Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga
PlastenikPlastenik

Uzgoj povrća u plasteniku: što saditi i kada (i najisplativije kulture)

Koje su kulture najisplativije u plasteniku, što sijati i saditi u proljeće, ljeto i jesen, kako rasporediti biljke i održavati plastenik zdravim.
Autor: Marta VukovićObjavljeno: Ažurirano:
Ilustracija plastenika u kojem rastu rajčica uz kolac, paprika s plodovima i krastavci uz mrežu

Podaci: Rajčica

Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Plastenik, Posuda, Povišena gredica
Mraz
Osjetljiva na mraz
Presađivanje
travanj – svibanj
Razmak između biljaka
40–60 cm

Podaci: Paprika

Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Plastenik, Posuda, Povišena gredica
Mraz
Osjetljiva na mraz
Presađivanje
svibanj
Razmak između biljaka
30–50 cm

Podaci: Krastavac

Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Plastenik, Posuda, Povišena gredica
Mraz
Osjetljiva na mraz
Presađivanje
svibanj – lipanj
Razmak između biljaka
30–50 cm

Plastenik produljuje vrtlarsku sezonu na oba kraja: povrće se sije i sadi ranije u proljeće, bere dulje u jesen, a dio kultura uzgaja se i preko zime. Pod folijom su biljke zaštićene od kiše, mraza i vjetra, ali i izložene novim izazovima: pregrijavanju, vlazi i bržem širenju štetnika. Najviše se isplati ljeti uzgajati rajčicu, krastavac i papriku, a u rano proljeće, jesen i zimu lisnato povrće i vlastiti rasad.

Najisplativija sadnja u plasteniku

Isplativost kulture u plasteniku ovisi o tome koliko vrijednog uroda daje po kvadratnom metru i koliko dugo zauzima prostor. Najbolji izbor su kulture koje pod zaštitom rađaju bitno ranije, dulje ili kvalitetnije nego na otvorenom:

KulturaZašto se isplati u plasteniku
RajčicaRaniji i dulji rod, zaštita od kiše smanjuje plamenjaču, visoke sorte dobro koriste visinu plastenika
KrastavacBrz rast i obilan rod, uzgoj uz konop štedi prostor, partenokarpne sorte ne trebaju oprašivače
PaprikaToplina pod folijom ubrzava dozrijevanje do pune boje, rod traje do kasne jeseni
Salata i rano lisnato povrćeKratka kultura za rano proljeće i kasnu jesen, kad ga na otvorenom nema
Vlastiti rasadPlastenik omogućuje uzgoj zdravog rasada za cijeli vrt

U kućnom plasteniku najveću korist obično daje kombinacija: rano proljeće za rasad i lisnato povrće, ljeto za plodovito povrće, a jesen i zima ponovno za lisnato povrće.

Kalendar plastenika kroz godinu

Rano proljeće

Dok je vani još hladno, u veljači i ožujku, u plasteniku se siju salata i špinat, a sije se i sadi i drugo otporno lisnato i korjenasto povrće: rotkvica, mladi luk i matovilac. Istodobno se uzgaja rasad rajčice, paprike i drugog povrća za plastenik i vrt, a u travnju i rasad krastavca. U negrijanom plasteniku noću je i dalje hladno, pa se osjetljive biljke pokrivaju agrotekstilom.

Kasno proljeće i ljeto

Kad se tlo u plasteniku zagrije i noći više nisu hladne, sadi se plodovito povrće: rajčica, paprika, krastavac, patlidžan. U plasteniku se ono sadi nekoliko tjedana ranije nego na otvorenom, rajčica već krajem travnja. Glavni posao ljeti je prozračivanje, zalijevanje i vođenje biljaka.

Sadnja u plasteniku u jesen

Krajem ljeta i u jesen, nakon uklanjanja ljetnih kultura, plastenik se priprema za jesenski i zimski uzgoj. Sije se i sadi salata, matovilac, špinat, rotkvica, mladi luk i drugo povrće koje podnosi hladnoću. Salata se za jesen i zimu sije u kolovozu i rujnu, a špinat od kolovoza do listopada. Pod folijom ono raste dulje u jesen i daje berbu i u zimskim mjesecima, osobito u blažim krajevima. Ako se pitate što posaditi u plastenik u jesen, najsigurniji izbor su špinat i mladi luk, jer najbolje podnose mraz.

