Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Krastavac

Cucumis sativus

Toploljubivo plodovito povrće iz porodice tikvenjača. Sije se izravno ili preko kratkog rasada nakon mrazeva, najbolje raste uz mrežu, a bere se redovito od ljeta do jeseni.

PovrćePlodovito povrće· porodica Tikvenjače

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno: Ažurirano:

Ukratko

Latinski naziv
Cucumis sativus
Grupa
Povrće › Plodovito povrće
Botanička porodica
Tikvenjače (Cucurbitaceae)
Životni ciklus
Jednogodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
6–7
Potreba za vodom
Visoka
Zahtjevnost
Srednje zahtjevan
Krastavac uz mrežu sa zelenim plodovima, žutim cvjetovima i krupnim listovima
Kalendar

Sjetva unutra

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Sjetva vani

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: da
  6. lipanj: da
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: da
  6. lipanj: da
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Gnojidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: da
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Osnovno o biljci

Sočni plodovi krastavca beru se nezreli, od ljeta do ranih jesenskih hladnoća, a jedna zdrava biljka uz redovitu berbu daje plodove tjednima. To plodovito povrće pripada porodici tikvenjača, kojoj pripadaju i tikvica, bundeva, lubenica i dinja; latinski naziv krastavca je Cucumis sativus.

Krastavac je jednogodišnja, toploljubiva biljka koja ne podnosi mraz ni hladno tlo. Brzo raste i, uz dovoljno topline i vode, prve plodove daje već nekoliko tjedana nakon sjetve. Može se sijati izravno u vrt ili uzgajati preko kratkog rasada.

Je li krastavac voće ili povrće?

Botanički je krastavac plod, jer se razvija iz cvijeta i sadrži sjemenke, pa bi ga se u tom smislu moglo nazvati voćem, kao i rajčicu ili papriku. U vrtlarstvu i kuhinji smatra se povrćem, jer se uzgaja kao povrtna kultura i koristi kao povrće. Za uzgoj ta razlika nema praktičnog značenja.

Tipovi krastavaca

  • Salatni krastavci imaju duge plodove, često glatke kožice. Mnoge sorte za plastenik su partenokarpne, što znači da plodove zameću bez oprašivanja.
  • Kornišoni imaju kraće plodove, bradavičave kožice i čvrsto meso. Beru se mladi, za kiseljenje i zimnicu.
  • Krastavci za svježu potrošnju i kiseljenje su univerzalne sorte koje se beru manje za kiseljenje ili veće za salatu.

Muški i ženski cvjetovi

Većina sorti ima odvojene muške i ženske cvjetove na istoj biljci. Ženski cvijet prepoznaje se po malom plodiću ispod latica, a muški nema plodić. Na mladim biljkama često se najprije pojave samo muški cvjetovi, pa se čini da biljka cvate, a ne rađa; ženski cvjetovi dolaze nešto kasnije. Kod sorti koje nisu partenokarpne pelud s muških na ženske cvjetove prenose pčele i drugi kukci.

Kako uzgajati krastavac ukratko

Krastavac treba toplo tlo i toplo vrijeme, sunčan i zaklonjen položaj, plodno tlo bogato organskom tvari, mnogo vode i redovitu berbu. Najbolje uspijeva uz mrežu ili drugu potporu, po kojoj se penje, ali može rasti i polegnut po tlu.

Kada sijati i saditi

Krastavac se sije ili sadi tek kad prođe opasnost od mraza i kad se tlo dobro zagrije.

U kontinentalnim krajevima izravna sjetva na otvorenom počinje obično u svibnju, kad se tlo zagrije, a rasad se sadi u isto vrijeme ili nešto kasnije. Sjetva u hladno tlo nema smisla: sjeme sporo klija i lako istrune.

Krastavac se može sijati i ljeti. Sjetva krajem lipnja ili početkom srpnja daje drugu berbu krajem ljeta i u ranu jesen, kad prve biljke već slabije rađaju. Takvi kasni nasadi posebno su korisni za kornišone za zimnicu.

Sjeme i sjetva

Sjeme i sjetva

Način sjetve
Izravno ili preko rasada
Sjetva unutra
travanj
Sjetva vani
svibanj – srpanj
Dubina sjetve
2–3 cm
Temperatura klijanja
20–30 °C
Klijanje
4–10 dana
Čuvanje vlastitog sjemena
Srednje
Vlastito sjeme
Oprašuju ga kukci i lako se križa s drugim sortama krastavca. Sjeme se uzima iz plodova ostavljenih da potpuno sazru i požute. F1 hibridi ne zadržavaju osobine.
Napomena
U hladnom tlu sjeme sporo klija i lako istrune; sije se tek u zagrijano tlo.

