Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Rajčica (paradajz)

Solanum lycopersicum

Najraširenije plodovito povrće u vrtu. Uzgaja se preko rasada, sadi nakon mrazeva na sunčan položaj i bere od ljeta do jeseni.

PovrćePlodovito povrće· porodica Pomoćnice

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:

Ukratko

Latinski naziv
Solanum lycopersicum
Grupa
Povrće › Plodovito povrće
Botanička porodica
Pomoćnice (Solanaceae)
Životni ciklus
Jednogodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
6–6,8
Potreba za vodom
Visoka
Zahtjevnost
Srednje zahtjevan
Biljka rajčice uz drveni kolac s grozdom zrelih crvenih i narančastih plodova
Kalendar

Sjetva unutra

  1. siječanj: ne
  2. veljača: da
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: da
  5. svibanj: da
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: da
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Gnojidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: da
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Osnovno o biljci

U domaćim vrtovima rajčica je najraširenije plodovito povrće, iako je botanički plod, a u kuhinji povrće. Uzgaja se zbog sočnih plodova koji se beru od ljeta do jeseni, a jedna dobro njegovana biljka daje plodove tijekom nekoliko mjeseci. U dijelu Hrvatske i susjednih zemalja naziva se i paradajz ili pomidor.

U prirodi je rajčica višegodišnja biljka, no ne podnosi mraz, pa se u našim uvjetima uzgaja kao jednogodišnja kultura. Zbog dugog razvoja i potrebe za toplinom gotovo se uvijek uzgaja preko rasada, koji se presađuje na stalno mjesto tek kad prođe opasnost od mraza.

Botanička klasifikacija

Rajčica pripada porodici pomoćnica (Solanaceae), kojoj pripadaju i paprika, patlidžan i krumpir. Unutar porodice svrstava se u rod Solanum, a vrsta je Solanum lycopersicum. Ta srodnost ima praktičnu posljedicu: pomoćnice dijele dio bolesti i štetnika, pa se u plodoredu ne sade jedna iza druge na istoj gredici.

Visoke i niske rajčice

Za uzgoj je najvažnija podjela prema načinu rasta, jer o njoj ovise potpora, rezidba i razmak:

  • Visoke (indeterminantne) rajčice rastu u visinu cijelu sezonu i stalno stvaraju nove cvjetne grane. Trebaju čvrstu potporu i redovito uklanjanje zaperaka, a rađaju dugo, do jesenskog zahlađenja.
  • Niske (determinantne) rajčice narastu do određene visine, nakon čega vrh završi cvatom. Plodovi dozrijevaju u kraćem razdoblju, pa su pogodne za preradu. Zaperci se ne uklanjaju, a potpora je laka ili nije potrebna.

Domaća rajčica

Pod domaćom rajčicom vrtlari obično misle na stare, otvoreno oprašene sorte, često naslijeđene unutar obitelji ili kraja. Od takvih se sorti može uzgojiti vlastito sjeme jer potomstvo zadržava osobine roditelja. Kod F1 hibrida to nije slučaj: biljke iz njihova sjemena razlikuju se od roditeljske biljke.

Kada sijati i saditi

Uzgoj rajčice ima dva ključna termina: sjetvu za rasad i presađivanje na stalno mjesto.

Sjetva za rasad računa se unatrag od očekivanog datuma sadnje, prema trajanju rasada navedenom u podacima o rasadu. Prerana sjetva u zatvorenom prostoru bez dovoljno svjetla daje izdužene, slabe biljke koje se teško oporavljaju nakon presađivanja.

Na otvoreno se rajčica sadi kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva i kad se tlo zagrije. U kontinentalnim krajevima to je najčešće sredina svibnja, u primorju i ranije. Rajčica posađena u hladno tlo ne propada odmah, ali zastaje u rastu i često ne dostigne biljke posađene tjedan ili dva kasnije. U grijanom ili dobro zaštićenom plasteniku sadnja je moguća nekoliko tjedana ranije nego na otvorenom.

