Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Klima u plasteniku: grijanje, ventilacija, sjenilo i navodnjavanje

Kako upravljati klimom u plasteniku: prozračivanje i automatski otvarači, ventilator za plastenik, mreža i sjenilo, navodnjavanje kap po kap i prskalice, grijani plastenik i zaštita od mraza te oprema za obradu tla.
Autor: Marta VukovićObjavljeno:
Plastenik s otvorenim vratima i cijevima kap po kap uz redove rajčica

Podaci: Rajčica

Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Plastenik, Posuda, Povišena gredica
Mraz
Osjetljiva na mraz
Presađivanje
travanj – svibanj
Razmak između biljaka
40–60 cm

Podaci: Krastavac

Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Plastenik, Posuda, Povišena gredica
Mraz
Osjetljiva na mraz
Presađivanje
svibanj – lipanj
Razmak između biljaka
30–50 cm

Podaci: Paprika

Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Plastenik, Posuda, Povišena gredica
Mraz
Osjetljiva na mraz
Presađivanje
svibanj
Razmak između biljaka
30–50 cm

Plastenik štiti biljke od hladnoće, kiše i vjetra, ali u njemu se lako stvaraju ekstremi: u sunčanom proljetnom danu temperatura za nekoliko sati poraste na više od 40 °C, a noću padne gotovo kao vani. Uz to se pod folijom zadržava vlaga, koja pogoduje bolestima. Dobra klima u plasteniku zato ovisi o četiri stvari: prozračivanju, zasjenjivanju, pravilnom navodnjavanju i, po potrebi, grijanju.

Termometar: prvi komad opreme

Prije bilo kakve opreme u plastenik treba objesiti min-max termometar, u visini biljaka i u sjeni. On pokazuje najvišu dnevnu i najnižu noćnu temperaturu, pa se iz njega vidi treba li plasteniku više prozračivanja, sjenilo ili zaštita od mraza. Mnogi vrtlari iznenade se koliko se plastenik zagrije već u ožujku.

Prozračivanje

Prozračivanje je najvažniji posao u plasteniku. Izmjena zraka snižava temperaturu i vlagu, a biljke opskrbljuje svježim zrakom.

  • Vrata na oba kraja omogućuju strujanje zraka kroz cijeli plastenik.
  • Bočni otvori ili podizanje folije sa strane, takozvani rolo bočni zidovi, najučinkovitiji su ljeti.
  • Krovni ili zabatni prozori ispuštaju topao zrak koji se skuplja pod vrhom.

Plastenik se otvara ujutro, čim sunce počne grijati, a zatvara predvečer, kako bi zadržao dio topline za noć. Ljeti, za toplih noći, vrata mogu ostati otvorena i noću. Najčešća pogreška je zatvoren plastenik za sunčanog dana dok vlasnik nije kod kuće.

Automatski otvarači prozora

Automatski otvarač s cilindrom punjenim voskom ili uljem otvara prozor kad se zrak zagrije, a zatvara kad se ohladi, bez struje. Jednostavan je za ugradnju na krovni ili zabatni prozor i velika je pomoć onima koji nisu kod kuće tijekom dana. Za veće plastenike postoje i električni motori za podizanje bočnih zidova s termostatom.

Ventilator za plastenik

Ventilator za kruženje zraka pokreće zrak unutar zatvorenog plastenika, pa se vlaga ne zadržava na lišću, a temperatura se ujednačuje. Koristan je osobito u proljeće i jesen, kad je plastenik dulje zatvoren, a vlaga visoka. Za izbacivanje toplog zraka ljeti služe jači ventilatori ugrađeni u zabat, ali u kućnom plasteniku obično su dovoljni dobro postavljeni otvori.

Sjenilo i mreže

Od kasnog proljeća do kraja ljeta sunce u plasteniku može spaliti listove i plodove, a pri visokim temperaturama rajčica, paprika i krastavac slabije zameću plodove.

  • Mreža za zasjenjivanje postavlja se preko plastenika ili ispod krova i propušta samo dio svjetla. Za povrće se biraju mreže koje zasjenjuju umjereno, jer prejaka sjena usporava rast.
  • Premaz za zasjenjivanje nanosi se na vanjsku stranu folije ljeti i postupno se ispire kišom.
  • Mreža protiv kukaca postavlja se na vrata i bočne otvore. Propušta zrak, a zadržava dio štetnika, poput moljaca i leptira.

Sjenilo se uklanja krajem ljeta, kad sunce oslabi.

