Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Paprika

Capsicum annuum

Toploljubivo plodovito povrće iz porodice pomoćnica. Uzgaja se preko dugog rasada, sadi u toplo tlo na najsunčanije mjesto i bere od ljeta do jeseni.

PovrćePlodovito povrće· porodica Pomoćnice

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:

Ukratko

Latinski naziv
Capsicum annuum
Grupa
Povrće › Plodovito povrće
Botanička porodica
Pomoćnice (Solanaceae)
Životni ciklus
Jednogodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
6–7
Potreba za vodom
Srednja
Zahtjevnost
Srednje zahtjevan
Biljka paprike s crvenim plodovima babure na slamnatom malču
Kalendar

Sjetva unutra

  1. siječanj: ne
  2. veljača: da
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: da
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: da
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Gnojidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: da
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Osnovno o biljci

Mesnati plodovi paprike beru se zeleni ili potpuno obojeni, a koriste se svježi, pečeni, punjeni i za zimnicu. To plodovito povrće iz porodice pomoćnica (Solanaceae) srodno je rajčici, patlidžanu i krumpiru.

Paprika je toploljubiva i spora biljka. Od sjetve do prvih zrelih plodova prolazi nekoliko mjeseci, pa se u našem podneblju uzgaja isključivo preko rasada, a na stalno mjesto presađuje tek kad se noći ustale na toplom. Uz dobru njegu rađa od ljeta do prvih jesenskih zahlađenja.

Tipovi paprike

Sve vrtne paprike, slatke i ljute, većinom pripadaju istoj vrsti, Capsicum annuum. U vrtu se najčešće razlikuju po obliku ploda:

  • Babura ima krupne, četverokutne plodove debelog mesa. Najviše treba toplinu i najsporije dozrijeva do pune boje.
  • Šiljasta paprika i rog imaju izdužene plodove, tanjeg mesa, često ranije dozrijevaju.
  • Paprike tipa kapija i somborka imaju plosnate ili konusne plodove koji su tradicionalan izbor za pečenje i zimnicu.
  • Ljute paprike obuhvaćaju feferone, čili i druge sorte s ljutim plodovima. Uzgajaju se jednako, a neke ljute vrste traže još više topline.

Uzgoj paprike ukratko

Paprika treba toplinu, mnogo sunca, ravnomjerno vlažno tlo i dovoljno hranjiva. U usporedbi s rajčicom sporije raste, ne podnosi sadnju u hladno tlo i teže se oporavlja od stresa, ali je manje osjetljiva na plamenjaču koja napada rajčicu i krumpir. Paprika se ne orezuje intenzivno i nema zaperaka kao visoka rajčica.

Kada sijati i saditi

Uzgoj paprike počinje sjetvom za rasad, koja zbog dugog razvoja mladih biljaka počinje ranije nego kod rajčice.

Na otvoreno se paprika presađuje kad prođu kasni proljetni mrazevi, ali to za nju nije dovoljno: tlo mora biti zagrijano, a noći tople. Paprika posađena u hladno tlo ne propada, ali tjednima stoji, odbacuje prve cvjetove i rađa kasnije od paprike posađene u pravo vrijeme. U kontinentalnim krajevima sadi se obično u drugoj polovici svibnja, a u plasteniku i u primorju ranije.

Sjeme i sjetva

Sjeme i sjetva

Način sjetve
Preko rasada
Sjetva unutra
veljača – ožujak
Dubina sjetve
0,5–1 cm
Temperatura klijanja
25–30 °C
Klijanje
7–14 dana
Čuvanje vlastitog sjemena
Srednje
Vlastito sjeme
Pretežno samooprašna, ali kukci prenose pelud pa se blizu posađene sorte (i slatke s ljutima) mogu križati. Za čisto sjeme izolacija udaljenošću ili mrežicom. F1 hibridi ne zadržavaju osobine.
Napomena
Sjeme klija sporo i treba stalnu toplinu; u hladnom supstratu dio sjemena istrune.

Sjeme paprike klija sporije od sjemena rajčice i treba više topline. U hladnom supstratu klijanje se razvuče i na nekoliko tjedana, a dio sjemena istrune. Zato je za sjetvu najvažnije stalno toplo mjesto, primjerice iznad radijatora ili na grijaćoj podlozi, uz ujednačenu vlagu supstrata.

