Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga
Opći vodičRasadSjetva

Kako napraviti rasad povrća: od sjetve do presađivanja

Opći postupak uzgoja rasada povrća: vrijeme sijanja, svjetlo i grijanje, pikiranje, usporavanje rasta, tople leje, kaljenje i sadnja presadnica u vrt.
Autor: Marta VukovićObjavljeno:
Ilustracija mladog rasada povrća u sjetvenom kontejneru i u nekoliko posudica

Mlade biljke uzgojene iz sjemena u posudama, u zaštićenom prostoru, i kasnije presađene na stalno mjesto u vrt ili plastenik zovu se rasad. U Hrvatskoj se takve biljke često zovu i presadnice. Uzgojem rasada povrće, primjerice rajčica ili paprika, dobiva prednost od nekoliko tjedana: dok je vani još hladno, biljke već rastu na toplom, a u vrt se sade razvijene i otpornije.

Koje povrće se uzgaja preko rasada

Preko rasadaRasad ili izravna sjetvaIzravna sjetva
Rajčica, paprika, patlidžanKrastavac, tikvice, salata, blitvaMrkva, rotkvica, grah, grašak
Kupus, kelj, cvjetača, brokulaLubenica, dinjaPeršin, pastrnjak

Rasad je nužan za toploljubive kulture s dugim razvojem, poput rajčice i paprike, a koristan i za kulture koje se žele brati ranije. Korjenasto povrće, poput mrkve, ne podnosi presađivanje i sije se izravno.

Vrijeme sijanja rasade

Vrijeme sijanja rasade računa se unatrag od očekivanog datuma sadnje na otvoreno ili u plastenik: od tog datuma oduzme se trajanje rasada za pojedinu kulturu, navedeno u profilu biljke. Prerana sjetva najčešća je pogreška: rasad prerasta posude, izdužuje se i lošije se prima nakon sadnje. Kasnije posijan rasad, uzgojen u dobrim uvjetima, gotovo uvijek daje bolji rezultat.

Što je potrebno

  • Posude za sjetvu i rasad: sjetveni kontejneri s ćelijama, male posudice ili tresetne tablete. Pregled opreme nalazi se u vodiču Posude, kontejneri i oprema za rasad.
  • Supstrat za sjetvu i rasad: sitan, rahao i sterilan, s malo hranjiva. Vrtna zemlja nije prikladna.
  • Toplo mjesto za klijanje i svijetlo mjesto za rast.
  • Prskalica za vlaženje površine supstrata.

Sijanje rasade korak po korak

  1. Napunite posude vlažnim supstratom i lagano ga poravnajte.
  2. Sijte rijetko: sitno sjeme na razmak od oko centimetra, krupno pojedinačno u ćelije.
  3. Prekrijte sjeme tankim slojem supstrata prema dubini za pojedinu kulturu i lagano pritisnite.
  4. Navlažite površinu prskalicom.
  5. Pokrijte posudu prozirnim poklopcem i stavite na toplo mjesto.
  6. Čim se pojave klice, uklonite poklopac i premjestite posude na najsvjetlije mjesto.

Na svakoj posudi zapišite kulturu, sortu i datum sjetve.

Na čemu rasad najčešće zapne

  • Prerana sjetva i prerastao rasad.
  • Premalo svjetla uz previsoku temperaturu.
  • Prečesto zalijevanje i posude bez odvodnje.
  • Vrtna zemlja umjesto supstrata za sjetvu.
  • Sadnja bez kaljenja.

Svjetlo, temperatura i zalijevanje

Nakon nicanja rasad treba što više svjetla, nešto nižu temperaturu nego za klijanje i umjereno zalijevanje. Ta tri uvjeta određuju hoće li rasad biti zbijen i čvrst ili izdužen i slab.

  • Svjetlo: najsvjetliji prozor, okrenut jugu, ili dodatna rasvjeta za uzgoj biljaka postavljena blizu biljaka. Posude na prozoru redovito se okreću.
  • Temperatura: nakon nicanja temperatura se snižava, osobito noću. Previsoka temperatura uz malo svjetla glavni je uzrok izduživanja.
  • Zalijevanje: tek kad se površina supstrata počne sušiti, odstajalom vodom. Stalno mokar supstrat uzrokuje polijeganje rasada i trulež korijena.

Grijanje rasade

Za klijanje toploljubivih kultura, poput rajčice i paprike, potreban je stalno topao supstrat. U hladnijim prostorijama koriste se grijaće podloge za klijanje ili toplo mjesto iznad radijatora, ali uz pažnju da se supstrat ne isuši. Nakon nicanja grijanje se smanjuje: rasad uzgajan stalno na toplom, a s malo svjetla, brzo se izduži.

Pikiranje

Kod kultura posijanih gušće u zajedničku posudu mlade biljke presađuju se u pojedinačne posude kad razviju prve prave listove. Biljke se vade pomoću štapića i drže za list, a ne za stabljiku. Kod kultura posijanih pojedinačno u ćelije pikiranje nije potrebno, a krastavci i tikvice, zbog osjetljivog korijena, ne pikiraju se.

