Bolest
Fuzarioza i fuzarijsko venuće: simptomi i prevencija
Simptomi: Donji listovi žute, često s jedne strane biljke, biljka vene po danu, a na presjeku stabljike žile su smeđe.
Solanum tuberosum
Gomoljasto povrće iz porodice pomoćnica. Sadi se iz sjemenskih gomolja u proljeće, zagrće tijekom rasta, a bere kao mladi krumpir početkom ljeta ili za zimsko čuvanje.
PovrćeKorjenasto i gomoljasto povrće· porodica Pomoćnice

Sadnja i presađivanje
Berba
Gnojidba
Podzemni gomolji, zbog kojih se krumpir uzgaja, zapravo su zadebljali podzemni izbojci, a ne korijen. To gomoljasto povrće iz porodice pomoćnica (Solanaceae) srodno je rajčici, paprici i patlidžanu. Latinski naziv je Solanum tuberosum, a u dijelu regije naziva se krompir.
U vrtu se krumpir ne uzgaja iz sjemena, nego iz gomolja: posađeni gomolj razvija nadzemnu biljku, a na podzemnim izbojcima, stolonima, stvaraju se novi gomolji. Uzgaja se kao jednogodišnja kultura, od proljetne sadnje do ljetne ili jesenske berbe, ovisno o sorti.
Sorte krumpira razlikuju se prije svega po duljini vegetacije:
Uz duljinu vegetacije, sorte se razlikuju i po namjeni, odnosno je li meso čvršće i pogodnije za kuhanje i salate, ili brašnasto i pogodnije za pire i pečenje.
Krumpir treba rahlo, propusno, blago kiselo tlo, sunčan položaj, zdrav sjemenski krumpir, zagrtanje tijekom rasta i ravnomjernu vlagu u vrijeme stvaranja gomolja. Najveći problemi u vrtu su plamenjača i krumpirova zlatica.
Krumpir se sadi u proljeće, kad se tlo prosuši i malo zagrije.
Rane sorte sade se prve, u kontinentalnim krajevima obično krajem ožujka ili u travnju, a u primorju i ranije. Srednje kasne i kasne sorte sade se u travnju i početkom svibnja. Gomolji posađeni u hladno i mokro tlo sporo niču i lakše trunu, a mladi izboji koji izniknu prije kasnog mraza mogu se smrznuti. Ako se nakon nicanja najavi mraz, biljke se zagrnu zemljom ili pokriju agrotekstilom.
Gomolji za sadnju često se prije sadnje naklijavaju, odnosno drže na svjetlu dok ne razviju kratke, čvrste klice. Naklijani krumpir brže niče i ranije daje berbu. Kalendar sadnje, uključujući ljetnu i jesensku sadnju, nalazi se u vodiču Sadnja krumpira.
Za sadnju se koristi zdrav sjemenski krumpir, srednje veličine. Gomolji se sade u brazde ili jamice, na dubinu i razmak navedene u podacima o sadnji, s klicama okrenutima prema gore. Krupni gomolji mogu se prerezati na komade s nekoliko okaca, a prerezana površina ostavi se da se osuši prije sadnje.
Za sadnju se biraju zdravi sjemenski gomolji.
Krumpir treba sunčan položaj. U sjeni razvija dugačke stabljike i malo gomolja. Lišće ne podnosi mraz, a gomolji se najbolje razvijaju pri umjerenim temperaturama. U dugim vrućim i suhim razdobljima stvaranje gomolja usporava.
Krumpiru odgovara duboko, rahlo i propusno tlo, pjeskovito-ilovasto ili ilovasto, bogato humusom. U teškim, zbijenim tlima gomolji su deformirani, teže se vade i lakše trunu. Najbolje uspijeva u blago kiselom tlu. Vapnenje neposredno prije sadnje krumpira se izbjegava, jer na tlima više pH vrijednosti gomolji češće dobivaju krastavost.
Krumpir se ne sadi na mjesto gdje su prethodne tri do četiri godine rasli krumpir, rajčica, paprika ili patlidžan. U tlu se zadržavaju uzročnici bolesti i štetnici koje pomoćnice dijele. Dobri predusjevi su mahunarke, žitarice i zelena gnojidba. Krumpir se ne sadi ni uz rajčicu, jer obje kulture napada ista plamenjača.
Razmak između redova mora biti dovoljno širok za zagrtanje, jer se zemlja za nagrtanje uzima upravo iz prostora između redova. Rane sorte i krumpir za mladi krumpir mogu se saditi nešto gušće u redu, a kasne sorte s bujnom cimom trebaju više mjesta.
