

Mlade biljke uzgojene iz sjemena u posudama, u zaštićenom prostoru, i kasnije presađene na stalno mjesto u vrt ili plastenik zovu se rasad. U Hrvatskoj se takve biljke često zovu i presadnice. Uzgojem rasada povrće, primjerice rajčica ili paprika, dobiva prednost od nekoliko tjedana: dok je vani još hladno, biljke već rastu na toplom, a u vrt se sade razvijene i otpornije.
Koje povrće se uzgaja preko rasada
| Preko rasada | Rasad ili izravna sjetva | Izravna sjetva |
|---|---|---|
| Rajčica, paprika, patlidžan | Krastavac, tikvice, salata, blitva | Mrkva, rotkvica, grah, grašak |
| Kupus, kelj, cvjetača, brokula | Lubenica, dinja | Peršin, pastrnjak |
Rasad je nužan za toploljubive kulture s dugim razvojem, poput rajčice i paprike, a koristan i za kulture koje se žele brati ranije. Korjenasto povrće, poput mrkve, ne podnosi presađivanje i sije se izravno.
Vrijeme sijanja rasade
Vrijeme sijanja rasade računa se unatrag od očekivanog datuma sadnje na otvoreno ili u plastenik: od tog datuma oduzme se trajanje rasada za pojedinu kulturu, navedeno u profilu biljke. Prerana sjetva najčešća je pogreška: rasad prerasta posude, izdužuje se i lošije se prima nakon sadnje. Kasnije posijan rasad, uzgojen u dobrim uvjetima, gotovo uvijek daje bolji rezultat.
Što je potrebno
- Posude za sjetvu i rasad: sjetveni kontejneri s ćelijama, male posudice ili tresetne tablete. Pregled opreme nalazi se u vodiču Posude, kontejneri i oprema za rasad.
- Supstrat za sjetvu i rasad: sitan, rahao i sterilan, s malo hranjiva. Vrtna zemlja nije prikladna.
- Toplo mjesto za klijanje i svijetlo mjesto za rast.
- Prskalica za vlaženje površine supstrata.
Sijanje rasade korak po korak
- Napunite posude vlažnim supstratom i lagano ga poravnajte.
- Sijte rijetko: sitno sjeme na razmak od oko centimetra, krupno pojedinačno u ćelije.
- Prekrijte sjeme tankim slojem supstrata prema dubini za pojedinu kulturu i lagano pritisnite.
- Navlažite površinu prskalicom.
- Pokrijte posudu prozirnim poklopcem i stavite na toplo mjesto.
- Čim se pojave klice, uklonite poklopac i premjestite posude na najsvjetlije mjesto.
Na svakoj posudi zapišite kulturu, sortu i datum sjetve.
Na čemu rasad najčešće zapne
- Prerana sjetva i prerastao rasad.
- Premalo svjetla uz previsoku temperaturu.
- Prečesto zalijevanje i posude bez odvodnje.
- Vrtna zemlja umjesto supstrata za sjetvu.
- Sadnja bez kaljenja.
Svjetlo, temperatura i zalijevanje
Nakon nicanja rasad treba što više svjetla, nešto nižu temperaturu nego za klijanje i umjereno zalijevanje. Ta tri uvjeta određuju hoće li rasad biti zbijen i čvrst ili izdužen i slab.
- Svjetlo: najsvjetliji prozor, okrenut jugu, ili dodatna rasvjeta za uzgoj biljaka postavljena blizu biljaka. Posude na prozoru redovito se okreću.
- Temperatura: nakon nicanja temperatura se snižava, osobito noću. Previsoka temperatura uz malo svjetla glavni je uzrok izduživanja.
- Zalijevanje: tek kad se površina supstrata počne sušiti, odstajalom vodom. Stalno mokar supstrat uzrokuje polijeganje rasada i trulež korijena.
