Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Krumpir (krompir)

Solanum tuberosum

Gomoljasto povrće iz porodice pomoćnica. Sadi se iz sjemenskih gomolja u proljeće, zagrće tijekom rasta, a bere kao mladi krumpir početkom ljeta ili za zimsko čuvanje.

PovrćeKorjenasto i gomoljasto povrće· porodica Pomoćnice

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno: Ažurirano:

Ukratko

Latinski naziv
Solanum tuberosum
Grupa
Povrće › Korjenasto i gomoljasto povrće
Botanička porodica
Pomoćnice (Solanaceae)
Životni ciklus
Jednogodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
5,5–6,5
Potreba za vodom
Srednja
Zahtjevnost
Lagan uzgoj
Biljka krumpira s cvjetovima u zagrnutom redu i tek izvađeni gomolji na zemlji
Kalendar

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: da
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: da
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: da
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Gnojidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: da
  6. lipanj: da
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Osnovno o biljci

Podzemni gomolji, zbog kojih se krumpir uzgaja, zapravo su zadebljali podzemni izbojci, a ne korijen. To gomoljasto povrće iz porodice pomoćnica (Solanaceae) srodno je rajčici, paprici i patlidžanu. Latinski naziv je Solanum tuberosum, a u dijelu regije naziva se krompir.

U vrtu se krumpir ne uzgaja iz sjemena, nego iz gomolja: posađeni gomolj razvija nadzemnu biljku, a na podzemnim izbojcima, stolonima, stvaraju se novi gomolji. Uzgaja se kao jednogodišnja kultura, od proljetne sadnje do ljetne ili jesenske berbe, ovisno o sorti.

Rane, srednje rane i kasne sorte

Sorte krumpira razlikuju se prije svega po duljini vegetacije:

  • Rane sorte sade se prve, brzo razvijaju gomolje i od njih se bere mladi krumpir početkom ljeta. Slabije se čuvaju.
  • Srednje rane i srednje kasne sorte daju glavnu berbu ljeti i krajem ljeta.
  • Kasne sorte imaju najdulju vegetaciju, daju najviše i najbolje se čuvaju preko zime.

Uz duljinu vegetacije, sorte se razlikuju i po namjeni, odnosno je li meso čvršće i pogodnije za kuhanje i salate, ili brašnasto i pogodnije za pire i pečenje.

Uzgoj krumpira ukratko

Krumpir treba rahlo, propusno, blago kiselo tlo, sunčan položaj, zdrav sjemenski krumpir, zagrtanje tijekom rasta i ravnomjernu vlagu u vrijeme stvaranja gomolja. Najveći problemi u vrtu su plamenjača i krumpirova zlatica.

Kada sijati i saditi

Krumpir se sadi u proljeće, kad se tlo prosuši i malo zagrije.

Rane sorte sade se prve, u kontinentalnim krajevima obično krajem ožujka ili u travnju, a u primorju i ranije. Srednje kasne i kasne sorte sade se u travnju i početkom svibnja. Gomolji posađeni u hladno i mokro tlo sporo niču i lakše trunu, a mladi izboji koji izniknu prije kasnog mraza mogu se smrznuti. Ako se nakon nicanja najavi mraz, biljke se zagrnu zemljom ili pokriju agrotekstilom.

Gomolji za sadnju često se prije sadnje naklijavaju, odnosno drže na svjetlu dok ne razviju kratke, čvrste klice. Naklijani krumpir brže niče i ranije daje berbu. Kalendar sadnje, uključujući ljetnu i jesensku sadnju, nalazi se u vodiču Sadnja krumpira.

Presađivanje i sadnja na stalno mjesto

Sadnja

Sadnja
ožujak – svibanj
Razmak između biljaka
25–40 cm
Razmak između redova
60–75 cm
Dubina sadnje
Gomolji se sade na oko 8–10 cm dubine, s klicama prema gore; pliće u teškom, dublje u laganom tlu.
Potpora
Nije potrebna
Nakon sadnje
Zagrtanje kad biljke narastu do visine dlana i ponovno nekoliko tjedana kasnije.

Za sadnju se koristi zdrav sjemenski krumpir, srednje veličine. Gomolji se sade u brazde ili jamice, na dubinu i razmak navedene u podacima o sadnji, s klicama okrenutima prema gore. Krupni gomolji mogu se prerezati na komade s nekoliko okaca, a prerezana površina ostavi se da se osuši prije sadnje.

Za sadnju se biraju zdravi sjemenski gomolji.

Položaj, temperatura i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Pjeskovito, Propusno
pH tla
5,5–6,5
Potreba za vodom
Srednja
Potreba za hranjivima
Visoka
Mraz
Osjetljiva na mraz
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Povišena gredica, Posuda

Položaj i temperatura

Krumpir treba sunčan položaj. U sjeni razvija dugačke stabljike i malo gomolja. Lišće ne podnosi mraz, a gomolji se najbolje razvijaju pri umjerenim temperaturama. U dugim vrućim i suhim razdobljima stvaranje gomolja usporava.