Što saditi u plasteniku zimi

Zimi se u nezagrijanom plasteniku bere povrće posijano i posađeno krajem ljeta i u jesen: salata zimskih sorti, matovilac, špinat, peršin i mladi luk. U kasnu zimu može se sijati grašak za vrlo ranu berbu i presađivati rani kupus. Za sunčanih dana plastenik se prozračuje, jer zadržana vlaga pogoduje bolestima lista, a grijanje cijelog plastenika u kućnom vrtu rijetko se isplati.

Sjetva u plasteniku

Sjetva u plasteniku vrijedi za kulture koje se siju izravno, poput salate, rotkvice, špinata ili graha, i za uzgoj rasada u posudama. Tlo u plasteniku brže se zagrijava i isušuje, pa se sjetve redovito zalijevaju, a za vrućih dana zasjenjuju. Kod rasada je glavni rizik pregrijavanje: u zatvorenom plasteniku za sunčanog proljetnog dana temperatura brzo postane previsoka za mlade biljke.

Najbolji paradajz za plastenik

Za plastenik se najčešće biraju visoke rajčice, koje rastu u visinu i dugo rađaju, pa najbolje koriste prostor. Pri izboru sorte važno je:

  • da je sorta namijenjena uzgoju u zaštićenom prostoru;
  • da ima otpornost na najčešće bolesti, koja je kod hibrida obično navedena na pakiranju sjemena;
  • da odgovara namjeni: krupne salatne rajčice, rajčice za preradu ili cherry rajčice, koje su u plasteniku posebno rodne.

Sadi se jednako kao rajčica na otvorenom, samo ranije.

Raspored biljaka u plasteniku

  • Visoke kulture, rajčica i krastavac uz konop, sade se tako da ne zasjenjuju niže biljke: najčešće uz sjevernu stranu ili u redovima koji idu u smjeru sjever-jug.
  • Kulture različitih zahtjeva odvajaju se: krastavac voli vlažniji zrak, a rajčica i paprika suši. Najbolje ih je uzgajati u zasebnim redovima ili dijelovima plastenika.
  • Prolazi moraju biti dovoljno široki za njegu i berbu.
  • Razmak se ne smanjuje ispod onog navedenog za pojedinu kulturu, jer pregust sklop u plasteniku brzo vodi bolestima.

Prozračivanje, zalijevanje i plodored

  • Prozračivanje je najvažniji posao u plasteniku. Za sunčanih dana plastenik se otvara ujutro, a zatvara navečer. Previsoke temperature uzrokuju otpadanje cvjetova, a vlažan, ustajao zrak pogoduje sivoj plijesni, pepelnici i plamenjači.
  • Zalijevanje se obavlja po tlu, najbolje sustavom kap po kap, ujutro.
  • Plodored je u plasteniku jednako važan kao vani, a teže ga je provesti jer se uzgajaju iste kulture. Pomaže izmjena rajčice i krastavca na istim gredicama, redovito dodavanje komposta i, po potrebi, zelena gnojidba između sezona.
  • Štetnici poput bijele mušice, lisnih uši i grinja u plasteniku se množe brže nego vani, pa se biljke pregledavaju redovito, a nove presadnice prije unošenja.

Najčešće pogreške

  • Zatvoren plastenik za sunčanog dana — pregrijavanje, otpadanje cvjetova i opekline.
  • Pregusta sadnja — vlaga, bolesti i manji urod.
  • Zalijevanje po lišću — plamenjača i siva plijesan.
  • Iste kulture na istom mjestu iz godine u godinu — nakupljanje bolesti u tlu.
  • Unošenje zaraženih presadnica — bijela mušica i lisne uši u plasteniku od prvog dana.
  • Prazan plastenik u jesen i zimi — propuštena prilika za lisnato povrće.

Okvirni mjeseci sjetve i sadnje za pojedine kulture prikazani su i u kalendaru sjetve i sadnje.

Povezane biljke

  • Biljka rajčice uz drveni kolac s grozdom zrelih crvenih i narančastih plodova

    Povrće › Plodovito povrće

    Rajčica (paradajz)

    Solanum lycopersicum

    • Sjetva: velj–tra
    • Sadnja: tra–svi
  • Biljka paprike s crvenim plodovima babure na slamnatom malču

    Povrće › Plodovito povrće

    Paprika

    Capsicum annuum

    • Sjetva: velj–ožu
    • Sadnja: svi
  • Krastavac uz mrežu sa zelenim plodovima, žutim cvjetovima i krupnim listovima

    Povrće › Plodovito povrće

    Krastavac

    Cucumis sativus

    • Sjetva: tra–srp
    • Sadnja: svi–lip

Drugi vodiči

Mogući problemi