Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Cikla (Cvekla)

Beta vulgaris var. conditiva

Korjenasto povrće tamnocrvenog, okruglog korijena koje se sije izravno u gredicu od proljeća do početka ljeta. Vadi se kad korijen dosegne veličinu loptice za golf do teniske loptice, a jesenska berba dobro se čuva preko zime.

PovrćeKorjenasto i gomoljasto povrće· porodica Štirovke

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:

Ukratko

Latinski naziv
Beta vulgaris var. conditiva
Grupa
Povrće › Korjenasto i gomoljasto povrće
Botanička porodica
Štirovke (Amaranthaceae)
Životni ciklus
Dvogodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
6–7,5
Potreba za vodom
Srednja
Zahtjevnost
Lagan uzgoj
Red cikle s tamnozelenim listovima i crvenim peteljkama u vrtnoj gredici, a ispred tri tek izvađena okrugla tamnocrvena korijena na zemlji
Kalendar

Sjetva vani

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: da
  6. lipanj: da
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: da
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: da
  11. studeni: da
  12. prosinac: ne

Osnovno o biljci

Zbog zadebljalog, sočnog korijena tamnocrvene boje cikla se uzgaja kao korjenasto povrće. Botanički pripada istoj vrsti kao blitva i šećerna repa (Beta vulgaris), samo je selekcijom usmjerena na korijen umjesto na list. U nekim krajevima zove se cvekla ili crvena repa. Pripada porodici štirovki.

Po životnom ciklusu cikla je dvogodišnja biljka. U prvoj godini razvija rozetu listova i zadebljali korijen u kojem skladišti hranu, a nakon zime tjera cvjetnu stabljiku i donosi sjeme. U vrtu se uzgaja kao jednogodišnja kultura: sije se izravno u gredicu i vadi iste sezone, kad korijen dosegne željenu veličinu.

Cikla je zahvalna za početnike. Brzo niče, ne treba rasad ni potporu, a od sjetve do prve berbe prođe oko dva do dva i pol mjeseca. Uzastopnim sjetvama od proljeća do početka ljeta može se brati od lipnja do kasne jeseni, a korijeni iz kasne sjetve čuvaju se preko zime. Jestivi su i mladi listovi, koji se pripremaju kao blitva.

Sorte cikle

Sorte se razlikuju po obliku i boji korijena, brzini rasta i otpornosti na prerano cvjetanje:

  • Okrugle tamnocrvene sorte najčešće su u vrtovima. Među njima je hibrid Boro F1, ujednačenog okruglog korijena glatke kore i tamnocrvenog mesa, pogodan i za svježu potrošnju i za čuvanje. Sličnog su tipa i sorte Bikores i Detroit.
  • Cilindrične sorte imaju izduženi korijen koji se lakše reže na jednake kolutove, a na rastresitom tlu daju više po metru reda.
  • Žuta cikla ima zlatnožuto meso koje ne boji ruke ni ostalu hranu. Klije nešto slabije od crvenih sorti, pa se sije malo gušće.
  • Prstenasta cikla (tip Chioggia) ima naizmjenične bijele i crvene prstenove, koji su najljepši kod svježe narezanog korijena.

Za proljetnu sjetvu biraju se sorte otporne na prerano cvjetanje, a za jesensku berbu i čuvanje sorte koje se u opisu navode kao prikladne za skladištenje.

Kada sijati i saditi

Cikla se sije izravno u gredicu kad se tlo zagrije i prosuši.

U kontinentalnim krajevima glavna sjetva počinje u travnju, a u toplijim krajevima i u zaštićenim gredicama moguća je već krajem ožujka. Prerana sjetva u hladno tlo ima dvije loše strane: sjeme sporo i neujednačeno niče, a mlade biljke koje dulje vrijeme izdrže hladnoću ispod oko 10 °C mogu već u prvoj godini krenuti u cvat umjesto da razviju korijen. Zato je bolje pričekati nekoliko toplih dana nego sijati u mokru, hladnu zemlju.