Sjeme i sjetva

Sjeme i sjetva

Način sjetve
Preko rasada
Sjetva unutra
veljača – travanj
Dubina sjetve
0,5–1 cm
Temperatura klijanja
20–25 °C
Klijanje
5–10 dana
Čuvanje vlastitog sjemena
Lako
Vlastito sjeme
Pretežno samooprašna. Sjeme otvoreno oprašenih sorti zadržava osobine sorte; sjeme F1 hibrida ne. Sjemenke se kratko fermentiraju u soku ploda, isperu i osuše.

Sjeme rajčice sitno je i dobro klija ako ima toplinu i ujednačenu vlagu. Sije se u sjetveni supstrat, plitko, a do nicanja posuda se drži na toplom mjestu. Nakon nicanja biljke odmah trebaju mnogo svjetla.

Vlastito sjeme

Rajčica je pretežno samooprašna biljka, pa se sjeme otvoreno oprašenih sorti lako čuva. Za sjeme se bira zdrav, potpuno zreo plod s najbolje biljke. Sjemenke se sa sokom ostave nekoliko dana da fermentiraju, zatim isperu vodom i osuše na papiru ili tanjuru na sobnoj temperaturi, izvan izravnog sunca. Suho sjeme čuva se u papirnatoj vrećici na tamnom i suhom mjestu.

Od F1 hibrida vlastito sjeme ne daje istu biljku, pa se za njih svake godine kupuje novo sjeme.

Rasad

Rasad

Trajanje rasada
6–8 tjedana
Pikiranje
Faza prvih pravih listova
Kaljenje
7–10 dana
Presađivanje
travanj – svibanj
Svjetlost
Nakon nicanja što više svjetla; bez njega rasad se izdužuje.
Temperatura
Za klijanje toplo; nakon nicanja nešto hladnije, osobito noću, kako bi rasad ostao zbijen.

Rasad rajčice prolazi kroz nekoliko faza: sjetvu u supstrat, nicanje na toplom, uzgoj na jakom svjetlu uz nešto nižu temperaturu, pikiranje u veće posude i kaljenje prije sadnje. Okvirni podaci o trajanju rasada, pikiranju i kaljenju nalaze se u tablici iznad.

Najčešće pogreške u uzgoju rasada su premalo svjetla, previsoka temperatura nakon nicanja i prekomjerno zalijevanje. Izdužene, svijetlozelene biljke znak su da im nedostaje svjetla. Dobar rasad je nizak, zbijen, tamnozelen i ima debelu stabljiku.

Presađivanje i sadnja na stalno mjesto

Sadnja

Presađivanje
travanj – svibanj
Razmak između biljaka
40–60 cm
Razmak između redova
70–100 cm
Dubina sadnje
Može se saditi dublje nego u posudi, do prvih listova; zakopani dio stabljike razvija dodatno korijenje.
Potpora
Potrebna
Nakon sadnje
Obilno zaliti, kolac postaviti pri sadnji, prvih dana po potrebi zasjeniti.

Rajčica se sadi na sunčano mjesto, u dobro pripremljeno, rahlo tlo obogaćeno kompostom. Za razliku od većine povrća, rajčica se može saditi dublje nego što je rasla u posudi: zakopani dio stabljike razvija dodatno korijenje, što biljci daje bolji oslonac i više korijena za upijanje vode. Izduženi rasad može se saditi i polegnuto, s vrhom usmjerenim prema gore.

Kolac ili drugu potporu najbolje je postaviti pri sadnji, kako se kasnije ne bi oštetilo korijenje. Nakon sadnje biljke se obilno zaliju, a prvih dana, ako je jako sunce, mogu se lagano zasjeniti.

Položaj, temperatura i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Bogato humusom, Propusno
pH tla
6–6,8
Potreba za vodom
Visoka
Potreba za hranjivima
Visoka
Mraz
Osjetljiva na mraz
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Plastenik, Posuda, Povišena gredica

Položaj i temperatura

Rajčica treba sunčan, topao i zaklonjen položaj. Što više izravnog sunca, to bolja oplodnja, više plodova i bolji okus. U sjeni biljke rastu izdužene, slabo cvatu i lakše obolijevaju.

