Bolest
Fuzarioza i fuzarijsko venuće: simptomi i prevencija
Simptomi: Donji listovi žute, često s jedne strane biljke, biljka vene po danu, a na presjeku stabljike žile su smeđe.
Citrullus lanatus
Toploljubiva tikvenjača koja traži dugo i toplo ljeto, toplo tlo i mnogo prostora za vriježe. Sadi se iz rasada ili sije nakon mrazeva, a zreo plod prepoznaje se po suhoj vitici i žutoj mrlji na kori.
PovrćePlodovito povrće· porodica Tikvenjače

Sjetva unutra
Sjetva vani
Sadnja i presađivanje
Berba
Gnojidba
Zbog krupnih, sočnih plodova lubenica se uzgaja kao jednogodišnja povrtna kultura, a u vrtu je jedna od najtoploljubivijih: treba dugo, toplo i sunčano ljeto, toplo tlo i mnogo prostora za vriježe. Lubenica (Citrullus lanatus) pripada porodici tikvenjača i srodna je krastavcu, tikvici i dinji. U Hrvatskoj se tradicionalno uzgaja u toplim, pjeskovitim i ilovastim dolinama, a u kućnom vrtu uspijeva svugdje gdje je ljeto dovoljno toplo i dugo.
Lubenica razvija duge, puzave vriježe koje se šire po tlu, krupne razdijeljene listove i vitice. Na istoj biljci nastaju muški i ženski cvjetovi, a plod se razvija samo iz oprašenog ženskog cvijeta. Zato o uspjehu ne odlučuje samo njega, nego i dovoljno topline te pčele i drugi oprašivači.
U vrtu je lubenica zahtjevnija od krastavca i tikvice: prerano posađena u hladno tlo zastaje u rastu, a u kratkom ili hladnom ljetu plodovi ne stignu dozreti. Kad su uvjeti dobri, njega je jednostavna, a jedna biljka daje nekoliko plodova.
Sorte se razlikuju po veličini i obliku ploda, boji kore i mesa te duljini vegetacije. Za kućni vrt najvažnije je da sorta stigne dozreti u vašem kraju.
| Tip | Osobine | Napomena za uzgoj |
|---|---|---|
| Klasične crvenomesne sorte | okrugli ili duguljasti plodovi, zelena ili prugasta kora | najčešći izbor; npr. Crimson Sweet, okrugli plod sa svijetlim i tamnim prugama |
| Žuta lubenica | žuto ili narančasto meso, kora kao kod crvenih sorti | uzgaja se jednako kao crvene sorte |
| Mini lubenice | sitni plodovi | kraća vegetacija; pogodne za manji vrt, kraće ljeto i veće posude |
| Crna lubenica | vrlo tamna, gotovo crna kora (npr. Densuke) | „crna" se odnosi na koru, meso je obično crveno |
| Lubenice bez sjemenki | bez razvijenih sjemenki | trebaju u blizini običnu sortu kao oprašivača |
| Četrun (citron melon) | tvrdo, svijetlo, neslatko meso | ne jede se svjež, nego se koristi za slatko i pekmez |
Sorte poput Bedouin F1, Top Gun F1, Romeria ili Mirsini komercijalni su hibridi namijenjeni uglavnom profesionalnoj proizvodnji. Njihove osobine (veličina ploda, otpornost, duljina vegetacije) treba provjeriti u opisu sjemenske kuće, a za kućni vrt vrijedi birati sortu koja je ranija od potrebne.
Pojmovi „bijela", „plava" ili „ljubičasta" lubenica češće su naziv za neobične primjerke ili marketinške nazive nego za ustaljene vrtne tipove.
Lubenica se sije i sadi tek kad prođe opasnost od mraza i kad se tlo dobro zagrije. Toplo tlo važnije je od samog datuma: u hladnom tlu sjeme trune ili sporo niče, a presadnice zastaju i dugo se ne oporave.
Crna folija ili malč na gredici zagrijavaju tlo prije sadnje, a agrotekstil ili niski tunel štite mlade biljke od hladnih noći i vjetra. Pokrov se skida kad počne cvatnja, kako bi pčele mogle doći do cvjetova.
Sjeme lubenice klija samo u toplom: u hladnom, mokrom tlu trune prije nicanja. Okvirna temperatura klijanja, dubina sjetve i vrijeme nicanja prikazani su u okviru s podacima. Za rasad se siju po dvije sjemenke u posudicu, a nakon nicanja ostavlja se jača biljka.
Lubenica se ne križa s dinjom, krastavcem ni tikvama, jer su to druge vrste. Različite sorte lubenice međusobno se, međutim, križaju preko pčela, pa sjeme iz vrta u kojem raste više sorti ne daje ujednačene biljke. Iz F1 hibrida sjeme se ne uzima, jer potomstvo nije jednako roditeljskoj biljci.
Sjeme se uzima samo iz potpuno zrelih plodova: opere se od mesa, osuši na zraku i čuva na suhom i hladnom mjestu.