Najpraktičnije je sijati u manjim količinama svaka tri do četiri tjedna, od travnja do početka srpnja. Tako cikla dolazi na stol postupno, mladi korijeni ne ostaju predugo u zemlji i ne odrvene. Sjetva od lipnja do početka srpnja daje korijene za jesensku berbu i zimsko čuvanje. U primorju se cikla može sijati i kasnije ljeti, jer jesen dulje traje.

Za kasnu sjetvu korisno je znati da ljetna vrućina i suho tlo usporavaju nicanje. Gredicu tada treba održavati vlažnom dok biljke ne niknu, a sjetvu obaviti predvečer.

Sjeme i sjetva

Sjeme i sjetva

Način sjetve
Izravna sjetva
Sjetva vani
ožujak – srpanj
Dubina sjetve
2–3 cm
Temperatura klijanja
10–29 °C
Klijanje
7–14 dana
Priprema sjemena
Namakanje sjemena u mlakoj vodi nekoliko sati ili preko noći omekšava tvrdu ovojnicu klupka i ujednačava nicanje; nije obavezno.
Čuvanje vlastitog sjemena
Zahtjevno
Vlastito sjeme
Sjeme daje tek u drugoj godini, nakon prezimljavanja korijena. Oprašuje se vjetrom i križa s blitvom i šećernom repom, pa u blizini ne smije istodobno cvjetati druga biljka iste vrste.
Napomena
Sjemenka cikle zapravo je klupko s dvije do četiri sjemenke, pa iz jednog mjesta nikne nekoliko biljčica koje treba prorijediti. Monogermne sorte daju jednu biljku iz jednog sjemena.

Sjemenka cikle zapravo je malo, kvrgavo klupko u kojem su srasle dvije do četiri sjemenke. Zato iz jednog posijanog „zrna" obično nikne nekoliko biljčica, pa je prorjeđivanje obavezan dio uzgoja. Monogermne sorte imaju samo jednu sjemenku u klupku i traže manje prorjeđivanja.

Sije se u redove, s razmakom među sjemenkama od nekoliko centimetara. Sjeme se pokrije sitnom zemljom i lagano pritisne, a gredica se zalijeva finim mlazom kako se sjeme ne bi isprao. Do nicanja površina mora biti stalno vlažna: kora koja se stvori na zbijenom tlu nakon jake kiše otežava nicanje, pa se na teškim tlima red može pokriti tankim slojem komposta ili pijeska.

Ovojnica klupka je tvrda i sadrži tvari koje usporavaju klijanje. Kratko namakanje prije sjetve ispire dio tih tvari i ubrzava nicanje, ali sjeme nakon namakanja treba odmah posijati.

Vlastito sjeme

Vlastito sjeme cikle zahtjevno je dobiti. Najljepši korijeni ostave se u zemlji ili se izvade u jesen, prezime u podrumu i u proljeće ponovno posade. Cvjetna stabljika razvija se tek u drugoj godini. Cikla se oprašuje vjetrom i križa s blitvom i šećernom repom, pa u blizini ne smije istodobno cvjetati druga biljka iste vrste.

Presađivanje i sadnja na stalno mjesto

Sadnja

Razmak između biljaka
5–10 cm
Razmak između redova
25–30 cm
Dubina sadnje
Prorijeđene biljčice mogu se presaditi dok su male; sade se na istu dubinu, a vrat korijena ostaje u razini tla.
Potpora
Nije potrebna

Cikla se uzgaja izravnom sjetvom i ne presađuje se kao rasad. Iznimka su biljčice izvađene pri prorjeđivanju: dok su male, s dva do četiri prava lista, mogu se presaditi na prazna mjesta u redu. Sade se na istu dubinu na kojoj su rasle, a vrat korijena ostaje u razini tla. Presađene biljke nekoliko dana treba redovito zalijevati i po vrućini zasjeniti; korijen im je obično nešto nepravilnijeg oblika nego kod biljaka koje rastu na mjestu sjetve.

Položaj, temperatura i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Pjeskovito, Propusno
pH tla
6–7,5
Potreba za vodom
Srednja
Potreba za hranjivima
Srednja
Mraz
Umjereno otporna
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Povišena gredica, Posuda

Cikla najbolje uspijeva na sunčanom položaju. U polusjeni raste, ali sporije razvija korijen, pa se tamo više isplati uzgajati zbog mladih listova.