Grijanje rasade
Za klijanje toploljubivih kultura, poput rajčice i paprike, potreban je stalno topao supstrat. U hladnijim prostorijama koriste se grijaće podloge za klijanje ili toplo mjesto iznad radijatora, ali uz pažnju da se supstrat ne isuši. Nakon nicanja grijanje se smanjuje: rasad uzgajan stalno na toplom, a s malo svjetla, brzo se izduži.
Pikiranje
Kod kultura posijanih gušće u zajedničku posudu mlade biljke presađuju se u pojedinačne posude kad razviju prve prave listove. Biljke se vade pomoću štapića i drže za list, a ne za stabljiku. Kod kultura posijanih pojedinačno u ćelije pikiranje nije potrebno, a krastavci i tikvice, zbog osjetljivog korijena, ne pikiraju se.
Kako zaustaviti rast rasade
Ako vrijeme za sadnju još nije došlo, a rasad ubrzano raste, rast se može usporiti bez štete za biljke:
- snizite temperaturu, osobito noću, a svjetla osigurajte što više;
- zalijevajte rjeđe, kad se supstrat dobro prosuši;
- ne prihranjujte dušikom;
- presadite biljke u veće posude kako korijen ne bi zastao;
- rasad iznosite van na nekoliko sati za toplih dana, kao dio kaljenja.
Kemijska sredstva za usporavanje rasta u kućnom uzgoju nisu potrebna.
Žuti listovi na rasadu
- Žute kotiledoni, prvi okrugli listići: normalno, s vremenom odumiru.
- Žute donji listovi, biljke su svijetle: iscrpljen supstrat ili premala posuda; pomaže presađivanje i blaga prihrana.
- Žute listovi, a supstrat je stalno mokar: korijen nema zraka; zalijevajte rjeđe.
- Žute listovi nakon hladne noći ili propuha: oštećenje hladnoćom, česti uzrok kod rasada krastavaca.
- Blijede, izdužene biljke: premalo svjetla.
Žuti rasad paradajza i krastavca prepoznaje se po istim znakovima, no krastavac je znatno osjetljiviji na hladnoću i premale posude.
Topla leja za rasad
Tople leje tradicionalan su način uzgoja rasada bez grijanja u kući. Na sunčanom mjestu iskopa se jama, na dno se stavi sloj svježeg stajskog gnoja, najčešće konjskog, koji razgradnjom stvara toplinu, preko njega sloj zemlje ili supstrata, a sve se pokrije okvirom sa staklom ili folijom. Tople leje za rasad koriste se u rano proljeće, a leja se za sunčanih dana prozračuje kako se biljke ne bi pregrijale. Bez gnoja, samo pokrivena staklom ili folijom, to je hladna leja, pogodna za kaljenje i otpornije kulture.
Uzgoj rasade u negrijanom plasteniku
U negrijanom plasteniku rasad se može uzgajati od kasne zime, ali noći su i dalje hladne. Posude se drže na stolovima, a ne na hladnom tlu, preko noći se pokrivaju agrotekstilom, a danju se plastenik prozračuje da se ne pregrije. Toploljubive kulture, poput paprike, u negrijanom plasteniku siju se kasnije ili se klijanje obavi u kući. Uzgoj rasade za plastenike, odnosno za sadnju u plastenik, počinje nekoliko tjedana ranije nego uzgoj za otvoreno.
Kaljenje i rasad i mraz
Rasad uzgojen u zatvorenom ne podnosi naglo izravno sunce, vjetar i hladnoću. Kaljenje traje od nekoliko dana do dva tjedna: posude se iznose van, najprije na nekoliko sati u sjenu, a zatim sve dulje i na sve jačem suncu. Mraz uništava rasad toploljubivih kultura, pa se oni vani ne ostavljaju preko noći dok noći nisu dovoljno tople, a nakon sadnje u vrt pri najavi mraza pokrivaju se agrotekstilom.
