Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Jagoda

Fragaria × ananassa

Niska višegodišnja biljka bobičastog voća. Sadi se ljeti, u jesen ili proljeće, rađa već iduće sezone, razmnožava se vriježama, a nasad se obnavlja svake tri do četiri godine.

VoćeBobičasto voće· porodica Ružovke

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:

Ukratko

Latinski naziv
Fragaria × ananassa
Grupa
Voće › Bobičasto voće
Botanička porodica
Ružovke (Rosaceae)
Životni ciklus
Višegodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
5,5–6,5
Potreba za vodom
Srednja
Zahtjevnost
Lagan uzgoj
Biljke jagode na slamnatom malču sa zrelim crvenim plodovima i bijelim cvijetom
Kalendar

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: da
  6. lipanj: da
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Rezidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Gnojidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Osnovno

Najomiljenije bobičasto voće u vrtu, jagoda, niska je višegodišnja biljka iz porodice ružovki (Rosaceae). Vrtna jagoda, Fragaria × ananassa, nastala je križanjem dviju američkih vrsta i ima krupne, sočne plodove. Zrela jagoda zapravo je zadebljalo cvjetište, a prave plodiće čine sitne „sjemenke” na njenoj površini.

Jagoda je zahvalna kultura za vrt i posude: brzo počinje rađati, zauzima malo prostora i lako se razmnožava. Nasad je najrodniji u prve dvije do tri godine, nakon čega prinos i krupnoća plodova opadaju, pa se jagode obnavljaju svakih nekoliko godina.

Uzgoj jagoda ukratko

Uzgoj jagoda svodi se na nekoliko pravila: sunčan položaj, plodno, propusno i blago kiselo tlo bez korova, sadnja zdravih sadnica tako da srce biljke ostane na razini tla, ravnomjerna vlaga, malč ispod plodova, čišćenje nasada nakon berbe i obnova nasada na novom mjestu svake tri do četiri godine.

Jednorodne i višerodne sorte

  • Jednorodne sorte rađaju jednom godišnje, u kasno proljeće i rano ljeto, ali tada daju obilnu berbu krupnih plodova. Većina klasičnih vrtnih sorti je jednorodna.
  • Višerodne (remontantne) sorte rađaju u više navrata, od početka ljeta do jeseni. Pojedinačne berbe su manje, ali se jagode beru tijekom cijele sezone.
  • Mjesečarke su sorte sitnih, aromatičnih plodova, srodne šumskoj jagodi, koje rađaju od ljeta do jeseni i često ne stvaraju vriježe.

Sezona jagoda

Sezona jagoda na otvorenom traje od kasnog proljeća do početka ljeta, a vrhunac je kod jednorodnih sorti u kasno proljeće i početkom lipnja, ovisno o kraju i sorti. U primorju sezona počinje ranije, a u višim i hladnijim krajevima kasnije. Višerodne sorte i mjesečarke produljuju sezonu do jeseni.

Sadnja i razmak

Sadnja

Sadnja
ožujak – travanj, kolovoz – rujan
Razmak između biljaka
25–30 cm
Razmak između redova
60–80 cm
Dubina sadnje
Srce biljke mora biti točno u razini tla: preplitko se suši, preduboko trune.
Nakon sadnje
Obilno zaliti, prva tri tjedna održavati tlo vlažnim, pod biljke postaviti malč od slame.

Jagode se sade u kasno ljeto i ranu jesen ili u proljeće. Ljetno-jesenska sadnja najčešće je najbolja, jer se biljke do zime ukorijene i već iduće proljeće daju punu berbu. Kod proljetne sadnje prva je berba manja.

Najvažnije pravilo sadnje je dubina: srce biljke, iz kojeg rastu listovi, mora biti točno u razini tla. Preplitko posađena jagoda se suši, a preduboko posađena trune. Nakon sadnje biljke se obilno zaliju.