Najbolje je duboko, rahlo i propusno tlo bez kamenja, na kojem korijen može nesmetano zadebljati. Na zbijenom i teškom glinastom tlu korijeni ostaju sitni, deformirani i teže se vade; takvo tlo treba prije sjetve popraviti kompostom. Na pjeskovitom tlu cikla raste dobro uz redovito zalijevanje.

Cikla ne podnosi kiselo tlo. Na izrazito kiselim tlima biljke zaostaju u rastu, a listovi poprimaju crvenkastožutu boju. Najbolja je reakcija tla od slabo kisele do neutralne, a lagano vapnenasto tlo podnosi bolje od većine povrća.

Dobro podnosi umjerene temperature i lagane jesenske mrazeve, a korijen najbolju boju i okus razvija u toplim danima i svježim noćima ranog ljeta i jeseni. Velika vrućina i suša usporavaju rast i ističu svijetle prstenove u mesu.

Plodored

Cikla se u plodoredu ne sije na isto mjesto, ni nakon blitve i špinata, ranije od tri ili četiri godine. Dobro dolazi nakon kultura koje su gnojene stajskim gnojem prethodne godine, poput rajčice, krastavca ili kupusa.

Uz nju dobro rastu biljke koje je ne zasjenjuju i ne dijele s njom bolesti (dobri susjedi cikle).

Razmak i potpora

Gusto posijanu ciklu treba prorijediti, jer biljke koje rastu jedna uz drugu ne razviju lijep okrugao korijen. Prorjeđuje se u dva navrata. Prvi put, kad biljčice imaju dva do tri prava lista, ostavlja se jedna biljka iz svakog klupka. Drugi put, kad korijeni dosegnu veličinu lješnjaka do oraha, svaka druga biljka se izvadi i koristi kao mlada cikla, a preostale dobivaju mjesta za puni razvoj.

Za sitnije korijene za ukiseljavanje cijele cikle može se ostaviti gušći sklop, a za krupne korijene za čuvanje veći razmak u redu. Kod planiranja gredice pomaže kalkulator razmaka sadnje.

Zalijevanje

Cikla treba ravnomjernu vlagu, osobito od nicanja do početka zadebljanja korijena. U suši korijen raste sporo, postaje vlaknast i drvenast, a meso dobiva izražene svijetle prstenove. Nagli prijelaz iz suše u obilno zalijevanje ili kišu uzrokuje pucanje korijena.

Bolje je zalijevati rjeđe i obilnije, tako da voda dopre do dubine korijena, nego svaki dan pomalo. Zalijeva se po tlu, uz red, a ne po lišću, jer vlažno lišće pogoduje pjegavosti lista. Malč od pokošene trave ili slame između redova zadržava vlagu i smanjuje potrebu za zalijevanjem tijekom ljeta.

Prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Srednja
Napomena o prihrani
Prije sjetve zreli kompost; svježi stajski gnoj se ne unosi neposredno prije cikle. Na siromašnom tlu jedna umjerena prihrana kalijem bogatim gnojivom kad korijen počne zadebljavati. Bor je važan mikroelement: njegov nedostatak uzrokuje srčanu trulež korijena.

Najbolje uspijeva na tlu koje je gnojeno za prethodnu kulturu, uz dodatak zrelog komposta pri pripremi gredice. Svježi stajski gnoj se ne unosi neposredno prije sjetve, jer previše dušika potiče bujno lišće na račun korijena i pogoršava kakvoću korijena.

Kalij je važan za razvoj i boju korijena, pa se na siromašnom tlu može dati jedna umjerena prihrana kad korijen počne zadebljavati. Cikla je osjetljiva na nedostatak bora, koji se najčešće javlja na vapnenastim i pjeskovitim tlima te u suši.

Njega tijekom rasta

Najvažniji posao u uzgoju cikle je pravodobno prorjeđivanje, opisano u dijelu o razmaku. Osim toga, gredicu treba održavati čistom od korova, osobito dok su biljke male, jer mlada cikla sporo raste i lako je korov nadvlada.