Sjeme krastavca krupno je i u toplom tlu brzo niče. Sije se u kućice, po nekoliko sjemenki na svako mjesto, ili u red, a nakon nicanja ostavljaju se najjače biljke. Do nicanja tlo mora biti vlažno, ali ne mokro.

Vlastito sjeme

Za sjeme se ostavlja nekoliko plodova da na biljci potpuno sazru, požute i omekšaju. Sjemenke se izvade, isperu i osuše. Krastavac se oprašuje kukcima i lako se križa s drugim sortama krastavca u blizini, pa je čisto sjeme moguće dobiti samo ako u blizini ne cvate druga sorta. Od F1 hibrida, koji su većina sorti za plastenik, vlastito sjeme ne daje istu biljku.

Rasad

Rasad

Trajanje rasada
3–4 tjedana
Kaljenje
5–7 dana
Presađivanje
svibanj – lipanj
Posebnosti
Sije se izravno u pojedinačne posudice i ne pikira, jer korijen ne podnosi oštećivanje.

Rasad krastavca je kratak, jer mlade biljke brzo rastu, a korijen ne podnosi oštećivanje pri presađivanju. Sjeme se zato sije izravno u pojedinačne posudice, po jedno do dvije sjemenke, i ne pikira se. Prerastao rasad s korijenom koji gusto obavija posudu sporo se prima i često zaostaje za biljkama iz izravne sjetve.

Rasad ima smisla za raniju berbu, u plastenicima i u krajevima s kratkim ljetom. Prije sadnje biljke se nekoliko dana postupno kale.

Presađivanje i sadnja na stalno mjesto

Sadnja

Presađivanje
svibanj – lipanj
Razmak između biljaka
30–50 cm
Razmak između redova
100–150 cm
Dubina sadnje
Na istu dubinu na kojoj je rastao u posudi, bez rahljenja grude korijena.

Krastavac se sadi jednako duboko kao što je rastao u posudi, bez rahljenja grude korijena. Biljke se nakon sadnje obilno zaliju, a pri hladnim noćima pokrivaju agrotekstilom. Mrežu ili drugu potporu najbolje je postaviti prije sadnje.

Položaj, temperatura i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Bogato humusom, Propusno
pH tla
6–7
Potreba za vodom
Visoka
Potreba za hranjivima
Visoka
Mraz
Osjetljiva na mraz
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Plastenik, Posuda, Povišena gredica

Položaj i temperatura

Krastavac treba sunčan, topao i od vjetra zaklonjen položaj. Vjetar oštećuje velike listove i isušuje tlo. U hladnim razdobljima rast staje, a na mrazu biljka propada. Najbolje raste kad su i dani i noći topli.

Tlo

Krastavcu odgovara rahlo, propusno i plodno tlo bogato humusom, koje dobro zadržava vlagu. Na hladnim, teškim i zbijenim tlima raste slabo. Tradicionalno se sadi na gredice obilno pognojene zrelim stajskim gnojem ili kompostom, jer je zahtjevan za hranjiva.

Plodored

Krastavac se ne sije na mjesto gdje su prethodne tri do četiri godine rasle tikvenjače: krastavac, tikvica, bundeva, lubenica ili dinja. Dobri predusjevi su mahunarke, kupusnjače, lukovi i zelena gnojidba.

Razmak i potpora

Uzgoj uz mrežu ili po tlu

Krastavac se može uzgajati na dva načina:

  • Uz mrežu, žicu ili drugu potporu. Biljke se penju pomoću vitica, zauzimaju malo prostora na tlu, plodovi su čisti i ravniji, a lišće se brže suši, što smanjuje rizik od bolesti. Ovaj je način pravilo u plastenicima i preporučljiv u vrtu.
  • Polegnut po tlu. Jednostavniji je, ali biljke zauzimaju mnogo prostora, plodovi su u dodiru s tlom, a berba je teža. Pod plodove i vriježe korisno je postaviti malč od slame.

Razmak

Razmak ovisi o načinu uzgoja. Uz mrežu biljke se sade gušće u redu, a redovi su dovoljno udaljeni za prolaz. Kod uzgoja po tlu potrebno je više prostora između redova, jer se vriježe šire na sve strane.