Kalendar sadnje, izbor sadnica, priprema tla i razmak razrađeni su korak po korak u vodiču Sadnja jagoda.

Položaj i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Pjeskovito, Bogato humusom, Propusno
pH tla
5,5–6,5
Potreba za vodom
Srednja
Potreba za hranjivima
Srednja
Mraz
Otporna na mraz
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Povišena gredica, Posuda, Plastenik

Položaj

Jagoda treba sunčan položaj. U polusjeni raste, ali rađa manje, a plodovi su manje slatki. Najbolji su otvoreni, prozračni položaji na kojima se lišće i plodovi brzo suše nakon kiše. Udubljenja u kojima se zadržava hladan zrak izbjegavaju se jer proljetni mraz oštećuje cvjetove.

Tlo

Jagodi odgovara rahlo, propusno i humusom bogato tlo, blago kisele reakcije. Na teškim tlima u kojima se zadržava voda korijen trune. Prije sadnje tlo se dobro očisti od višegodišnjih korova, jer ih je kasnije u nasadu teško ukloniti.

Proizvodnja jagoda na otvorenom

Jagode se na otvorenom uzgajaju na tri osnovna načina:

  • Na golom tlu s malčem od slame. Tradicionalan vrtni način: jagode se sade u redove, a prije cvatnje ispod biljaka se stavlja slama, koja drži plodove čistima i suhima, čuva vlagu i suzbija korov.
  • Na foliji. Jagode se sade kroz otvore u crnoj ili tamnoj malč-foliji, najčešće na blago povišenim gredicama s cijevi za navodnjavanje kap po kap ispod folije. Folija ubrzava zagrijavanje tla, gotovo potpuno sprječava korov i drži plodove čistima. Taj je način uobičajen u proizvodnji.
  • U dvoredima. Dva reda biljaka sade se na preskok, a između dvoreda ostavlja se širi prolaz za njegu i berbu.

Za raniju berbu nasad se u proljeće može prekriti niskim tunelom ili agrotekstilom, koji se tijekom cvatnje danju otvara, kako bi kukci mogli oprašivati cvjetove.

Plodored

Jagode se ne sade na gredicu na kojoj su prethodnih nekoliko godina bile jagode, a po mogućnosti ni na mjesto gdje su rasli krumpir, rajčica ili paprika, zbog bolesti korijena i uvenuća koje mogu dijeliti. Nakon tri do četiri godine nasad se obnavlja na novom mjestu.

Razmnožavanje

Jagoda se razmnožava vriježama, dugim nadzemnim izdancima na kojima se razvijaju nove biljčice. Kad se takva biljčica ukorijeni, može se odvojiti od matične biljke i presaditi.

Za razmnožavanje se biraju vriježe s najzdravijih i najrodnijih biljaka, i to prve biljčice na vriježi, najbliže matičnoj biljci. Biljčica se može ukorijeniti izravno u tlu ili u posudici ukopanoj uz matičnu biljku, a nakon nekoliko tjedana, kad razvije vlastito korijenje, odreže se od vriježe i presadi.

Vlastito razmnožavanje ima smisla samo iz zdravog nasada. Biljke s bolestima lista ili korijena, kao i one zaražene virusima, prenose bolest na mlade biljke. Za novi nasad zato je najsigurnije kupiti zdrave sadnice.

Iz sjemena se uzgajaju uglavnom mjesečarke; vrtne sorte iz sjemena ne zadržavaju osobine sorte.

Zalijevanje i prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Srednja
Gnojidba
ožujak, srpanj – kolovoz
Napomena o prihrani
Umjereno, u rano proljeće i nakon berbe; bez svježeg gnoja i koncentriranih gnojiva uz korijen; višak dušika povećava sivu plijesan.

