
Klima u plasteniku: grijanje, ventilacija, sjenilo i navodnjavanje

Podaci: Rajčica
- Mjesto uzgoja
- Otvoreno tlo, Plastenik, Posuda, Povišena gredica
- Mraz
- Osjetljiva na mraz
- Presađivanje
- travanj – svibanj
- Razmak između biljaka
- 40–60 cm
Podaci: Krastavac
- Mjesto uzgoja
- Otvoreno tlo, Plastenik, Posuda, Povišena gredica
- Mraz
- Osjetljiva na mraz
- Presađivanje
- svibanj – lipanj
- Razmak između biljaka
- 30–50 cm
Podaci: Paprika
- Mjesto uzgoja
- Otvoreno tlo, Plastenik, Posuda, Povišena gredica
- Mraz
- Osjetljiva na mraz
- Presađivanje
- svibanj
- Razmak između biljaka
- 30–50 cm
Plastenik štiti biljke od hladnoće, kiše i vjetra, ali u njemu se lako stvaraju ekstremi: u sunčanom proljetnom danu temperatura za nekoliko sati poraste na više od 40 °C, a noću padne gotovo kao vani. Uz to se pod folijom zadržava vlaga, koja pogoduje bolestima. Dobra klima u plasteniku zato ovisi o četiri stvari: prozračivanju, zasjenjivanju, pravilnom navodnjavanju i, po potrebi, grijanju.
Termometar: prvi komad opreme
Prije bilo kakve opreme u plastenik treba objesiti min-max termometar, u visini biljaka i u sjeni. On pokazuje najvišu dnevnu i najnižu noćnu temperaturu, pa se iz njega vidi treba li plasteniku više prozračivanja, sjenilo ili zaštita od mraza. Mnogi vrtlari iznenade se koliko se plastenik zagrije već u ožujku.
Prozračivanje
Prozračivanje je najvažniji posao u plasteniku. Izmjena zraka snižava temperaturu i vlagu, a biljke opskrbljuje svježim zrakom.
- Vrata na oba kraja omogućuju strujanje zraka kroz cijeli plastenik.
- Bočni otvori ili podizanje folije sa strane, takozvani rolo bočni zidovi, najučinkovitiji su ljeti.
- Krovni ili zabatni prozori ispuštaju topao zrak koji se skuplja pod vrhom.
Plastenik se otvara ujutro, čim sunce počne grijati, a zatvara predvečer, kako bi zadržao dio topline za noć. Ljeti, za toplih noći, vrata mogu ostati otvorena i noću. Najčešća pogreška je zatvoren plastenik za sunčanog dana dok vlasnik nije kod kuće.
Automatski otvarači prozora
Automatski otvarač s cilindrom punjenim voskom ili uljem otvara prozor kad se zrak zagrije, a zatvara kad se ohladi, bez struje. Jednostavan je za ugradnju na krovni ili zabatni prozor i velika je pomoć onima koji nisu kod kuće tijekom dana. Za veće plastenike postoje i električni motori za podizanje bočnih zidova s termostatom.
Ventilator za plastenik
Ventilator za kruženje zraka pokreće zrak unutar zatvorenog plastenika, pa se vlaga ne zadržava na lišću, a temperatura se ujednačuje. Koristan je osobito u proljeće i jesen, kad je plastenik dulje zatvoren, a vlaga visoka. Za izbacivanje toplog zraka ljeti služe jači ventilatori ugrađeni u zabat, ali u kućnom plasteniku obično su dovoljni dobro postavljeni otvori.
Sjenilo i mreže
Od kasnog proljeća do kraja ljeta sunce u plasteniku može spaliti listove i plodove, a pri visokim temperaturama rajčica, paprika i krastavac slabije zameću plodove.
- Mreža za zasjenjivanje postavlja se preko plastenika ili ispod krova i propušta samo dio svjetla. Za povrće se biraju mreže koje zasjenjuju umjereno, jer prejaka sjena usporava rast.
- Premaz za zasjenjivanje nanosi se na vanjsku stranu folije ljeti i postupno se ispire kišom.
- Mreža protiv kukaca postavlja se na vrata i bočne otvore. Propušta zrak, a zadržava dio štetnika, poput moljaca i leptira.
Sjenilo se uklanja krajem ljeta, kad sunce oslabi.
Navodnjavanje
U plasteniku nema kiše, pa sva voda dolazi zalijevanjem. Način zalijevanja izravno utječe na vlagu zraka i bolesti.
- Kapanje ili sustav kap po kap dovodi vodu izravno u tlo uz biljku, lišće ostaje suho, a vode se troši najmanje. Za plastenik je to najbolji izbor. Cijevi s kapaljkama polažu se uz redove, a mogu se prekriti malčem.
- Prskalice i mikroraspršivači vlaže cijelu površinu i lišće, pa povećavaju vlagu zraka i rizik od plamenjače, sive plijesni i drugih bolesti lista. Koriste se uglavnom za navlaživanje rasada i lisnatog povrća, i to ujutro.
- Ručno zalijevanje kantom ili crijevom uz tlo dobro je za mali plastenik.
Zalijeva se ujutro, kako bi se površina tla i biljke osušile do večeri. Sustav se može povezati s programatorom na slavini, koji pušta vodu u zadano vrijeme. Kišnica skupljena s krova plastenika u bačvu dobra je za zalijevanje, ako je posuda pokrivena.