Potpora

Mreža ili žica postavlja se prije sadnje ili sjetve, a mlade biljke se u početku usmjeravaju i lagano vežu, dok se vitice ne uhvate same. Potpora mora biti dovoljno čvrsta za težinu biljaka s plodovima i vjetar.

Zalijevanje

Krastavac se uglavnom sastoji od vode, ima velike listove i mnogo vode troši, pa je redovito zalijevanje presudno za prinos i kakvoću plodova. Pri nedostatku vode plodovi su sitni, savijeni i mogu biti gorki (vidi Zašto je krastavac gorak), a biljka odbacuje zametnute plodove.

Zalijeva se redovito, obilno i po tlu, najbolje ujutro i mlakom ili odstajalom vodom, a ne hladnom vodom iz bunara ili vodovoda u vrućem danu. Lišće treba ostati suho jer vlažno lišće pogoduje plamenjači i drugim bolestima. Malč od slame ili prosušene trave čuva vlagu i štiti plodove od dodira s tlom. Za veće nasade najpraktičniji je sustav kap po kap.

Prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Visoka
Gnojidba
lipanj – kolovoz
Napomena o prihrani
Obilna organska gnojidba prije sjetve; od cvatnje češća prihrana manjim količinama jer ne podnosi visoke koncentracije soli.

Kako gnojiti krastavac

Krastavac je zahtjevan za hranjiva i dobro reagira na organsku gnojidbu. Prije sjetve ili sadnje u tlo se unese obilna količina zrelog komposta ili razgrađenog stajskog gnoja. Svježi gnoj ne stavlja se izravno uz korijen.

Kad biljke počnu cvasti i rađati, prihranjuju se svakih nekoliko tjedana gnojivom za plodovito povrće ili organskim gnojivom, prema uputi proizvođača. Krastavac ne podnosi visoke koncentracije soli u tlu, pa je bolje gnojiti češće i manjim količinama. Previše dušika daje bujno lišće, a manje plodova.

Njega tijekom rasta

Vođenje uz mrežu

Glavna stabljika usmjerava se uz mrežu ili konop. Kod salatnih krastavaca u plastenicima donji bočni izbojci i cvjetovi obično se uklanjaju, kako bi biljka najprije razvila snažnu stabljiku, a bočni izbojci više uz biljku skraćuju se iza prvog ili drugog ploda. U vrtu i kod kornišona rezidba nije nužna, ali uklanjanje starih, požutjelih donjih listova poboljšava prozračnost.

Oprašivanje

Kod sorti koje nisu partenokarpne za zametanje plodova potrebni su kukci. Cvjetnice u blizini privlače oprašivače. Ako ženski cvjetovi venu i otpadaju bez zametanja, pelud se može prenijeti ručno, kistom ili muškim cvijetom.

Okopavanje i malč

Korijen krastavca je plitak, pa se okopava vrlo plitko ili se umjesto okopavanja postavlja malč.

Berba

Berba i plod

Berba
srpanj – rujan
Znakovi zrelosti
Plod je dosegao veličinu tipičnu za sortu i namjenu, kožica je zelena i sjajna, a sjemenke još mekane; prezreli plodovi žute.
Zamrzavanje
Ne preporučuje se
Namjena
svježe, zimnica

Krastavci se beru nezreli, kad dosegnu veličinu tipičnu za sortu i namjenu, a sjemenke su još mekane. Kornišoni za kiseljenje beru se sasvim mladi, a salatni krastavci veći. Prezreli plodovi žute, kožica im tvrdne, a sjemenke postaju krupne i tvrde.

Berba mora biti redovita, u vrhuncu sezone svaki dan ili svaki drugi dan. Plod koji ostane predugo na biljci usporava zametanje novih plodova. Plodovi se ne trgaju, nego režu nožem ili škarama s kratkom peteljkom, kako se ne bi oštetila vriježa.

Krastavci se najbolje beru ujutro, kad su hladni i čvrsti. U hladnjaku, u ladici za povrće, ostaju svježi nekoliko dana. Kornišoni i manji krastavci za zimnicu prerađuju se što prije nakon berbe.