Rajčica je osjetljiva na hladnoću. Pri niskim noćnim temperaturama rast staje, a mraz uništava biljku. S druge strane, za vrlo vrućih razdoblja, osobito kad su i noći tople, cvjetovi se slabije oplođuju i otpadaju. Zato su u primorju najbolji plodovi često iz lipnja i rujna, a na kontinentu iz srpnja i kolovoza.

Tlo

Najbolje je duboko, rahlo i plodno tlo bogato humusom, koje zadržava vlagu, ali ne stoji mokro. Teška glinasta tla poboljšavaju se kompostom, a pjeskovita kompostom i malčem. Rajčica podnosi blago kiselo do neutralno tlo.

Plodored

Rajčica se ne sadi na mjesto gdje su prethodne tri do četiri godine rasle rajčica, paprika, patlidžan ili krumpir. U zemlji se zadržavaju uzročnici bolesti koje te kulture dijele. Kao predusjev odgovaraju mahunarke, kupusnjače ili zelena gnojidba.

U istoj sezoni uz rajčicu se sade biljke koje s njom ne dijele bolesti i štetnike (dobri susjedi rajčice).

Razmak i potpora

Razmak

Razmak ovisi o načinu rasta i uzgoja. Visoke rajčice vođene uz kolac na jedno stablo sade se bliže, a niske, grmolike sorte i biljke vođene na više stabala trebaju više prostora. Pregusta sadnja smanjuje prozračnost, a vlažno lišće koje se dugo ne suši otvara put plamenjači.

Rajčice se često sade u dvoredima, s užim razmakom između dva reda i širim prolazom između dvoreda. Takav raspored olakšava vezivanje, berbu i prskanje, a biljke ostaju dovoljno prozračne.

Potpora

Visoke rajčice moraju imati potporu. Najčešće se koriste:

  • drveni ili metalni kolac uz svaku biljku, dovoljno visok da nakon zabijanja u tlo ostane viši od očekivane visine biljke;
  • žica napeta između stupova, s koje se spušta konop koji se omata oko stabljike, što je praktično u plastenicima;
  • kavezi ili mreže, pogodni za niže i srednje visoke sorte.

Stabljika se uz kolac veže mekanim materijalom, labavo, u obliku osmice, kako vezica ne bi urezala stabljiku dok se deblja. Vezivanje se ponavlja svakih tjedan do dva, kako biljka raste.

Zalijevanje

Rajčica treba mnogo vode, ali još je važnije da je opskrba ravnomjerna. Kad se razdoblja suše i obilnog zalijevanja izmjenjuju, javljaju se dva tipična problema: vršna trulež na dnu ploda i pucanje plodova.

Zalijeva se rjeđe i obilnije, tako da se natopi cijela zona korijena, a ne svaki dan pomalo. Voda se usmjerava na tlo uz biljku, nikad po lišću. Mokro lišće, osobito ako ostaje vlažno preko noći, jedan je od glavnih uvjeta za razvoj plamenjače. Najbolje je zalijevati ujutro, a za veće nasade isplati se postaviti sustav kap po kap.

Potreba za vodom raste s rastom biljke i dozrijevanjem plodova. Biljke u posudama i plastenicima ljeti treba provjeravati svakodnevno.

Prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Visoka
Gnojidba
lipanj – kolovoz
Napomena o prihrani
Do cvatnje bez jače dušične prihrane; od zametanja plodova više kalija, umjereno i u obrocima.

Rajčica je zahtjevna za hranjiva. Temelj je dobro pripremljeno tlo: zreli kompost ili razgrađen stajski gnoj unosi se prije sadnje. Svježi stajski gnoj ne stavlja se neposredno uz korijen.

Do cvatnje biljke ne treba prihranjivati dušikom u velikim količinama, jer bujan list ide nauštrb cvjetova i plodova. Kad se pojave prvi zametnuti plodovi, rajčica treba više kalija, koji utječe na kakvoću i obojenost ploda. Tijekom zriobe prihranjuje se umjereno, u razmacima od nekoliko tjedana, gnojivom za plodovito povrće ili organskim gnojivom, prema uputi proizvođača.