Zalijevanje

Jagoda ima plitko korijenje i brzo osjeti sušu. Najviše vode treba nakon sadnje, u vrijeme cvatnje i rasta plodova te nakon berbe, kad se zameću cvjetni pupovi za iduću godinu. Zalijeva se ujutro, po tlu, a ne po plodovima i lišću, jer vlažni plodovi lako trunu. Za veće nasade najpraktičnije je navodnjavanje kap po kap.

Gnojidba jagoda

Gnojidba jagoda počinje prije sadnje: u tlo se unese zreli kompost ili razgrađen stajski gnoj. Jagoda ne podnosi visoke koncentracije gnojiva u blizini korijena, pa se svježi gnoj i koncentrirana gnojiva ne stavljaju uz biljke.

U rodnom nasadu jagode se prihranjuju umjereno dvaput godišnje: u rano proljeće, kad biljke krenu s rastom, i nakon berbe, kad se obnavlja lišće i zameću cvjetovi za iduću godinu. Višak dušika u proljeće daje bujno lišće, mekše plodove i više sive plijesni. Za gnojidbu se koriste zreli kompost, organska gnojiva ili gnojiva za jagode i bobičasto voće, prema uputi proizvođača.

Rezidba i obnova nasada

Rezidba

Rezidba
srpanj – kolovoz

Jagoda se ne orezuje kao grm, ali nasad treba redovito čistiti.

  • Nakon berbe kod jednorodnih sorti uklanjaju se stari, oštećeni i bolesni listovi, pazeći da se ne ošteti srce biljke. Biljka zatim razvija novo, zdravo lišće.
  • Vriježe se redovito uklanjaju ako nisu potrebne za razmnožavanje, jer iscrpljuju biljku i zagušuju nasad.
  • Suhi listovi uklanjaju se i u rano proljeće, prije početka rasta.

Uklonjeno lišće ne ostavlja se u nasadu, jer na njemu prezimljuju uzročnici bolesti.

Obnova nasada

Nakon treće ili četvrte berbe biljke su istrošene, plodovi sitniji, a bolesti lista i korijena češće. Tada se nasad obnavlja: na novom mjestu sade se zdrave nove sadnice, a stari nasad se nakon posljednje berbe prekopa. Mnogi vrtlari obnavljaju dio nasada svake godine, pa uvijek imaju mlade i rodne biljke.

Berba

Berba i plod

Berba
svibanj – rujan
Znakovi zrelosti
Plod je potpuno obojen, sjajan i mirisan; nakon branja jagode više ne dozrijevaju.
Okvirni prinos
Okvirno nekoliko stotina grama po biljci u sezoni; ovisi o sorti, starosti nasada i njezi.
Prvi urod
1 god. nakon sadnje
Svježe traje
1–3 dana
Zamrzavanje
Može se zamrzavati
Namjena
svježe, zamrzavanje, zimnica, sok

Berba jagoda

Jagode se beru kad su potpuno obojene, sjajne i mirisne, jer nakon branja više ne dozrijevaju. Beru se zajedno s čaškom i kratkom peteljkom, tako da se peteljka prekine noktima, a plod se ne gnječi. U vrhuncu sezone jagode se beru svakih jedan do dva dana, ujutro, kad su plodovi suhi i hladni.

Prezreli, oštećeni i trulji plodovi uklanjaju se iz nasada, jer s njih se siva plijesan širi na zdrave plodove.

Prinos jagoda po sadnici

Prinos jagoda po sadnici ovisi o sorti, starosti nasada, njezi i vremenu. U kućnom vrtu dobro njegovana biljka obično daje nekoliko stotina grama plodova u sezoni, a najviše u drugoj i trećoj godini nasada. Višerodne sorte rađaju dulje, ali u pojedinim berbama manje.

Čuvanje

Jagode brzo propadaju. Peru se tek neposredno prije upotrebe, a do tada se čuvaju u hladnjaku, nepokrivene ili u plitkoj posudi. Za dulje čuvanje zamrzavaju se ili prerađuju u džem, sok i kompot.