Najčešći problemi

ProblemNajčešći uzrokŠto napraviti
Biljka cvate, ali nema plodovaNa početku cvatnje ima samo muških cvjetova, ili nema oprašivačaPričekati ženske cvjetove; privući kukce ili ručno oprašivati
Mali plodovi žute i otpadajuSlabo oprašivanje, suša ili preopterećena biljkaRedovito zalijevati i brati, privući oprašivače
Savijeni ili na jednom kraju suženi plodoviNeravnomjerno zalijevanje, nedostatak hranjiva ili nepotpuno oprašivanjeUjednačiti zalijevanje, prihraniti
Gorki plodoviStres zbog suše, vrućine ili naglih promjena temperatureRavnomjerno zalijevanje i malč; birati sorte bez gorčine
Biljke venu u podneVrućina i isparavanje; uz trajno venuće i bolest korijena ili stabljikeAko se oporave do večeri, zalijevati redovito; inače provjeriti korijen
Žuti donji listoviStarenje listova, nedostatak dušika ili početak bolestiUkloniti stare listove, prihraniti, pratiti pjege

Bolesti i štetnici

Bolesti

  • Plamenjača krastavaca (plamenjača) je jedna od najštetnijih bolesti krastavca. Na licu listova pojavljuju se uglate, žute pjege ograničene žilama, a na naličju sivoljubičasta prevlaka. Razvija se u vlažnom vremenu i kad lišće dugo ostaje mokro. Preventiva: zalijevanje po tlu, prozračan uzgoj uz mrežu i otporne sorte.
  • Pepelnica se prepoznaje po bijeloj, brašnastoj prevlaci na licu listova. Javlja se u toplom vremenu, često u drugoj polovici ljeta, kad su noći svježe i vlažne (pepelnica krastavca i tikvica).
  • Virus mozaika krastavca uzrokuje mozaične šare, naborane listove i deformirane plodove. Prenose ga lisne uši. Zaražene biljke se uklanjaju.

Štetnici

  • Lisne uši skupljaju se na naličju mladih listova i vrhovima izbojaka, a prenose i viruse.
  • Grinje (crveni pauk) u vrućem i suhom vremenu, osobito u plastenicima, uzrokuju sitne svijetle točkice na listovima i fine niti na naličju.
  • Puževi oštećuju mlade biljke i plodove u dodiru s tlom.

Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence. Kod krastavca je karenca zbog česte berbe posebno važna.

Uzgoj u plasteniku i posudi

Krastavac u plasteniku

U plasteniku krastavac rađa ranije i dulje, a plodovi su ujednačeniji. Za plastenik se biraju partenokarpne sorte, koje zameću plodove bez oprašivanja. Biljke se uzgajaju uz konop ili mrežu, a plastenik se redovito prozračuje, jer su pregrijavanje i dugotrajno vlažno lišće glavni uzroci problema.

Krastavac u posudi

Krastavac može rasti i u velikoj posudi na sunčanom balkonu, uz mrežu ili rešetku po kojoj se penje. Treba mu dovoljno velika posuda, kvalitetan supstrat, svakodnevno zalijevanje ljeti i redovita prihrana. Najbolje uspijevaju kompaktne i partenokarpne sorte.

Česta pitanja

Zašto krastavac ima samo muške cvjetove?

Na mladim biljkama prvi cvjetovi često su muški. Ženski cvjetovi, s malim plodićem ispod latica, pojavljuju se nešto kasnije. Ako ih dugo nema, uzrok mogu biti visoke temperature, nedostatak svjetla ili previše dušika.

Koliko dugo krastavac rađa?

Uz redovitu berbu, zalijevanje i prihranu krastavac rađa nekoliko tjedana. Kad prve biljke oslabe, rod produljuje kasnija sjetva početkom ljeta.

Treba li krastavce orezivati?

U vrtu nije nužno. U plastenicima se salatni krastavci vode na jedno stablo i bočni izbojci se skraćuju, kako bi biljka bila prozračna i plodovi se ravnomjerno razvijali.

Povezani vodiči

Slične biljke

  • Zrela lubenica na gredici u vrtu među velikim zelenim listovima.

    Povrće › Plodovito povrće

    Lubenica

    Citrullus lanatus

    • Sjetva: tra–svi
    • Sadnja: svi
  • Biljka paprike s crvenim plodovima babure na slamnatom malču

    Povrće › Plodovito povrće

    Paprika

    Capsicum annuum

    • Sjetva: velj–ožu
    • Sadnja: svi
  • Biljka rajčice uz drveni kolac s grozdom zrelih crvenih i narančastih plodova

    Povrće › Plodovito povrće

    Rajčica (paradajz)

    Solanum lycopersicum

    • Sjetva: velj–tra
    • Sadnja: tra–svi