Kako zaustaviti rast rasade

Ako vrijeme za sadnju još nije došlo, a rasad ubrzano raste, rast se može usporiti bez štete za biljke:

  • snizite temperaturu, osobito noću, a svjetla osigurajte što više;
  • zalijevajte rjeđe, kad se supstrat dobro prosuši;
  • ne prihranjujte dušikom;
  • presadite biljke u veće posude kako korijen ne bi zastao;
  • rasad iznosite van na nekoliko sati za toplih dana, kao dio kaljenja.

Kemijska sredstva za usporavanje rasta u kućnom uzgoju nisu potrebna.

Žuti listovi na rasadu

  • Žute kotiledoni, prvi okrugli listići: normalno, s vremenom odumiru.
  • Žute donji listovi, biljke su svijetle: iscrpljen supstrat ili premala posuda; pomaže presađivanje i blaga prihrana.
  • Žute listovi, a supstrat je stalno mokar: korijen nema zraka; zalijevajte rjeđe.
  • Žute listovi nakon hladne noći ili propuha: oštećenje hladnoćom, česti uzrok kod rasada krastavaca.
  • Blijede, izdužene biljke: premalo svjetla.

Žuti rasad paradajza i krastavca prepoznaje se po istim znakovima, no krastavac je znatno osjetljiviji na hladnoću i premale posude.

Topla leja za rasad

Tople leje tradicionalan su način uzgoja rasada bez grijanja u kući. Na sunčanom mjestu iskopa se jama, na dno se stavi sloj svježeg stajskog gnoja, najčešće konjskog, koji razgradnjom stvara toplinu, preko njega sloj zemlje ili supstrata, a sve se pokrije okvirom sa staklom ili folijom. Tople leje za rasad koriste se u rano proljeće, a leja se za sunčanih dana prozračuje kako se biljke ne bi pregrijale. Bez gnoja, samo pokrivena staklom ili folijom, to je hladna leja, pogodna za kaljenje i otpornije kulture.

Uzgoj rasade u negrijanom plasteniku

U negrijanom plasteniku rasad se može uzgajati od kasne zime, ali noći su i dalje hladne. Posude se drže na stolovima, a ne na hladnom tlu, preko noći se pokrivaju agrotekstilom, a danju se plastenik prozračuje da se ne pregrije. Toploljubive kulture, poput paprike, u negrijanom plasteniku siju se kasnije ili se klijanje obavi u kući. Uzgoj rasade za plastenike, odnosno za sadnju u plastenik, počinje nekoliko tjedana ranije nego uzgoj za otvoreno.

Kaljenje i rasad i mraz

Rasad uzgojen u zatvorenom ne podnosi naglo izravno sunce, vjetar i hladnoću. Kaljenje traje od nekoliko dana do dva tjedna: posude se iznose van, najprije na nekoliko sati u sjenu, a zatim sve dulje i na sve jačem suncu. Mraz uništava rasad toploljubivih kultura, pa se oni vani ne ostavljaju preko noći dok noći nisu dovoljno tople, a nakon sadnje u vrt pri najavi mraza pokrivaju se agrotekstilom.

Sadnja rasade u vrt

Rasaditi presadnice znači presaditi ih iz posuda na stalno mjesto. Sadi se u oblačnom danu ili predvečer, u pripremljeno tlo. Biljka se vadi zajedno s grudom supstrata, sadi na dubinu prikladnu za kulturu i odmah obilno zalije. Termini i razmaci razlikuju se po kulturama: rajčica i paprika, primjerice, sade se tek kad prođe opasnost od mraza.

Kako od zaperaka napraviti rasad

Rajčica se može razmnožiti i zapercima. Zaperak dug desetak centimetara odlomi se, donji listovi se uklone, a zaperak stavi u čašu vode ili vlažan supstrat, u sjenu. Za nekoliko dana do dva tjedna razvije korijen i može se posaditi kao nova biljka. Na taj se način može dobiti kasniji nasad rajčice ili dodatne biljke iste sorte. Kod paprike i većine drugog povrća ovaj način je mnogo nepouzdaniji.

Povezane biljke

  • Biljka rajčice uz drveni kolac s grozdom zrelih crvenih i narančastih plodova

    Povrće › Plodovito povrće

    Rajčica (paradajz)

    Solanum lycopersicum

    • Sjetva: velj–tra
    • Sadnja: tra–svi
  • Biljka paprike s crvenim plodovima babure na slamnatom malču

    Povrće › Plodovito povrće

    Paprika

    Capsicum annuum

    • Sjetva: velj–ožu
    • Sadnja: svi
  • Krastavac uz mrežu sa zelenim plodovima, žutim cvjetovima i krupnim listovima

    Povrće › Plodovito povrće

    Krastavac

    Cucumis sativus

    • Sjetva: tra–srp
    • Sadnja: svi–lip

Drugi vodiči

Mogući problemi