Vlastito sjeme

Paprika je pretežno samooprašna, ali kukci mogu prenijeti pelud između biljaka, pa se slatke i ljute sorte koje rastu blizu ponekad križaju. Za čisto sjeme otvoreno oprašenih sorti biljke se sade dalje od drugih sorti ili se cvjetovi izoliraju mrežicom. Sjeme se uzima iz potpuno zrelih, obojenih plodova, osuši na sobnoj temperaturi i čuva na suhom i tamnom. Od F1 hibrida vlastito sjeme ne daje istu biljku.

Rasad

Rasad

Trajanje rasada
8–10 tjedana
Pikiranje
Kad se razviju kotiledoni i prvi pravi listovi
Kaljenje
7–10 dana
Presađivanje
svibanj
Svjetlost
Nakon nicanja što više svjetla, inače se rasad izdužuje.
Temperatura
Za klijanje toplije nego za rajčicu; mladi rasad ne izlagati hladnoći.

Rasad paprike uzgaja se slično kao rasad rajčice, ali dulje traje i osjetljiviji je na hladnoću. Nakon nicanja biljke trebaju mnogo svjetla i umjerenu toplinu, a supstrat se zalijeva tek kad se površina počne sušiti. Kod pikiranja paprika se ne zakopava duboko kao rajčica, jer na stabljici ne razvija dodatno korijenje u istoj mjeri.

Dobar rasad paprike je nizak, zbijen i tamnozelen, s nekoliko pravih listova i dobro razvijenim korijenom. Prije sadnje se postupno kali.

Presađivanje i sadnja na stalno mjesto

Sadnja

Presađivanje
svibanj
Razmak između biljaka
30–50 cm
Razmak između redova
50–70 cm
Dubina sadnje
Sadi se na istu dubinu kao u posudi ili tek malo dublje; često po dvije biljke u jamu.
Potpora
Potrebna
Nakon sadnje
Obilno zaliti; pri hladnim noćima pokriti agrotekstilom; kratki kolac postaviti pri sadnji.

Paprika se sadi na sunčano, zaklonjeno mjesto, u rahlo tlo obogaćeno zrelim kompostom. Sadi se na istu dubinu na kojoj je rasla u posudi ili tek malo dublje. Posebnost paprike je sadnja po dvije biljke u istu jamu, koju mnogi vrtlari koriste jer se dvije biljke međusobno podupiru, a gušći sklop bolje štiti plodove od sunca.

Nakon sadnje biljke se obilno zaliju. Ako su najavljene hladne noći, gredica se pokrije agrotekstilom.

Sadnja po dvije biljke u jamu i ostali koraci razrađeni su u vodiču Sadnja paprike.

Položaj, temperatura i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Bogato humusom, Propusno
pH tla
6–7
Potreba za vodom
Srednja
Potreba za hranjivima
Visoka
Mraz
Osjetljiva na mraz
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Plastenik, Posuda, Povišena gredica

Položaj i temperatura

Paprika treba najtopliji i najsunčaniji dio vrta, zaklonjen od vjetra. Na hladnijem položaju raste sporo, a plodovi kasno dozrijevaju.

Paprika je osjetljivija na hladnoću od rajčice. Pri hladnim noćima rast staje i listovi poprimaju ljubičastu boju. Visoke temperature i suh zrak, s druge strane, uzrokuju otpadanje cvjetova i sitnih plodova. U vrućim krajevima i plastenicima ljeti pomaže lagano zasjenjivanje.

Tlo

Paprika treba plodno, rahlo i propusno tlo bogato humusom, koje dobro zadržava vlagu, ali ne stoji mokro. Na teškim i hladnim tlima raste slabo.

Plodored

Paprika se ne sadi na mjesto gdje su prethodne tri do četiri godine rasle paprika, rajčica, patlidžan ili krumpir, jer pomoćnice dijele uzročnike bolesti u tlu. Dobri predusjevi su mahunarke, kupusnjače, lukovi i zelena gnojidba.

U istoj sezoni uz papriku se sade biljke koje je ne zasjenjuju i ne crpe vodu iz istog plitkog sloja tla (dobri susjedi paprike).

Razmak i potpora

Razmak

Razmak ovisi o bujnosti sorte i o tome sadi li se paprika pojedinačno ili po dvije biljke u jamu. Krupne babure i bujne sorte trebaju više mjesta, a niske, kompaktne sorte manje. Kod sadnje po dvije biljke u jamu razmak između jama ostaje na gornjoj granici.

Pregusta sadnja smanjuje prozračnost i povećava rizik od bolesti, a prerijetka izlaže tlo i plodove jakom suncu.