U plasteniku nema kiše, pa sva voda dolazi zalijevanjem. Način zalijevanja izravno utječe na vlagu zraka i bolesti.

  • Kapanje ili sustav kap po kap dovodi vodu izravno u tlo uz biljku, lišće ostaje suho, a vode se troši najmanje. Za plastenik je to najbolji izbor. Cijevi s kapaljkama polažu se uz redove, a mogu se prekriti malčem.
  • Prskalice i mikroraspršivači vlaže cijelu površinu i lišće, pa povećavaju vlagu zraka i rizik od plamenjače, sive plijesni i drugih bolesti lista. Koriste se uglavnom za navlaživanje rasada i lisnatog povrća, i to ujutro.
  • Ručno zalijevanje kantom ili crijevom uz tlo dobro je za mali plastenik.

Zalijeva se ujutro, kako bi se površina tla i biljke osušile do večeri. Sustav se može povezati s programatorom na slavini, koji pušta vodu u zadano vrijeme. Kišnica skupljena s krova plastenika u bačvu dobra je za zalijevanje, ako je posuda pokrivena.

Grijani plastenik i zaštita od mraza

Većina kućnih plastenika ne grije se, nego se koristi od proljeća do jeseni. Za raniju sadnju i zaštitu od kasnih mrazeva dovoljni su:

  • agrotekstil prebačen preko biljaka u hladnim noćima, koji podiže temperaturu za nekoliko stupnjeva;
  • dvostruka folija ili folija s mjehurićima s unutarnje strane, koja smanjuje gubitak topline;
  • bačve s vodom koje danju upijaju toplinu, a noću je polako otpuštaju.

Grijači za plastenike koriste se za uzgoj rasada i zaštitu od mraza. Električni grijači s termostatom jednostavni su i čisti, ali troše dosta struje. Grijači na plin ili naftu stvaraju vodenu paru i plinove izgaranja, pa se koriste samo uređaji namijenjeni plastenicima, uz povremeno prozračivanje i prema uputi proizvođača. Otvoreni plamen i improvizirani grijači u plasteniku opasni su zbog požara i otrovnih plinova.

Grijanje cijelog plastenika zimi rijetko se isplati u kućnom vrtu. Za rasad je isplativije grijati samo mali prostor, primjerice mini plastenik ili ploču za grijanje rasada.

Optimalne temperature

BiljkaDanjuNoću
Rajčicatoplo, bez pregrijavanjane ispod desetak stupnjeva
Paprikatoplone ispod desetak stupnjeva
Krastavactoplo i vlažnijene ispod petnaestak stupnjeva
Salata, špinatumjereno, hladnijepodnose hladne noći

Pri temperaturama iznad tridesetak stupnjeva slabije je oprašivanje i zametanje plodova, a plodovi mogu dobiti opekline.

Oprema za obradu tla

U plasteniku je prostor ograničen, a tlo se obrađuje svake godine. Za manje plastenike dovoljni su lopata, vile i grablje, a za veće se koriste male freze, koje mogu proći između konstrukcije i kroz vrata. Tlo se ne obrađuje kad je mokro, jer se zbija. Svake godine dobro je dodati kompost.

Što najčešće pokvari klimu u plasteniku

  • Zatvoren plastenik za sunčanog dana.
  • Zalijevanje prskalicama po lišću i navečer.
  • Nema termometra, pa se ne zna koliko se plastenik zagrijava ili hladi.
  • Prejaka sjena, zbog koje biljke rastu izduženo.
  • Nesigurni grijači bez prozračivanja.
  • Zanemarena vlaga u proljeće i jesen, kad se razvijaju siva plijesan i plamenjača.

Kod novog plastenika otvori za prozračivanje planiraju se već pri izradi konstrukcije, a koliko svjetla i topline prolazi ovisi i o izboru folije.

Povezane biljke

  • Biljka rajčice uz drveni kolac s grozdom zrelih crvenih i narančastih plodova

    Povrće › Plodovito povrće

    Rajčica (paradajz)

    Solanum lycopersicum

    • Sjetva: velj–tra
    • Sadnja: tra–svi
  • Krastavac uz mrežu sa zelenim plodovima, žutim cvjetovima i krupnim listovima

    Povrće › Plodovito povrće

    Krastavac

    Cucumis sativus

    • Sjetva: tra–srp
    • Sadnja: svi–lip
  • Biljka paprike s crvenim plodovima babure na slamnatom malču

    Povrće › Plodovito povrće

    Paprika

    Capsicum annuum

    • Sjetva: velj–ožu
    • Sadnja: svi

Drugi vodiči

Mogući problemi