Plitko okopavanje između redova razbija koru na površini tla i zadržava vlagu, ali ne smije se kopati preduboko uz biljke da se ne ošteti korijen. Kad korijeni rastu, vrh im prirodno izviruje iz zemlje i to nije problem; cikla se, za razliku od krumpira, ne zagrće.

Dok biljke rastu, s njih se može brati pokoji mladi list za salatu ili kuhanje. Ne treba ih skidati previše, jer biljka bez dovoljno lišća ne razvije dobar korijen.

Berba

Berba i plod

Berba
lipanj – studeni
Znakovi zrelosti
Korijen je spreman kad je promjera oko 4–8 cm, čvrst i gladak, a vrh mu viri iz zemlje. Veći korijeni postaju drvenasti i dobivaju izražene svijetle prstenove.
Zamrzavanje
Može se zamrzavati
Namjena
svježe, kuhanje, zimnica, sok, zamrzavanje

Cikla se vadi postupno, čim korijeni postignu upotrebljivu veličinu. Od sjetve do berbe obično prođe osam do deset tjedana, ovisno o sorti i vremenu. Najukusniji su korijeni promjera oko 4–8 cm, otprilike od veličine loptice za golf do teniske loptice. Prekrupni korijeni koji predugo ostanu u zemlji postaju drvenasti.

Kada vaditi ciklu za zimu

Ciklu za skladištenje treba izvaditi prije jačih mrazeva, u kontinentalnim krajevima obično u listopadu. Lagani mrazevi ne štete korijenu koji je u zemlji, ali smrznut korijen kasnije truli. Vadi se po suhom vremenu: biljka se uhvati za lišće pri vratu i izvuče, a na težem tlu prvo se podigne vilama.

Lišće se ne reže nožem uz sam korijen nego se zakrene ili odreže 2–3 cm iznad vrata, a tanki korijenov rep ostavlja se cijeli. Oštećena cikla „krvari", gubi sok i lakše truli. Korijeni se ne peru prije spremanja.

Čuvanje

Neoštećena cikla dobro se čuva nekoliko mjeseci u hladnom i vlažnom podrumu, u sanduku s blago vlažnim pijeskom, ili u trapu u vrtu. U hladnjaku se očišćeni korijeni drže nekoliko tjedana. Cikla se može i ukiseliti, a kuhana i narezana zamrznuti.

Najčešći problemi

Što se vidiMogući uzrokŠto učiniti
Rijetko i neujednačeno nicanjeHladno ili suho tlo, kora na površiniSijati u zagrijano tlo, održavati vlagu do nicanja
Sitni korijeni, mnogo lišćaPregust sklop, previše dušika, sjenaProrijediti na vrijeme, ne gnojiti svježim gnojem
Biljke cvjetaju u prvoj godiniDugo razdoblje hladnoće nakon rane sjetveNe sijati prerano, birati sorte otporne na cvjetanje
Drvenast korijen, izraženi bijeli prstenoviSuša, vrućina, prekasna berbaRavnomjerno zalijevati, vaditi na vrijeme
Ispucan korijenNagla promjena vlage nakon sušeZalijevati ravnomjerno, malčirati
Crne, suhe mrlje u sredini korijenaNedostatak bora (srčana trulež)Kompost, ravnomjerna vlaga; na vapnenastim tlima analiza tla
Hrapava, plutasta koraKrastavost, češća na suhim i vapnenastim tlimaPlodored, ravnomjerno zalijevanje

Bolesti i štetnici

Bolesti

  • Pjegavost lista cikle je najčešća bolest lišća. Na listovima se pojavljuju sitne okrugle pjege sivog središta i crvenkastosmeđeg ruba, koje se u toplom i vlažnom vremenu spajaju, pa listovi žute i suše se. Biljka zatim troši snagu na novo lišće i korijen ostaje sitniji. Prevencija: plodored, zalijevanje po tlu, prozračan sklop i uklanjanje zaraženih biljnih ostataka nakon berbe.
  • Polijeganje klijanaca javlja se u hladnom i mokrom tlu, kad mlade biljčice propadaju na vratu korijena. Pomaže sjetva u zagrijano, propusno tlo i ne pregusta sjetva.

