorte
Rahle, lagane glavicePreviše dušika kasno u sezoni, nedostatak vodePrihrana samo do zatvaranja glavice
Rupice na listovima mladih biljakaBuhačiAgrotekstil ili mreža, redovito zalijevanje
Biljke venu, korijen zadebljao i deformiranKila kupusnjačaVapnenje kiselih tala, dugi plodored, zdrav rasad
Biljke venu, korijen izgriženKupusna muhaMreža odmah nakon sadnje

Bolesti i štetnici

Štetnici

  • Kupusni bijelac je leptir čije zelene gusjenice izjedaju listove i ulaze u glavicu. Jaja se nalaze na naličju listova u skupinama.
  • Buhači su sitni kornjaši koji grizu rupice na listovima, a najopasniji su za tek presađene biljke u suhom i toplom vremenu.
  • Kupusna muha odlaže jaja uz stabljiku, a ličinke izgrizu korijen, pa biljka vene. Najosjetljivije su mlade presadnice.
  • Kupusna lisna uš stvara sivkastobijele, voštane kolonije na listovima i u glavici.
  • Bijela mušica se na kupusnjačama zadržava i kasno u jesen i zimi.
  • Kupusne stjenice sišu sok iz listova, na kojima ostaju svijetle mrlje.
  • Puževi oštećuju mlade presadnice i listove u vlažnom vremenu.

Bolesti

  • Kila kupusnjača uzrokuje zadebljanja i izrasline na korijenu, pa biljka zaostaje i vene po toplom danu. Uzročnik dugo ostaje u tlu, pa su najvažniji dugi plodored, vapnenje kiselih tala i zdrav rasad.
  • Plamenjača kupusnjača uzrokuje žućkaste pjege na licu i sivkastu prevlaku na naličju lista, osobito na rasadu i u vlažnom vremenu.
  • Crna trulež kupusnjača je bakterijska bolest kod koje na rubovima listova nastaju žute pjege u obliku slova V, a žile pocrne.

Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Uzgoj u plasteniku i posudi

Kupus u plasteniku

U plasteniku se uzgaja uglavnom rani kupus, koji se presađuje u kasnu zimu ili rano proljeće i bere ranije nego na otvorenom. Plastenik treba redovito prozračivati, jer kupus ne voli visoke temperature, a u toplom i vlažnom zraku lakše obolijeva.

Kupus u posudi

Kupus treba mnogo prostora i vode, pa se rijetko uzgaja u posudi. Ako se ipak sadi u posudu, ona treba imati najmanje 30–40 litara supstrata, a biraju se rane sorte manjih glavica.

Česta pitanja

Zašto kupus ne zatvara glavicu?

Najčešće zbog prerastao ili oštećenog rasada, suše, vrućine u vrijeme formiranja glavice ili nedostatka hranjiva. Kasni kupus posađen prekasno ne stigne razviti glavicu prije zime.

Koliko dugo kupus raste od sadnje do berbe?

Rane sorte stižu za berbu oko dva mjeseca nakon presađivanja, a kasne sorte tri do četiri mjeseca i više. Točno vrijeme navodi proizvođač na vrećici sjemena.

Može li se kupus saditi na isto mjesto svake godine?

Ne treba. Kupusnjače na istom mjestu iz godine u godinu nakupljaju bolesti i štetnike u tlu, osobito kilu kupusnjača. Pravilo je pričekati tri do četiri godine.

Podnosi li kupus mraz?

Mlade presadnice podnose lagane mrazeve, a kasni kupus u jesen podnosi i jači mraz. Smrznute glavice ne treba dirati dok se ne odmrznu na biljci.

Povezani vodiči

  • Opći vodič

    Kupus za kiseljenje: koje sorte uzgajati

    Koji kupus uzgojiti za kiseljenje i sarmu: kasne sorte, varaždinski kupus, kakva glavica i listovi trebaju, kako uzgojem dobiti čvrste glavice i kada brati kupus namijenjen kiseljenju.

  • Sadnja

    Sadnja kupusa: rasad, termini i razmak

    Kako uzgojiti rasad kupusa i posaditi ga u vrt: termini za rani, ljetni i kasni kupus, sjetva za rasad, sadnja na otvorenom korak po korak, razmak i zaštita mladih biljaka.

Slične biljke

  • Biljke blitve s krupnim tamnozelenim listovima i crvenim, žutim i bijelim peteljkama u gredici

    Povrće › Lisnato povrće

    Blitva

    Beta vulgaris var. cicla

    • Sjetva: velj–kol
    • Sadnja: tra–svi
  • Red cikle s tamnozelenim listovima i crvenim peteljkama u vrtnoj gredici, a ispred tri tek izvađena okrugla tamnocrvena korijena na zemlji

    Povrće › Korjenasto i gomoljasto povrće

    Cikla (Cvekla)

    Beta vulgaris var. conditiva

    • Sjetva: ožu–srp