Krumpir najviše vode treba od početka cvatnje, kad se stvaraju i rastu gomolji. Suša u tom razdoblju smanjuje broj i veličinu gomolja, a neravnomjerna opskrba vodom uzrokuje deformirane, ispucale i šuplje gomolje. Na kraju vegetacije, kad cima počinje žutjeti, zalijevanje se smanjuje.
Zalijeva se po tlu, između redova, a ne po lišću. Mokro lišće, osobito u toplom vremenu, glavni je uvjet za širenje plamenjače. U većini godina krumpir na otvorenom treba zalijevanje samo u sušnim razdobljima, ali u vrućim ljetima redovito zalijevanje bitno povećava prinos.
Krumpir je zahtjevan za hranjiva, osobito za kalij, koji utječe na veličinu, kakvoću i čuvanje gomolja. Osnova je gnojidba prije sadnje zrelim kompostom ili razgrađenim stajskim gnojem, unesenim u jesen ili rano proljeće; svježi gnoj neposredno prije sadnje potiče krastavost i trulež gomolja. Tijekom rasta krumpir se prihranjuje umjereno, najčešće uz prvo zagrtanje, a višak dušika daje bujnu cimu i gomolje koji se slabije čuvaju.
Zagrtanje je nagrtanje zemlje iz prostora između redova uz biljke, tako da se oko njih stvori nasip. Ima tri svrhe: gomolji ostaju pokriveni zemljom i ne zelene, stvara se više prostora za razvoj gomolja i uklanja se korov. Prvi put se zagrće kad biljke narastu do visine dlana, a drugi put nekoliko tjedana kasnije, prije nego što se cima zatvori.
Do zatvaranja sklopa tlo se plitko okopava, kako bi se uklonio korov i razbila pokorica nakon kiše.
Od kasnog proljeća biljke se redovito pregledavaju zbog krumpirove zlatice i plamenjače. Što se ranije uoče, to je lakše ograničiti štetu.
Neke sorte krumpira obilno cvatu, druge rijetko ili nikako. Izostanak cvatnje kod sorte koja inače slabo cvate nije znak problema s gomoljima. Na nekim biljkama nakon cvatnje razvijaju se mali zeleni plodovi slični rajčici; oni nisu jestivi.
Mladi krumpir bere se od ranih sorti dok je cima još zelena, obično od početka ljeta. Gomolji su manji, kožica tanka i lako se skida trljanjem. Prvi gomolji mogu se probno iskopati na rubu jedne biljke, a ostatak ostaviti da raste. Mladi krumpir ne čuva se dugo, pa se vadi prema potrebi.
Krumpir za zimsko čuvanje vadi se kad cima potpuno požuti i osuši se, a kožica gomolja očvrsne i ne skida se pri trljanju palcem. Vadi se po suhom vremenu, vilama ili motikom, pazeći da se gomolji ne oštete. Nakon vađenja gomolji se nekoliko sati prosuše na zraku, u sjeni, a zatim razvrstaju: oštećeni i bolesni troše se prvi.
Krumpir se čuva na tamnom, hladnom i prozračnom mjestu, zaštićenom od smrzavanja. Na svjetlu gomolji zelene; zeleni dijelovi se ne jedu, nego se izrežu.
| Problem | Najčešći uzrok | Što napraviti |
|---|---|---|
| Zeleni gomolji | Gomolji izloženi svjetlu | Redovito zagrtati, čuvati u tami |
| Hrapave, plutaste mrlje na kori | Obična krastavost, češća na suhim, vapnenim tlima i nakon svježeg gnoja | Ne vapniti pred sadnju krumpira, održavati vlagu u vrijeme zametanja gomolja |
| Deformirani ili ispucali gomolji | Neravnomjerna opskrba vodom | Zalijevati ravnomjerno u sušnim razdobljima |
| Šupljine u sredini krupnih gomolja | Prebrz rast nakon suše ili previše dušika | Ravnomjerno zalijevanje i umjerena gnojidba |
| Uski hodnici u gomoljima | Žičnjaci, osobito nakon travnjaka | Izbjegavati sadnju na tek preoranoj ledini, plodored |
| Krumpir ne cvate | Osobina sorte ili vrućina | Kod sorte koja slabo cvate nije problem za prinos |
Bolest
Simptomi: Donji listovi žute, često s jedne strane biljke, biljka vene po danu, a na presjeku stabljike žile su smeđe.
Štetnik
Simptomi: Izgrizeno lišće krumpira, žuto-crno prugasti kornjaši, narančaste nakupine jaja i crvenkaste ličinke s crnim točkama.