Vršna trulež ploda rijetko je posljedica nedostatka kalcija u tlu. Najčešće je uzrok neravnomjerno zalijevanje, zbog kojeg kalcij ne stigne do ploda koji brzo raste.

Njega tijekom rasta

Uklanjanje zaperaka

Zaperci su izbojci koji rastu u pazuhu lista, između stabljike i lisne peteljke. Kod visokih rajčica uklanjaju se redovito, dok su mali, prstima, najbolje u suhom i sunčanom danu kad rane brzo zarastaju. Tako biljka ostaje na jednom ili dva stabla, prozračna, a hranjiva usmjerava u plodove. Kod niskih rajčica zaperci se ne uklanjaju, jer na njima nastaje dio plodova.

Uklanjanje donjih listova

Kad prve grane s plodovima počnu dozrijevati, uklanjaju se listovi ispod njih. Donji listovi najlakše dolaze u dodir s tlom i kapljicama zemlje pri zalijevanju i kiši, pa su prvi na udaru bolesti.

Vršikanje

Krajem ljeta visokim rajčicama prekida se vrh iznad posljednje grane s cvjetovima. Plodovi koji bi se kasnije zametnuli ne bi stigli dozrijeti do zahlađenja, a nakon vršikanja biljka hrani one koji već rastu.

Malčiranje rajčica

Malč je sloj organskog materijala na tlu oko biljaka: slama, prosušena pokošena trava, usitnjeno lišće ili kompost. Za rajčicu ima tri koristi: zadržava vlagu i ujednačava je, pa smanjuje rizik od vršne truleži i pucanja plodova; sprječava da kapljice zemlje pri zalijevanju i kiši dospiju na donje listove; i suzbija korov. Malčira se kad se tlo nakon sadnje dobro zagrije, jer prerano postavljen malč zadržava hladnoću u tlu.

Berba

Berba i plod

Berba
srpanj – listopad
Znakovi zrelosti
Plod ima punu boju tipičnu za sortu, lagano popušta pod prstima i lako se odvaja od peteljke.
Zamrzavanje
Može se zamrzavati
Namjena
svježe, kuhanje, zimnica, sok, sušenje, zamrzavanje

Rajčica se bere kad plod dobije punu boju tipičnu za sortu i lagano popusti pod prstima. Zreli plod se lako odvaja od peteljke. Sorte koje i zrele ostaju zelene, žute ili tamne prepoznaju se po mekšem plodu i promjeni sjaja kožice.

Plodovi ubrani na početku obojenja dozrijevaju i u kući, na sobnoj temperaturi. Tako se bere pred jaku kišu, kad plodovi lako pucaju, i krajem sezone, kad prijete hladne noći. Pred prvi mraz mogu se ubrati i svi razvijeni zeleni plodovi; dio njih dozrije u kući, u zatvorenoj kutiji.

Zrele rajčice čuvaju se na sobnoj temperaturi, izvan izravnog sunca. U hladnjaku dulje traju, ali gube aromu. Za dulje čuvanje prerađuju se u umak, sok ili zimnicu, mogu se sušiti, a za kuhanje i zamrznuti.

Najčešći problemi

ProblemNajčešći uzrokŠto napraviti
Tamna, udubljena mrlja na dnu plodaVršna trulež zbog neravnomjernog zalijevanjaZalijevati ravnomjerno, malčirati; zahvaćene plodove ukloniti
Plodovi pucajuObilna kiša ili zalijevanje nakon sušeUjednačiti vlagu tla, zrelije plodove brati prije najavljene kiše
Cvjetovi otpadaju, nema plodovaVrućina, hladne noći, suša ili previše dušikaOsigurati vodu i malč, ne prihranjivati dušikom pred cvatnju
Žuti donji listoviStarenje listova, nedostatak dušika ili početak bolestiUkloniti donje listove, pratiti pojavljuju li se pjege
Bijele ili svijetle mrlje na plodovima sa sunčane straneOpekline od sunca nakon naglog otkrivanja plodovaNe uklanjati previše listova odjednom
Plodovi dugo ostaju zeleniVrlo visoke ili niske temperature, kasna sadnjaKrajem ljeta vršikati biljke, zelene plodove dozrijeti u kući
Listovi se uvijaju prema goreVrućina, suša ili jače uklanjanje zaperakaAko biljka i dalje raste i rađa, obično nije ozbiljno