Tlo

Krumpiru odgovara duboko, rahlo i propusno tlo, pjeskovito-ilovasto ili ilovasto, bogato humusom. U teškim, zbijenim tlima gomolji su deformirani, teže se vade i lakše trunu. Najbolje uspijeva u blago kiselom tlu. Vapnenje neposredno prije sadnje krumpira se izbjegava, jer na tlima više pH vrijednosti gomolji češće dobivaju krastavost.

Plodored

Krumpir se ne sadi na mjesto gdje su prethodne tri do četiri godine rasli krumpir, rajčica, paprika ili patlidžan. U tlu se zadržavaju uzročnici bolesti i štetnici koje pomoćnice dijele. Dobri predusjevi su mahunarke, žitarice i zelena gnojidba. Krumpir se ne sadi ni uz rajčicu, jer obje kulture napada ista plamenjača.

Razmak i potpora

Razmak između redova mora biti dovoljno širok za zagrtanje, jer se zemlja za nagrtanje uzima upravo iz prostora između redova. Rane sorte i krumpir za mladi krumpir mogu se saditi nešto gušće u redu, a kasne sorte s bujnom cimom trebaju više mjesta.

Zalijevanje

Krumpir najviše vode treba od početka cvatnje, kad se stvaraju i rastu gomolji. Suša u tom razdoblju smanjuje broj i veličinu gomolja, a neravnomjerna opskrba vodom uzrokuje deformirane, ispucale i šuplje gomolje. Na kraju vegetacije, kad cima počinje žutjeti, zalijevanje se smanjuje.

Zalijeva se po tlu, između redova, a ne po lišću. Mokro lišće, osobito u toplom vremenu, glavni je uvjet za širenje plamenjače. U većini godina krumpir na otvorenom treba zalijevanje samo u sušnim razdobljima, ali u vrućim ljetima redovito zalijevanje bitno povećava prinos.

Prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Visoka
Gnojidba
svibanj – lipanj
Napomena o prihrani
Važan kalij. Osnovna gnojidba zrelim kompostom ili razgrađenim gnojem prije sadnje, ne svježim gnojem; umjerena prihrana uz prvo zagrtanje; bez viška dušika.

Krumpir je zahtjevan za hranjiva, osobito za kalij, koji utječe na veličinu, kakvoću i čuvanje gomolja. Osnova je gnojidba prije sadnje zrelim kompostom ili razgrađenim stajskim gnojem, unesenim u jesen ili rano proljeće; svježi gnoj neposredno prije sadnje potiče krastavost i trulež gomolja. Tijekom rasta krumpir se prihranjuje umjereno, najčešće uz prvo zagrtanje, a višak dušika daje bujnu cimu i gomolje koji se slabije čuvaju.

Njega tijekom rasta

Zagrtanje

Zagrtanje je nagrtanje zemlje iz prostora između redova uz biljke, tako da se oko njih stvori nasip. Ima tri svrhe: gomolji ostaju pokriveni zemljom i ne zelene, stvara se više prostora za razvoj gomolja i uklanja se korov. Prvi put se zagrće kad biljke narastu do visine dlana, a drugi put nekoliko tjedana kasnije, prije nego što se cima zatvori.

Okopavanje

Do zatvaranja sklopa tlo se plitko okopava, kako bi se uklonio korov i razbila pokorica nakon kiše.

Pregled biljaka

Od kasnog proljeća biljke se redovito pregledavaju zbog krumpirove zlatice i plamenjače. Što se ranije uoče, to je lakše ograničiti štetu.

Cvatnja

Neke sorte krumpira obilno cvatu, druge rijetko ili nikako. Izostanak cvatnje kod sorte koja inače slabo cvate nije znak problema s gomoljima. Na nekim biljkama nakon cvatnje razvijaju se mali zeleni plodovi slični rajčici; oni nisu jestivi.

Berba

Berba i plod

Berba
lipanj – listopad
Znakovi zrelosti
Mladi krumpir: cima još zelena, tanka kožica. Za čuvanje: cima potpuno požutjela i suha, kožica čvrsta i ne skida se trljanjem.
Zamrzavanje
Ne preporučuje se
Namjena
kuhanje

Mladi krumpir

Mladi krumpir bere se od ranih sorti dok je cima još zelena, obično od početka ljeta. Gomolji su manji, kožica tanka i lako se skida trljanjem. Prvi gomolji mogu se probno iskopati na rubu jedne biljke, a ostatak ostaviti da raste. Mladi krumpir ne čuva se dugo, pa se vadi prema potrebi.

Krumpir za čuvanje

Krumpir za zimsko čuvanje vadi se kad cima potpuno požuti i osuši se, a kožica gomolja očvrsne i ne skida se pri trljanju palcem. Vadi se po suhom vremenu, vilama ili motikom, pazeći da se gomolji ne oštete. Nakon vađenja gomolji se nekoliko sati prosuše na zraku, u sjeni, a zatim razvrstaju: oštećeni i bolesni troše se prvi.

