
Uzgoj povrća u plasteniku: što saditi i kada (i najisplativije kulture)

Podaci: Rajčica
- Mjesto uzgoja
- Otvoreno tlo, Plastenik, Posuda, Povišena gredica
- Mraz
- Osjetljiva na mraz
- Presađivanje
- travanj – svibanj
- Razmak između biljaka
- 40–60 cm
Podaci: Paprika
- Mjesto uzgoja
- Otvoreno tlo, Plastenik, Posuda, Povišena gredica
- Mraz
- Osjetljiva na mraz
- Presađivanje
- svibanj
- Razmak između biljaka
- 30–50 cm
Podaci: Krastavac
- Mjesto uzgoja
- Otvoreno tlo, Plastenik, Posuda, Povišena gredica
- Mraz
- Osjetljiva na mraz
- Presađivanje
- svibanj – lipanj
- Razmak između biljaka
- 30–50 cm
Plastenik produljuje vrtlarsku sezonu na oba kraja: povrće se sije i sadi ranije u proljeće, bere dulje u jesen, a dio kultura uzgaja se i preko zime. Pod folijom su biljke zaštićene od kiše, mraza i vjetra, ali i izložene novim izazovima: pregrijavanju, vlazi i bržem širenju štetnika. Najviše se isplati ljeti uzgajati rajčicu, krastavac i papriku, a u rano proljeće, jesen i zimu lisnato povrće i vlastiti rasad.
Najisplativija sadnja u plasteniku
Isplativost kulture u plasteniku ovisi o tome koliko vrijednog uroda daje po kvadratnom metru i koliko dugo zauzima prostor. Najbolji izbor su kulture koje pod zaštitom rađaju bitno ranije, dulje ili kvalitetnije nego na otvorenom:
| Kultura | Zašto se isplati u plasteniku |
|---|---|
| Rajčica | Raniji i dulji rod, zaštita od kiše smanjuje plamenjaču, visoke sorte dobro koriste visinu plastenika |
| Krastavac | Brz rast i obilan rod, uzgoj uz konop štedi prostor, partenokarpne sorte ne trebaju oprašivače |
| Paprika | Toplina pod folijom ubrzava dozrijevanje do pune boje, rod traje do kasne jeseni |
| Salata i rano lisnato povrće | Kratka kultura za rano proljeće i kasnu jesen, kad ga na otvorenom nema |
| Vlastiti rasad | Plastenik omogućuje uzgoj zdravog rasada za cijeli vrt |
U kućnom plasteniku najveću korist obično daje kombinacija: rano proljeće za rasad i lisnato povrće, ljeto za plodovito povrće, a jesen i zima ponovno za lisnato povrće.
Kalendar plastenika kroz godinu
Rano proljeće
Dok je vani još hladno, u veljači i ožujku, u plasteniku se siju salata i špinat, a sije se i sadi i drugo otporno lisnato i korjenasto povrće: rotkvica, mladi luk i matovilac. Istodobno se uzgaja rasad rajčice, paprike i drugog povrća za plastenik i vrt, a u travnju i rasad krastavca. U negrijanom plasteniku noću je i dalje hladno, pa se osjetljive biljke pokrivaju agrotekstilom.
Kasno proljeće i ljeto
Kad se tlo u plasteniku zagrije i noći više nisu hladne, sadi se plodovito povrće: rajčica, paprika, krastavac, patlidžan. U plasteniku se ono sadi nekoliko tjedana ranije nego na otvorenom, rajčica već krajem travnja. Glavni posao ljeti je prozračivanje, zalijevanje i vođenje biljaka.
Sadnja u plasteniku u jesen
Krajem ljeta i u jesen, nakon uklanjanja ljetnih kultura, plastenik se priprema za jesenski i zimski uzgoj. Sije se i sadi salata, matovilac, špinat, rotkvica, mladi luk i drugo povrće koje podnosi hladnoću. Salata se za jesen i zimu sije u kolovozu i rujnu, a špinat od kolovoza do listopada. Pod folijom ono raste dulje u jesen i daje berbu i u zimskim mjesecima, osobito u blažim krajevima. Ako se pitate što posaditi u plastenik u jesen, najsigurniji izbor su špinat i mladi luk, jer najbolje podnose mraz.
Što saditi u plasteniku zimi
Zimi se u nezagrijanom plasteniku bere povrće posijano i posađeno krajem ljeta i u jesen: salata zimskih sorti, matovilac, špinat, peršin i mladi luk. U kasnu zimu može se sijati grašak za vrlo ranu berbu i presađivati rani kupus. Za sunčanih dana plastenik se prozračuje, jer zadržana vlaga pogoduje bolestima lista, a grijanje cijelog plastenika u kućnom vrtu rijetko se isplati.
Sjetva u plasteniku
Sjetva u plasteniku vrijedi za kulture koje se siju izravno, poput salate, rotkvice, špinata ili graha, i za uzgoj rasada u posudama. Tlo u plasteniku brže se zagrijava i isušuje, pa se sjetve redovito zalijevaju, a za vrućih dana zasjenjuju. Kod rasada je glavni rizik pregrijavanje: u zatvorenom plasteniku za sunčanog proljetnog dana temperatura brzo postane previsoka za mlade biljke.
Najbolji paradajz za plastenik
Za plastenik se najčešće biraju visoke rajčice, koje rastu u visinu i dugo rađaju, pa najbolje koriste prostor. Pri izboru sorte važno je:
- da je sorta namijenjena uzgoju u zaštićenom prostoru;
- da ima otpornost na najčešće bolesti, koja je kod hibrida obično navedena na pakiranju sjemena;
- da odgovara namjeni: krupne salatne rajčice, rajčice za preradu ili cherry rajčice, koje su u plasteniku posebno rodne.