Bolesti i štetnici

Bolesti

  • Plamenjača je najopasnija bolest rajčice. Na listovima se javljaju velike, nepravilne, isprva vodenaste pa smeđe pjege, a na plodovima tvrde, smeđe mrlje. U vlažnom i toplom vremenu širi se vrlo brzo i može uništiti nasad za nekoliko dana. Preventiva je ključna: prozračan sklop, zalijevanje tla, a ne lišća, uklanjanje donjih listova, plodored i uzgoj pod zaštitom od kiše. Detaljno u vodiču Plamenjača rajčice.
  • Suha pjegavost (alternarija) stvara tamne pjege s koncentričnim krugovima, najprije na starijim, donjim listovima. Mjere prevencije iste su kao kod plamenjače.
  • Pepelnica se pojavljuje kao bijela prevlaka na listovima, češće u plastenicima.

Štetnici

  • Bijela mušica je čest štetnik u plastenicima. Kad se biljka protrese, s naličja listova poleti oblak sitnih bijelih mušica, a listovi postaju ljepljivi.
  • Lisne uši skupljaju se na vrhovima i mladim listovima.
  • Grinje u vrućem i suhom vremenu uzrokuju sitne svijetle točkice na listovima, a pri jačem napadu i fine niti na naličju.

Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Uzgoj u plasteniku i posudi

Rajčica u plasteniku

Plastenik produljuje sezonu na oba kraja: rajčica se sadi ranije i bere dulje nego na otvorenom, a biljke su zaštićene od kiše, što bitno smanjuje rizik od plamenjače. Glavni zadatak je prozračivanje. Za sunčanih dana temperatura u plasteniku brzo raste previsoko, a vlažan zrak pogoduje bolestima, pa se plastenik otvara rano ujutro i zatvara navečer.

Rajčica u posudi

Rajčica dobro uspijeva i u posudama na balkonu ili terasi, uz dovoljno veliku posudu, kvalitetan supstrat, svakodnevnu provjeru vlage i redovitu prihranu. Najlakše je s niskim i cherry sortama.

Česta pitanja

Koliko plodova daje jedna rajčica?

Prinos jako ovisi o sorti, načinu uzgoja i duljini sezone, pa jedinstven broj nema smisla. Visoke sorte uz dobru njegu i dugu sezonu daju znatno više od niskih, a biljke u plasteniku više od onih na otvorenom.

Mora li se rajčica orezivati?

Visoke rajčice redovito se oslobađaju zaperaka, jer bi inače razvile gust grm s mnogo sitnih plodova i bile sklonije bolestima. Niske rajčice ne orezuju se, osim uklanjanja donjih listova.

Zašto su listovi rajčice ljubičasti?

Ljubičasto naličje listova kod mladih biljaka najčešće je znak hladnoće, zbog koje biljka slabije usvaja fosfor. Kad se tlo i zrak zagriju, boja se obično sama izgubi.

Povezani vodiči

Slične biljke

  • Biljka paprike s crvenim plodovima babure na slamnatom malču

    Povrće › Plodovito povrće

    Paprika

    Capsicum annuum

    • Sjetva: velj–ožu
    • Sadnja: svi
  • Krastavac uz mrežu sa zelenim plodovima, žutim cvjetovima i krupnim listovima

    Povrće › Plodovito povrće

    Krastavac

    Cucumis sativus

    • Sjetva: tra–srp
    • Sadnja: svi–lip
  • Zrela lubenica na gredici u vrtu među velikim zelenim listovima.

    Povrće › Plodovito povrće

    Lubenica

    Citrullus lanatus

    • Sjetva: tra–svi
    • Sadnja: svi