Štetnici

  • Buhači su sitni kornjaši koji u proljeće grizu sitne rupice na listićima mladih biljaka. Štetni su uglavnom dok su biljke male; redovito zalijevanje i brz rast pomažu biljkama da ih prerastu, a mladu sjetvu može zaštititi agrotekstil.
  • Repina muha minerka odlaže jaja na listove, a ličinke izjedaju hodnike između gornje i donje površine lista, pa se na listovima vide svijetle, mjehuraste mrlje. Zaraženi listovi se uklanjaju.
  • Lisne uši, osobito crna repina uš, nakupljaju se na naličju listova i vrhovima biljaka.
  • Puževi mogu u vlažnom proljeću uništiti klijance.

Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Uzgoj u plasteniku i posudi

Cikla u posudi

Cikla se može uzgajati i u dubljim posudama ili sanducima na balkonu i terasi. Posuda treba biti duboka barem 25–30 cm i imati otvore za odvodnju, a supstrat rahao i hranjiv. U posudi se više isplate okrugle sorte i berba manjih korijena. Supstrat se u posudi brzo suši, pa ga treba redovito provjeravati i zalijevati.

Cikla u plasteniku

U plasteniku se cikla sije rano u proljeće, za raniju berbu, a u blagim zimama i za kasnu jesensku berbu. U plasteniku treba paziti da se biljke ne pregriju i da tlo ne presuši.

Česta pitanja

Zašto je cikla iznutra bijela ili prstenasta?

Svijetli prstenovi u mesu crvene cikle najizraženiji su kod biljaka koje su rasle u suši i vrućini ili su predugo ostale u zemlji. Kod sorti tipa Chioggia prstenovi su osobina sorte.

Može li se cikla ostaviti u zemlji preko zime?

U blagim primorskim krajevima korijeni mogu ostati u zemlji uz malč i vaditi se po potrebi. U kontinentalnim krajevima jači mraz oštećuje korijen, pa je sigurnije izvaditi ciklu u jesen i čuvati je u podrumu ili trapu.

Jesu li listovi cikle jestivi?

Jesu. Mladi listovi koriste se u salati, a krupniji se kuhaju kao blitva. Kod biljaka koje se uzgajaju zbog korijena bere se samo pokoji list.

Treba li ciklu presađivati?

Ne treba. Cikla se sije izravno na stalno mjesto, a presađuju se samo male biljke izvađene pri prorjeđivanju, ako se želi popuniti prazna mjesta u redu.

Povezani vodiči

  • Opći vodič

    Dobri susjedi cikle: što saditi uz ciklu

    Koje biljke saditi uz ciklu, a koje izbjegavati: luk, kupusnjače, salata i niski grah kao dobri susjedi, blitva i špinat kao srodne kulture, cikla u plodoredu i primjer rasporeda gredice.

  • Opći vodič

    Sjetva cikle: kada sijati u proljeće i ljeto

    Kada i kako sijati ciklu: proljetna sjetva, uzastopne sjetve i ljetna sjetva u kolovozu za jesen, priprema gredice, sjetva korak po korak, prorjeđivanje i presađivanje prorijeđenih biljaka.

Slične biljke

  • Biljke blitve s krupnim tamnozelenim listovima i crvenim, žutim i bijelim peteljkama u gredici

    Povrće › Lisnato povrće

    Blitva

    Beta vulgaris var. cicla

    • Sjetva: velj–kol
    • Sadnja: tra–svi
  • Red mrkve s nježnim perastim lišćem u vrtnoj gredici, a u prvom planu na zemlji leži svežanj tek izvađenih narančastih mrkvi s lišćem

    Povrće › Korjenasto i gomoljasto povrće

    Mrkva (Šargarepa)

    Daucus carota subsp. sativus

    • Sjetva: ožu–srp
  • Biljka krumpira s cvjetovima u zagrnutom redu i tek izvađeni gomolji na zemlji

    Povrće › Korjenasto i gomoljasto povrće

    Krumpir (krompir)

    Solanum tuberosum

    • Sadnja: ožu–svi
  • Mladi špinat na gredici s nježnim zelenim listovima nakon zalijevanja.

    Povrće › Lisnato povrće

    Špinat

    Spinacia oleracea

    • Sjetva: velj–tra, kol–lis