Sadnja rasade u vrt
Rasaditi presadnice znači presaditi ih iz posuda na stalno mjesto. Sadi se u oblačnom danu ili predvečer, u pripremljeno tlo. Biljka se vadi zajedno s grudom supstrata, sadi na dubinu prikladnu za kulturu i odmah obilno zalije. Termini i razmaci razlikuju se po kulturama: rajčica i paprika, primjerice, sade se tek kad prođe opasnost od mraza.
Kako od zaperaka napraviti rasad
Rajčica se može razmnožiti i zapercima. Zaperak dug desetak centimetara odlomi se, donji listovi se uklone, a zaperak stavi u čašu vode ili vlažan supstrat, u sjenu. Za nekoliko dana do dva tjedna razvije korijen i može se posaditi kao nova biljka. Na taj se način može dobiti kasniji nasad rajčice ili dodatne biljke iste sorte. Kod paprike i većine drugog povrća ovaj način je mnogo nepouzdaniji.
Povezane biljke
Drugi vodiči
Opći vodič
Dobri susjedi paprike: što saditi uz papriku, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz papriku, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama paprike i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi rajčice: što saditi uz rajčicu, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz rajčicu, koje izbjegavati i zašto: praktična pravila mješovite sadnje i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Je li rajčica voće ili povrće? Botaničko i kulinarsko objašnjenje
Zašto je rajčica botanički voće, a u kuhinji i vrtu povrće: što je plod u botanici, kako se dijeli povrće i voće u kuhinji, slični primjeri i zašto to nije važno za uzgoj.
Opći vodič
Jesenska sjetva i sadnja povrća: što sijati i saditi u jesen
Koje povrće sijati i saditi u jesen, kada i kako, kako pripremiti gredicu i zaštititi biljke preko zime za jesensku, zimsku i ranu proljetnu berbu.
Opći vodič
Kako rasporediti povrtnjak: plan sadnje vrta
Kako napraviti plan sadnje vrta: sunce, tlocrt i gredice, raspored prema visini biljaka, plodored po skupinama, dobri susjedi, iskorištavanje prostora kroz sezonu i primjer rasporeda za manji vrt.
Plastenik
Klima u plasteniku: grijanje, ventilacija, sjenilo i navodnjavanje
Kako upravljati klimom u plasteniku: prozračivanje i automatski otvarači, ventilator za plastenik, mreža i sjenilo, navodnjavanje kap po kap i prskalice, grijani plastenik i zaštita od mraza te oprema za obradu tla.
Mogući problemi
Bolest
Antraknoza biljaka: simptomi, uvjeti razvoja i prevencija
Simptomi: Udubljene, tamne, često okrugle pjege na plodovima, mahunama, listovima i izbojima, u vlažnom vremenu s ružičastim ili narančastim nakupinama spora; plodovi trunu, listovi se suše.
Štetnik
Bijela mušica na rajčici i drugim biljkama: kako je prepoznati i suzbiti
Simptomi: Oblak sitnih bijelih kukaca s naličja listova kad se biljka protrese, ljepljivo lišće i crna čađavica.
Bolest
Fuzarioza i fuzarijsko venuće: simptomi i prevencija
Simptomi: Donji listovi žute, često s jedne strane biljke, biljka vene po danu, a na presjeku stabljike žile su smeđe.
Štetnik
Grinje na biljkama: kako ih prepoznati i suzbiti
Simptomi: Sitne svijetle točkice na listu, srebrnasto ili brončano lišće koje se suši i fina paučina na naličju.
Štetnik
Gusjenice u vrtu: kako ih prepoznati i riješiti ih se
Simptomi: Izgrizeno lišće, izmet na listovima, izbušeni plodovi ili glavice i prerezane mlade biljke.
Štetnik
Krumpirova zlatica: kako je prepoznati i zaštititi krumpir
Simptomi: Izgrizeno lišće krumpira, žuto-crno prugasti kornjaši, narančaste nakupine jaja i crvenkaste ličinke s crnim točkama.