Sitni i deformirani plodovi

Deformirani, kvrgavi plodovi najčešće su posljedica nepotpunog oprašivanja, jer se meso razvija samo ispod oplođenih plodića. Uzrok može biti hladno i kišno vrijeme u cvatnji, premalo kukaca ili oštećenje cvjetova mrazom. Sitni plodovi česti su u starim nasadima, na suhom tlu i kod biljaka koje su iscrpljene vriježama.

Zimska njega

Jagoda je otporna na zimsku hladnoću, ali mlade biljke posađene u jesen i nasadi na otvorenim, vjetrovitim položajima bez snježnog pokrivača mogu stradati u oštrim zimama. Za njih je korisno nakon prvih mrazeva prekriti nasad slamom ili agrotekstilom. Pokrivka se uklanja u rano proljeće, kad biljke krenu s rastom.

Proljetni mrazevi opasniji su od zimskih, jer oštećuju cvjetove: srednji dio cvijeta pocrni, a iz takvog cvijeta ne razvija se plod. Kad je mraz najavljen u cvatnji, nasad se preko noći pokrije agrotekstilom.

Bolesti i štetnici

Bolesti

  • Siva plijesan je najčešća bolest plodova jagode. Plodovi postaju smeđi, mekani i prekriveni sivom, prašnom prevlakom. Razvija se u kišnom vremenu i u gustom nasadu. Preventiva: malč od slame ispod plodova, prozračan sklop, umjerena gnojidba dušikom, zalijevanje po tlu i redovito uklanjanje trulih plodova.
  • Pjegavosti lista uzrokuju sitne, okrugle ljubičaste pjege, često sa svijetlim središtem. Zaraženo lišće uklanja se nakon berbe.
  • Pepelnica se pojavljuje kao bjelkasta prevlaka na naličju listova, koji se uvijaju prema gore.
  • Bolesti korijena i uvenuća očituju se naglim venućem i sušenjem cijelih biljaka, osobito na teškim, mokrim tlima i u starim nasadima.

Štetnici

  • Puževi izgrizaju zrele plodove, osobito u vlažnom vremenu.
  • Jagodin cvjetojed je sitni kornjaš zbog kojeg cvjetni pupovi venu i vise na napola pregriženoj peteljci.
  • Grinje uzrokuju sitne svijetle točkice na listovima ili deformaciju mladog lišća.
  • Ptice kljucaju zrele plodove; protiv njih najbolje štiti mreža.

Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Uzgoj u posudama

Jagoda je jedna od najzahvalnijih voćnih vrsta za posude, tegle, sanduke i viseće košare. Plodovi u posudi ne dodiruju tlo, pa su čisti i manje trunu. Posuda mora imati otvore za odvodnju, a koristi se kvalitetan supstrat za voće ili povrće. Supstrat u posudi brzo se isušuje i iscrpljuje, pa jagode u posudama trebaju češće zalijevanje i redovitu prihranu. Za posude su posebno prikladne višerodne sorte i mjesečarke. Detaljno u vodiču Jagode u teglama i posudama.

U oštrim zimama korijen u posudi lakše smrzne nego u vrtu, pa se posude preko zime premještaju uz zid kuće ili omataju izolacijskim materijalom.

Povezani vodiči

Slične biljke

  • Izdanak kupine bez trnja vezan uz žičanu armaturu, s grozdovima sjajnih crnih zrelih i crvenih nezrelih plodova među nazubljenim listovima

    Voće › Bobičasto voće

    Kupina

    Rubus fruticosus agg.

    • Sadnja: ožu–tra, lis–stu
  • Izdanci maline vezani uz žicu, sa zrelim crvenim i nekoliko nezrelih plodova među nazubljenim listovima

    Voće › Bobičasto voće

    Malina

    Rubus idaeus

    • Sadnja: ožu–tra, lis–stu