Rasad lubenice uzgaja se kratko, nekoliko tjedana prije presađivanja. Prerasli rasad, koji je predugo stajao u posudici, teško se prima.
Rasad se uzgaja u pojedinačnim posudicama, po općim pravilima za rasad.
Presadnice se sade u toplo, pripremljeno tlo, po mogućnosti po oblačnom vremenu ili predvečer. Busen se ne smije raspasti, jer lubenica teško podnosi oštećenje korijena. Biljka se sadi jednako duboko kao što je rasla u posudici i odmah zalije.
Gredica se priprema unaprijed: tlo se duboko prorahli i obogati zrelim kompostom ili zgorjelim stajskim gnojem. Na hladnijim i težim tlima lubenica bolje uspijeva na blago povišenoj gredici ili humku, koji se brže zagrijava i ne zadržava vodu.
U profesionalnoj proizvodnji lubenica se često sadi kao cijepljena presadnica, na podlogu iz roda tikava. Podloga daje biljci otpornost na bolesti koje se zadržavaju u tlu, posebno fuzarijsko venuće. U kućnom vrtu cijepljene presadnice su korisne ondje gdje se lubenica i srodne kulture godinama uzgajaju na istom mjestu.
Lubenica treba najtopliji i najsunčaniji dio vrta, zaklonjen od vjetra. Svaka sjena i hladan vjetar usporavaju rast i odgađaju dozrijevanje.
Lubenica je osjetljiva na hladnoću i mraz. Rast staje pri svježim noćima, a hladno razdoblje nakon sadnje ostavlja posljedice na cijelu sezonu. Najbolje uspijeva u vrućim ljetima, uz toplo tlo.
Najbolja su laka, pjeskovita do ilovasta, duboka i propusna tla, koja se u proljeće brzo zagrijavaju. Teška, zbijena i mokra tla sporo se zagrijavaju i pogoduju truleži korijena. Tlo treba biti plodno i bogato organskom tvari, blago kisele do neutralne reakcije.
Lubenica se ne sadi na mjesto gdje su prethodnih godina rasle lubenica, dinja, krastavac ili tikve, jer se u tlu zadržavaju uzročnici venuća i drugih bolesti tikvenjača.
Lubenica treba mnogo prostora: vriježe se šire nekoliko metara po tlu. Broj biljaka za određenu gredicu daje kalkulator razmaka sadnje. Mini sorte zauzimaju manje prostora od krupnoplodnih.
Na tlu lubenica ne treba potporu. Plodovi koji leže na vlažnom tlu skloni su truleži, pa se ispod njih stavlja daska, slama ili drugi suhi podložak. U malim vrtovima mini sorte se mogu voditi i uz čvrstu mrežu, ali tada plodove treba poduprijeti mrežicama ili platnenim „ljuljačkama".
Lubenica treba mnogo vode tijekom rasta vriježa, cvatnje i debljanja plodova, ali ne podnosi stajaću vodu oko korijena.
U razdoblju dozrijevanja zalijevanje se smanjuje. Obilna voda pred berbu razvodnjava meso i smanjuje slatkoću.
Lubenica ima visoke potrebe za hranivima, ali dobar urod ovisi više o osnovnoj pripremi tla nego o čestoj prihrani.
U fazi rasta plodova biljci je posebno važan kalij, a količinu određuje deklaracija gnojiva koje koristite. Kako se gnoji povrtnjak u cjelini, vidi Gnojidba vrta.
Lubenica se ne mora rezati, ali pinciranje (zakidanje vrhova) pomaže usmjeriti rast u manjem vrtu:
Pinciranje se radi oprezno i na zdravim biljkama, po suhom vremenu, kako se kroz rane ne bi širile bolesti. Previše zakidanja slabi biljku, jer listovi hrane plodove.
Prvi cvjetovi su obično muški, a ženski se prepoznaju po malom zametku ploda ispod cvijeta. Oprašuju ih pčele i drugi kukci. Ako ženski cvjetovi venu, a zametak žuti i otpada, oprašivanje nije uspjelo: uzrok je najčešće hladno ili kišovito vrijeme tijekom cvatnje, premalo oprašivača ili pokrov koji nije uklonjen. U plasteniku i pri lošem vremenu može se oprašiti i ručno, prenošenjem peludi muškog cvijeta na ženski.
Gredica se održava bez korova dok vriježe ne prekriju tlo; kasnije ih sjena lišća sama guši. Vriježe se ne premještaju i ne okreću bez potrebe, jer se lako lome.
Lubenica nakon berbe ne dozrijeva. Ubrani nezreli plod ostaje blijed i bez slatkoće, pa je točna procjena zrelosti najvažniji dio berbe.
Pouzdano je tek kad se poklopi više znakova:
Samo zvuk ili samo veličina nisu pouzdani znakovi. Plodovi na istoj biljci ne dozrijevaju istodobno, pa se lubenica bere postupno.
Plod se odreže nožem ili škarama s dijelom peteljke, a ne otkida, kako se ne bi oštetila vriježa i ostali plodovi. Bere se po suhom vremenu, a s plodovima se postupa pažljivo jer pucaju i dobivaju udubine od udaraca.