Grijani plastenik i zaštita od mraza
Većina kućnih plastenika ne grije se, nego se koristi od proljeća do jeseni. Za raniju sadnju i zaštitu od kasnih mrazeva dovoljni su:
- agrotekstil prebačen preko biljaka u hladnim noćima, koji podiže temperaturu za nekoliko stupnjeva;
- dvostruka folija ili folija s mjehurićima s unutarnje strane, koja smanjuje gubitak topline;
- bačve s vodom koje danju upijaju toplinu, a noću je polako otpuštaju.
Grijači za plastenike koriste se za uzgoj rasada i zaštitu od mraza. Električni grijači s termostatom jednostavni su i čisti, ali troše dosta struje. Grijači na plin ili naftu stvaraju vodenu paru i plinove izgaranja, pa se koriste samo uređaji namijenjeni plastenicima, uz povremeno prozračivanje i prema uputi proizvođača. Otvoreni plamen i improvizirani grijači u plasteniku opasni su zbog požara i otrovnih plinova.
Grijanje cijelog plastenika zimi rijetko se isplati u kućnom vrtu. Za rasad je isplativije grijati samo mali prostor, primjerice mini plastenik ili ploču za grijanje rasada.
Optimalne temperature
| Biljka | Danju | Noću |
|---|---|---|
| Rajčica | toplo, bez pregrijavanja | ne ispod desetak stupnjeva |
| Paprika | toplo | ne ispod desetak stupnjeva |
| Krastavac | toplo i vlažnije | ne ispod petnaestak stupnjeva |
| Salata, špinat | umjereno, hladnije | podnose hladne noći |
Pri temperaturama iznad tridesetak stupnjeva slabije je oprašivanje i zametanje plodova, a plodovi mogu dobiti opekline.
Oprema za obradu tla
U plasteniku je prostor ograničen, a tlo se obrađuje svake godine. Za manje plastenike dovoljni su lopata, vile i grablje, a za veće se koriste male freze, koje mogu proći između konstrukcije i kroz vrata. Tlo se ne obrađuje kad je mokro, jer se zbija. Svake godine dobro je dodati kompost.
Što najčešće pokvari klimu u plasteniku
- Zatvoren plastenik za sunčanog dana.
- Zalijevanje prskalicama po lišću i navečer.
- Nema termometra, pa se ne zna koliko se plastenik zagrijava ili hladi.
- Prejaka sjena, zbog koje biljke rastu izduženo.
- Nesigurni grijači bez prozračivanja.
- Zanemarena vlaga u proljeće i jesen, kad se razvijaju siva plijesan i plamenjača.
Kod novog plastenika otvori za prozračivanje planiraju se već pri izradi konstrukcije, a koliko svjetla i topline prolazi ovisi i o izboru folije.
Povezane biljke
Drugi vodiči
Opći vodič
Dobri susjedi paprike: što saditi uz papriku, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz papriku, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama paprike i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi rajčice: što saditi uz rajčicu, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz rajčicu, koje izbjegavati i zašto: praktična pravila mješovite sadnje i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Folija za plastenik: vrste, debljina (mikroni) i kako odabrati
Koje folije za plastenik postoje, što znači debljina u mikronima, kada izabrati UV, termalnu, difuznu ili armiranu foliju, čemu služi crni najlon i kako postaviti foliju.
Opći vodič
Je li rajčica voće ili povrće? Botaničko i kulinarsko objašnjenje
Zašto je rajčica botanički voće, a u kuhinji i vrtu povrće: što je plod u botanici, kako se dijeli povrće i voće u kuhinji, slični primjeri i zašto to nije važno za uzgoj.
Opći vodič
Kako napraviti plastenik: konstrukcija, lukovi, cijevi i dimenzije
Kako sam napraviti plastenik: izbor mjesta i dimenzija, metalni, plastični i drveni lukovi, armaturna mreža i polikarbonat, dijelovi, postupak izrade, vrata, prozračivanje i dozvola.
Opći vodič
Kako napraviti rasad povrća: od sjetve do presađivanja
Opći postupak uzgoja rasada povrća: vrijeme sijanja, svjetlo i grijanje, pikiranje, usporavanje rasta, tople leje, kaljenje i sadnja presadnica u vrt.
Mogući problemi
Bolest
Antraknoza biljaka: simptomi, uvjeti razvoja i prevencija
Simptomi: Udubljene, tamne, često okrugle pjege na plodovima, mahunama, listovima i izbojima, u vlažnom vremenu s ružičastim ili narančastim nakupinama spora; plodovi trunu, listovi se suše.
Štetnik
Bijela mušica na rajčici i drugim biljkama: kako je prepoznati i suzbiti
Simptomi: Oblak sitnih bijelih kukaca s naličja listova kad se biljka protrese, ljepljivo lišće i crna čađavica.
Bolest
Fuzarioza i fuzarijsko venuće: simptomi i prevencija
Simptomi: Donji listovi žute, često s jedne strane biljke, biljka vene po danu, a na presjeku stabljike žile su smeđe.
Štetnik
Grinje na biljkama: kako ih prepoznati i suzbiti
Simptomi: Sitne svijetle točkice na listu, srebrnasto ili brončano lišće koje se suši i fina paučina na naličju.
Štetnik
Gusjenice u vrtu: kako ih prepoznati i riješiti ih se
Simptomi: Izgrizeno lišće, izmet na listovima, izbušeni plodovi ili glavice i prerezane mlade biljke.
Štetnik
Krumpirova zlatica: kako je prepoznati i zaštititi krumpir
Simptomi: Izgrizeno lišće krumpira, žuto-crno prugasti kornjaši, narančaste nakupine jaja i crvenkaste ličinke s crnim točkama.