Potpora

Paprika ne treba potporu kao visoka rajčica, ali njene grane su krhke i lako se lome pod težinom plodova, osobito kod krupnih sorti i nakon kiše ili jakog vjetra. Zato se uz svaku biljku, ili uz svaku jamu s dvije biljke, postavlja kratak kolac, a biljke se uz njega labavo vežu. U dužim redovima praktična je i žica ili konop napet sa svake strane reda.

Zalijevanje

Paprika ima plitko korijenje i ne podnosi isušivanje tla, ali ni stalnu prevlaženost. Najbolje joj odgovara ravnomjerno vlažno tlo. Kad se suša i obilno zalijevanje izmjenjuju, paprika odbacuje cvjetove, a plodovi dobivaju vršnu trulež.

Zalijeva se rjeđe i obilnije, po tlu, a ne po lišću, najbolje ujutro. Malč od slame ili prosušene trave čuva vlagu u plitkom sloju tla u kojem je korijen paprike i sprječava pregrijavanje tla ljeti. Za veće nasade praktičan je sustav kap po kap.

Prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Visoka
Gnojidba
lipanj – kolovoz
Napomena o prihrani
Umjereno i u više obroka od pojave prvih plodova; ne podnosi visoke koncentracije gnojiva odjednom; bez viška dušika.

Paprika je zahtjevna za hranjiva, ali loše podnosi visoke koncentracije gnojiva odjednom. Osnovu čini zreli kompost ili razgrađen stajski gnoj unesen u tlo prije sadnje.

Tijekom sezone paprika se prihranjuje umjereno i u više obroka, od pojave prvih plodova do kraja berbe, gnojivom za plodovito povrće ili organskim gnojivom, prema uputi proizvođača. Previše dušika daje bujan list, a malo cvjetova i plodova. Kalij utječe na kakvoću i obojenost plodova.

Njega tijekom rasta

Prvi cvijet

Prvi cvijet paprike razvija se u rašljama, na mjestu gdje se stabljika prvi put grana. Mnogi vrtlari taj cvijet uklanjaju, kako bi biljka prvo razvila više lista i korijena, a tek onda plodove. Ako je biljka posađena kasno ili je slaba, uklanjanje prvog cvijeta posebno pomaže.

Okopavanje i malčiranje

Korov se uklanja plitkim okopavanjem, jer je korijen paprike blizu površine. Nakon što se tlo zagrije, postavlja se malč koji smanjuje potrebu za okopavanjem.

Vezivanje

Kako biljke rastu i plodovi postaju teži, grane se vežu uz kolac ili žicu. Slomljena grana s plodovima čest je gubitak nakon ljetnih oluja.

Plodovi i sunce

Gusto lišće štiti plodove od izravnog sunca. Zato se listovi paprike ne uklanjaju kao kod rajčice, osim bolesnih i suhih.

Berba

Berba i plod

Berba
srpanj – listopad
Znakovi zrelosti
U tehnološkoj zrelosti plod ima punu veličinu i oblik, a još je zelen; u biološkoj je potpuno obojen u boju tipičnu za sortu.
Zamrzavanje
Može se zamrzavati
Namjena
svježe, kuhanje, zimnica, zamrzavanje, sušenje

Paprika se bere u dvije faze zrelosti. U tehnološkoj zrelosti plod je dosegao punu veličinu i tipičan oblik, ali je još zelen ili svijetložut. U biološkoj zrelosti plod je potpuno obojen u crvenu, žutu, narančastu ili drugu boju tipičnu za sortu i najslađi je.

Berba u tehnološkoj zrelosti potiče biljku da zametne nove plodove, pa ukupno daje više paprike. Puna zrelost na biljci traje dulje, ali plodovi imaju bolji okus i boju.

Plodovi se ne trgaju rukom, jer se krhke grane lako odlome. Peteljka se reže škarama ili nožem, nekoliko milimetara iznad ploda. Pred prve jesenske hladnoće beru se svi razvijeni plodovi.

Svježa paprika čuva se nekoliko dana do dva tjedna u hladnjaku. Za dulje čuvanje peče se, zamrzava, kiseli ili prerađuje u zimnicu, a ljute paprike se suše.