Cijela lubenica čuva se na hladnom i prozračnom mjestu, a narezana u hladnjaku i troši se brzo. Lubenica se ne zamrzava za svježu upotrebu, jer meso nakon odmrzavanja postaje kašasto. Četrun i slične sorte koriste se za slatko i pekmez.
Najčešće je posađena prerano, u hladno tlo, ili su noći još svježe. Lubenica se nakon hladnog razdoblja oporavlja sporo. Pomaže pokrivanje agrotekstilom i malč koji zagrijava tlo.
Prvi cvjetovi su muški i ne daju plod. Ako i kasnije ženski cvjetovi otpadaju, uzrok je slabo oprašivanje, hladno ili kišovito vrijeme tijekom cvatnje ili previše dušika, zbog kojeg biljka tjera lišće umjesto plodova.
Pucanje ploda gotovo uvijek slijedi nakon suše koju prekine obilna kiša ili zalijevanje. Ravnomjerna vlaga i malč najbolja su prevencija.
Plodovi koji leže na mokroj zemlji trunu odozdo. Pomaže suha podloga od slame ili daske. Trulež vrha ploda zbog nedostatka kalcija javlja se rjeđe nego kod rajčice; vidi Vršna trulež.
Uzroci su prerana berba, hladno ili oblačno ljeto, previše vode pred berbu, previše dušika ili premalo zdravih listova zbog bolesti.
Ako vriježe venu iako je tlo vlažno, posebno na mjestu gdje su ranije rasle tikvenjače, uzrok može biti fuzarijsko venuće ili trulež korijena.
Bolest
Simptomi: Donji listovi žute, često s jedne strane biljke, biljka vene po danu, a na presjeku stabljike žile su smeđe.
Fiziološki problem
Simptomi: Vodenasta mrlja na vrhu ploda, nasuprot peteljci, koja potamni, upadne i postane kožasta; listovi ostaju zdravi.
Lubenicu napadaju uglavnom iste bolesti i štetnici kao i druge tikvenjače.
Plodored, prozračan razmak, zalijevanje uz tlo i zdrave presadnice sprečavaju većinu problema. Kad je zaštita potrebna, koriste se samo sredstva registrirana za lubenicu.
U kontinentalnim krajevima plastenik ili niski tunel produljuju sezonu i omogućuju dozrijevanje i kasnijim sortama. Lubenica se u plasteniku sadi ranije, ali treba dobro prozračivanje, jer vlažan i vruć zrak pogoduje pepelnici, plamenjači i grinjama. Za oprašivanje se plastenik tijekom cvatnje otvara, a po potrebi se cvjetovi oprašuju ručno. Više o vođenju klime u vodiču Uzgoj povrća u plasteniku.
U posudi uspijevaju samo mini sorte, u velikoj posudi s mnogo supstrata i na najsunčanijem mjestu. Zalijevanje je svakodnevno u vrućini, a prihrana redovita, jer se hraniva iz supstrata brzo troše. Vriježe se vode uz mrežu ili ogradu, a plodovi se podupiru. Urod u posudi je skroman u usporedbi s gredicom.
Botanički je lubenica plod (boba) biljke iz porodice tikvenjača, kao i krastavac i tikvica. U vrtu se uzgaja kao povrće, jednogodišnja kultura iz sjemena, a u kuhinji se jede kao voće.
Kad se osuši vitica najbliža plodu, mrlja na kojoj plod leži postane kremastožuta, kora izgubi sjaj, a zvuk pri kucanju je dubok. Najpouzdanije je kad se poklopi više znakova.
Nije obavezno. Pinciranje glavne vriježe i ograničavanje broja plodova korisno je u manjem vrtu i za krupnije plodove, ali nije uvjet za uspješan uzgoj.
Prvi cvjetovi su muški i ne daju plod. Ako ni kasnije nema plodova, uzrok je najčešće slabo oprašivanje, hladno vrijeme u cvatnji ili previše dušika.
Ženski cvijet ima ispod latica mali, zaobljeni zametak ploda, a muški nema. Plod se razvija samo iz ženskog cvijeta nakon oprašivanja peludom muškog.
Može, s mini sortama koje zauzimaju manje mjesta. Krupnoplodne sorte trebaju mnogo prostora i zahtjevne su za mali vrt.
Opći vodič
Zašto je lubenica botanički plod, u kuhinji voće, a u vrtu povrće: što je plod tikvenjače, kako se dijele voće i povrće u kuhinji i vrtu te slični primjeri.
Opći vodič
Kako prepoznati pepelnicu na krastavcu, tikvicama i bundevama, uvjeti razvoja, prevencija otpornim sortama i uzgojem, zaštita, mlijeko i soda bikarbona te razlikovanje od plamenjače.
Sadnja
Kako posaditi lubenicu iz sjemena ili rasada: kada saditi, priprema gredice, uzgoj i kaljenje rasada, sadnja korak po korak, razmak i najčešće pogreške.