Štetnik
Simptomi: Kolonije sitnih kukaca na vrhovima izboja i naličju listova, uvijeno i ljepljivo lišće, čađavica i mravi na biljci.
Simptomi i dijagnostika
Simptomi: Smeđe, crne, žute ili svijetle pjege na lišću, različitog oblika i ruba, ponekad sa žutim prstenom ili sitnim točkicama u središtu.
Bolest
Simptomi: Vodenaste pa smeđe ili žute uljne pjege na listovima, siva do ljubičasta ili bjelkasta prevlaka na naličju, brzo širenje u kišnom vremenu.
Štetnik
Simptomi: Nepravilne rupe u lišću, pojedeni klijanci i presadnice, izgrizeni plodovi i srebrnasti sluzavi trag.
Štetnik
Simptomi: Presadnice naglo venu s odgriženim korijenom, izgriženi gomolji i plitki, uzdignuti hodnici u tlu.
Simptomi i dijagnostika
Simptomi: Listovi gube zelenu boju i žute, cijeli ili djelomično: od donjih listova prema gore, na mladim listovima, između žila, po rubovima ili u pjegama.
Fiziološki problem
Simptomi: Biljke krumpira ne razviju cvjetove ili cvjetni pupovi požute i otpadnu prije otvaranja, a cima je inače zdrava.
Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.
Krumpir se može uzgajati i u velikim posudama, vrećama za uzgoj ili sanducima na balkonu i terasi. U posudu se na dno stavi sloj supstrata, posade se gomolji, a supstrat se dodaje postupno kako biljke rastu, slično zagrtanju u vrtu. Posuda mora imati otvore za odvodnju, a supstrat treba stalno održavati umjereno vlažnim. Za posude su najprikladnije rane sorte.
U plasteniku ili pod agrotekstilom rani krumpir može se saditi ranije, za raniji mladi krumpir.
Može niknuti, ali to se ne preporučuje. Merkantilni krumpir nije provjeren na viruse i bolesti, a može biti tretiran sredstvima koja usporavaju klijanje. Za sadnju je bolje kupiti certificirani sjemenski krumpir.
Mladi krumpir vadi se dok je cima zelena, a krumpir za čuvanje kad cima potpuno požuti i osuši se, a kožica gomolja očvrsne.
Neke sorte rijetko cvatu, a cvatnju mogu spriječiti i vrućina ili suša. Izostanak cvatnje ne znači da biljka nema gomolja.
Opći vodič
Što saditi uz krumpir, a što izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, krumpir i rajčica, susjedi i krumpirova zlatica, primjer rasporeda gredice i krumpir u plodoredu.
Opći vodič
Koje je najbolje gnojivo za krumpir: potrebe za hranjivima, osnovna gnojidba prije sadnje, što izbjegavati, prihrana tijekom rasta, folijarna gnojidba, organska gnojiva i znakovi nedostatka.
Opći vodič
Kada se vadi krumpir: rani i kasni krumpir, znakovi zrelosti, mladi krumpir, čekanje nakon sušenja cime, kako vaditi, sušiti, razvrstati i čuvati krumpir.
Opći vodič
Kako napraviti plan sadnje vrta: sunce, tlocrt i gredice, raspored prema visini biljaka, plodored po skupinama, dobri susjedi, iskorištavanje prostora kroz sezonu i primjer rasporeda za manji vrt.
Opći vodič
Kako razlikovati pepelnicu i plamenjaču po izgledu, mjestu na listu i vremenskim uvjetima, na rajčici, vinovoj lozi i drugim biljkama, i zašto je to važno za zaštitu.
Opći vodič
Kako prepoznati plamenjaču na listovima, stabljici i gomoljima krumpira, kada prijeti najveća opasnost, kako je spriječiti, kada i kako je suzbijati i kako zaštititi gomolje pri vađenju.
Sadnja
Kada saditi krumpir u proljeće, ljeti i u jesen, kako pripremiti tlo i gomolje, koliki razmak i dubinu odabrati i kako se krumpir sadi korak po korak.
Opći vodič
Kako odabrati zdrav sjemenski krumpir, koja je veličina gomolja najbolja, smije li se gomolj rezati, može li se saditi vlastiti krumpir i kako gomolje čuvati i naklijati do sadnje.
Opći vodič
Sadnja krumpira u slami korak po korak: kako metoda funkcionira, prednosti i mane, potreban materijal, sadnja, dodavanje slame, zalijevanje, berba i kada metoda nije najbolji izbor.