Najčešći problemi

ProblemNajčešći uzrokŠto napraviti
Biljka nakon sadnje stoji, listovi ljubičastiHladno tlo i hladne noćiSaditi kasnije, rano u sezoni pokriti agrotekstilom
Cvjetovi i sitni plodovi otpadajuVrućina i suh zrak, suša ili hladne noćiRavnomjerno zalijevati, malčirati, ljeti lagano zasjeniti
Tamna, udubljena mrlja na vrhu plodaVršna trulež zbog neravnomjerne opskrbe vodomUjednačiti zalijevanje, malčirati; zahvaćene plodove ukloniti
Bijele ili svijetle mekane mrlje na plodovimaOpekline od suncaNe uklanjati lišće, saditi dovoljno gusto, zasjeniti
Mnogo lista, malo plodovaPreviše dušika ili premalo suncaSmanjiti dušičnu prihranu, saditi na sunčanije mjesto
Plodovi ne pocrveneHladno vrijeme krajem sezone ili kasna sjetvaRanije sijati, krajem sezone brati u tehnološkoj zrelosti
Slomljene graneTežina plodova, vjetar, nevrijemePostaviti kolac i vezati biljke

Bolesti i štetnici

Bolesti

  • Plamenjača paprike (plamenjača) se javlja u toplom i vrlo vlažnom vremenu, osobito na teškim tlima koja se slabo prosušuju. Biljke naglo venu, a na stabljici pri tlu nastaju tamne mrlje. Najvažnija je prevencija: plodored, prozračan sklop, propusno tlo i zalijevanje po tlu.
  • Virusne bolesti se očituju mozaičnim šarama, deformiranim listovima i zaostajanjem u rastu. Lijeka nema, pa se zaražene biljke uklanjaju, a lisne uši i drugi prijenosnici drže pod kontrolom. Sjeme i presadnice nabavljajte iz pouzdanih izvora.
  • Siva plijesan napada plodove i stabljike u vlažnom vremenu, osobito u slabo prozračenim plastenicima.

Štetnici

  • Lisne uši se skupljaju na vrhovima izbojaka i naličju mladih listova. Osim izravne štete, prenose viruse.
  • Grinje se javljaju u vrućem i suhom vremenu, osobito u plastenicima. Listovi dobivaju sitne svijetle točkice i postupno blijede.
  • Tripsi uzrokuju srebrnaste mrlje na listovima i plodovima.

Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Uzgoj u plasteniku i posudi

Paprika u plasteniku

Plastenik paprici odgovara jer joj osigurava toplinu koju na otvorenom u kontinentalnim krajevima često nema. Sadi se ranije, rađa dulje, a plodovi brže dozrijevaju do pune boje. Ljeti se plastenik redovito prozračuje, jer temperature iznad podnošljivih uzrokuju otpadanje cvjetova, a ustajali vlažan zrak pogoduje sivoj plijesni.

Paprika u posudi

Paprika, osobito niske i ljute sorte, dobro uspijeva u posudama na sunčanom balkonu. Treba dovoljno veliku posudu s odvodnjom, kvalitetan supstrat, svakodnevnu provjeru vlage ljeti i redovitu prihranu. Posuda na toplom zidu ili ogradi pomaže paprici, ali se ne smije pregrijati.

Česta pitanja

Zašto je paprika gorka ili ljuta, a trebala bi biti slatka?

Ako su slatke i ljute sorte rasle blizu, ljutina može doći od križanja, ali samo u sjemenu i biljkama sljedeće godine, ne u plodovima iste sezone. Ako je plod ljut već u prvoj godini, najčešće je zamijenjeno sjeme ili presadnica.

Koliko dugo paprika rađa?

Na otvorenom paprika rađa od ljeta do prvih jesenskih hladnoća. Redovita berba plodova u tehnološkoj zrelosti potiče biljku da zameće nove plodove.

Može li paprika prezimiti?

Paprika je u prirodi višegodišnja biljka, pa biljka u posudi može prezimiti u svijetlom i hladnijem prostoru bez mraza. To se najčešće radi s ljutim paprikama. U vrtu se uzgaja kao jednogodišnja kultura.

Povezani vodiči

Slične biljke

  • Biljka rajčice uz drveni kolac s grozdom zrelih crvenih i narančastih plodova

    Povrće › Plodovito povrće

    Rajčica (paradajz)

    Solanum lycopersicum

    • Sjetva: velj–tra
    • Sadnja: tra–svi
  • Krastavac uz mrežu sa zelenim plodovima, žutim cvjetovima i krupnim listovima

    Povrće › Plodovito povrće

    Krastavac

    Cucumis sativus

    • Sjetva: tra–srp
    • Sadnja: svi–lip
  • Zrela lubenica na gredici u vrtu među velikim zelenim listovima.

    Povrće › Plodovito povrće

    Lubenica

    Citrullus lanatus

    • Sjetva: tra–svi
    • Sadnja: svi