Sadi se jednako kao rajčica na otvorenom, samo ranije.
Raspored biljaka u plasteniku
- Visoke kulture, rajčica i krastavac uz konop, sade se tako da ne zasjenjuju niže biljke: najčešće uz sjevernu stranu ili u redovima koji idu u smjeru sjever-jug.
- Kulture različitih zahtjeva odvajaju se: krastavac voli vlažniji zrak, a rajčica i paprika suši. Najbolje ih je uzgajati u zasebnim redovima ili dijelovima plastenika.
- Prolazi moraju biti dovoljno široki za njegu i berbu.
- Razmak se ne smanjuje ispod onog navedenog za pojedinu kulturu, jer pregust sklop u plasteniku brzo vodi bolestima.
Prozračivanje, zalijevanje i plodored
- Prozračivanje je najvažniji posao u plasteniku. Za sunčanih dana plastenik se otvara ujutro, a zatvara navečer. Previsoke temperature uzrokuju otpadanje cvjetova, a vlažan, ustajao zrak pogoduje sivoj plijesni, pepelnici i plamenjači.
- Zalijevanje se obavlja po tlu, najbolje sustavom kap po kap, ujutro.
- Plodored je u plasteniku jednako važan kao vani, a teže ga je provesti jer se uzgajaju iste kulture. Pomaže izmjena rajčice i krastavca na istim gredicama, redovito dodavanje komposta i, po potrebi, zelena gnojidba između sezona.
- Štetnici poput bijele mušice, lisnih uši i grinja u plasteniku se množe brže nego vani, pa se biljke pregledavaju redovito, a nove presadnice prije unošenja.
Najčešće pogreške
- Zatvoren plastenik za sunčanog dana — pregrijavanje, otpadanje cvjetova i opekline.
- Pregusta sadnja — vlaga, bolesti i manji urod.
- Zalijevanje po lišću — plamenjača i siva plijesan.
- Iste kulture na istom mjestu iz godine u godinu — nakupljanje bolesti u tlu.
- Unošenje zaraženih presadnica — bijela mušica i lisne uši u plasteniku od prvog dana.
- Prazan plastenik u jesen i zimi — propuštena prilika za lisnato povrće.
Okvirni mjeseci sjetve i sadnje za pojedine kulture prikazani su i u kalendaru sjetve i sadnje.
Povezane biljke
Drugi vodiči
Opći vodič
Dobri susjedi paprike: što saditi uz papriku, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz papriku, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama paprike i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi rajčice: što saditi uz rajčicu, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz rajčicu, koje izbjegavati i zašto: praktična pravila mješovite sadnje i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Folija za plastenik: vrste, debljina (mikroni) i kako odabrati
Koje folije za plastenik postoje, što znači debljina u mikronima, kada izabrati UV, termalnu, difuznu ili armiranu foliju, čemu služi crni najlon i kako postaviti foliju.
Opći vodič
Je li rajčica voće ili povrće? Botaničko i kulinarsko objašnjenje
Zašto je rajčica botanički voće, a u kuhinji i vrtu povrće: što je plod u botanici, kako se dijeli povrće i voće u kuhinji, slični primjeri i zašto to nije važno za uzgoj.
Opći vodič
Kako napraviti plastenik: konstrukcija, lukovi, cijevi i dimenzije
Kako sam napraviti plastenik: izbor mjesta i dimenzija, metalni, plastični i drveni lukovi, armaturna mreža i polikarbonat, dijelovi, postupak izrade, vrata, prozračivanje i dozvola.
Opći vodič
Kako napraviti rasad povrća: od sjetve do presađivanja
Opći postupak uzgoja rasada povrća: vrijeme sijanja, svjetlo i grijanje, pikiranje, usporavanje rasta, tople leje, kaljenje i sadnja presadnica u vrt.
Mogući problemi
Bolest
Antraknoza biljaka: simptomi, uvjeti razvoja i prevencija
Simptomi: Udubljene, tamne, često okrugle pjege na plodovima, mahunama, listovima i izbojima, u vlažnom vremenu s ružičastim ili narančastim nakupinama spora; plodovi trunu, listovi se suše.
Štetnik
Bijela mušica na rajčici i drugim biljkama: kako je prepoznati i suzbiti
Simptomi: Oblak sitnih bijelih kukaca s naličja listova kad se biljka protrese, ljepljivo lišće i crna čađavica.
Bolest
Fuzarioza i fuzarijsko venuće: simptomi i prevencija
Simptomi: Donji listovi žute, često s jedne strane biljke, biljka vene po danu, a na presjeku stabljike žile su smeđe.
Štetnik
Grinje na biljkama: kako ih prepoznati i suzbiti
Simptomi: Sitne svijetle točkice na listu, srebrnasto ili brončano lišće koje se suši i fina paučina na naličju.
Štetnik
Gusjenice u vrtu: kako ih prepoznati i riješiti ih se
Simptomi: Izgrizeno lišće, izmet na listovima, izbušeni plodovi ili glavice i prerezane mlade biljke.
Štetnik
Krumpirova zlatica: kako je prepoznati i zaštititi krumpir
Simptomi: Izgrizeno lišće krumpira, žuto-crno prugasti kornjaši, narančaste nakupine jaja i crvenkaste ličinke s crnim točkama.