Krumpir se čuva na tamnom, hladnom i prozračnom mjestu, zaštićenom od smrzavanja. Na svjetlu gomolji zelene; zeleni dijelovi se ne jedu, nego se izrežu.

Najčešći problemi

ProblemNajčešći uzrokŠto napraviti
Zeleni gomoljiGomolji izloženi svjetluRedovito zagrtati, čuvati u tami
Hrapave, plutaste mrlje na koriObična krastavost, češća na suhim, vapnenim tlima i nakon svježeg gnojaNe vapniti pred sadnju krumpira, održavati vlagu u vrijeme zametanja gomolja
Deformirani ili ispucali gomoljiNeravnomjerna opskrba vodomZalijevati ravnomjerno u sušnim razdobljima
Šupljine u sredini krupnih gomoljaPrebrz rast nakon suše ili previše dušikaRavnomjerno zalijevanje i umjerena gnojidba
Uski hodnici u gomoljimaŽičnjaci, osobito nakon travnjakaIzbjegavati sadnju na tek preoranoj ledini, plodored
Krumpir ne cvateOsobina sorte ili vrućinaKod sorte koja slabo cvate nije problem za prinos

Bolesti i štetnici

Bolesti

  • Plamenjača krumpira (plamenjača) je najvažnija bolest krumpira. Na listovima se pojavljuju tamne, vodenaste pjege, a na naličju u vlažnom vremenu bjelkasta prevlaka. Bolest se brzo širi u toplom i vlažnom vremenu, može uništiti cimu za nekoliko dana i prijeći na gomolje. Preventiva: zdrav sjemenski krumpir, plodored, prozračan sklop, zalijevanje po tlu i dovoljno udaljena rajčica. Kod jakog napada cima se uklanja, a gomolji vade nakon dva-tri tjedna.
  • Virusne bolesti se prenose sjemenskim krumpirom i lisnim ušima. Uzrokuju mozaične šare, uvijanje lišća i manji prinos, a nakupljaju se iz godine u godinu ako se sadi vlastiti krumpir.

Štetnici

  • Krumpirova zlatica je žuto-crno prugasti kornjaš čije crvenkaste ličinke mogu potpuno obrstiti lišće. Na manjim površinama kornjaši, ličinke i narančasta jaja na naličju listova uklanjaju se ručno, redovito od kasnog proljeća.
  • Žičnjaci su ličinke klisnjaka koje buše hodnike u gomoljima.
  • Rovac oštećuje gomolje i korijen u toplim, vlažnim tlima.
  • Lisne uši prenose viruse.

Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Uzgoj u plasteniku i posudi

Krumpir u vrećama i posudama

Krumpir se može uzgajati i u velikim posudama, vrećama za uzgoj ili sanducima na balkonu i terasi. U posudu se na dno stavi sloj supstrata, posade se gomolji, a supstrat se dodaje postupno kako biljke rastu, slično zagrtanju u vrtu. Posuda mora imati otvore za odvodnju, a supstrat treba stalno održavati umjereno vlažnim. Za posude su najprikladnije rane sorte.

Rani krumpir pod zaštitom

U plasteniku ili pod agrotekstilom rani krumpir može se saditi ranije, za raniji mladi krumpir.

Česta pitanja

Može li se posaditi krumpir iz trgovine?

Može niknuti, ali to se ne preporučuje. Merkantilni krumpir nije provjeren na viruse i bolesti, a može biti tretiran sredstvima koja usporavaju klijanje. Za sadnju je bolje kupiti certificirani sjemenski krumpir.

Kada je krumpir spreman za vađenje?

Mladi krumpir vadi se dok je cima zelena, a krumpir za čuvanje kad cima potpuno požuti i osuši se, a kožica gomolja očvrsne.

Zašto krumpir ne cvate?

Neke sorte rijetko cvatu, a cvatnju mogu spriječiti i vrućina ili suša. Izostanak cvatnje ne znači da biljka nema gomolja.

Povezani vodiči

Slične biljke

  • Red cikle s tamnozelenim listovima i crvenim peteljkama u vrtnoj gredici, a ispred tri tek izvađena okrugla tamnocrvena korijena na zemlji

    Povrće › Korjenasto i gomoljasto povrće

    Cikla (Cvekla)

    Beta vulgaris var. conditiva

    • Sjetva: ožu–srp
  • Red mrkve s nježnim perastim lišćem u vrtnoj gredici, a u prvom planu na zemlji leži svežanj tek izvađenih narančastih mrkvi s lišćem

    Povrće › Korjenasto i gomoljasto povrće

    Mrkva (Šargarepa)

    Daucus carota subsp. sativus

    • Sjetva: ožu–srp
  • Biljka paprike s crvenim plodovima babure na slamnatom malču

    Povrće › Plodovito povrće

    Paprika

    Capsicum annuum

    • Sjetva: velj–ožu
    • Sadnja: svi