
Sadnja paprike: kada saditi, razmak i sadnja po dvije

Podaci: Paprika
- Presađivanje
- svibanj
- Razmak između biljaka
- 30–50 cm
- Razmak između redova
- 50–70 cm
- Dubina sadnje
- Sadi se na istu dubinu kao u posudi ili tek malo dublje; često po dvije biljke u jamu.
- Potpora
- Potrebna
Sadnja paprike na otvorenom uspijeva samo kad je toplo: paprika ne podnosi mraz, a u hladnom tlu tjednima stoji i odbacuje prve cvjetove. S paprikom se zato isplati pričekati toplije dane nego s rajčicom, jer traži više topline.
Kada saditi papriku
Paprika se sadi kasnije od rajčice. Za sadnju moraju biti ispunjena tri uvjeta:
- prošla je opasnost od kasnih mrazeva,
- tlo se zagrijalo i više nije hladno na dodir na dubini korijena,
- noći su tople, bez naglih padova temperature.
U kontinentalnim krajevima to je najčešće druga polovica svibnja, a u primorju i u plastenicima ranije. Paprika koja je posađena tjedan ili dva kasnije, u toplo tlo, gotovo uvijek brže krene od paprike posađene prerano.
Za sadnju je najbolji oblačan, miran dan ili kasno poslijepodne.
Kakav rasad saditi
Za sadnju je spreman rasad koji je nizak, zbijen i tamnozelen, s nekoliko pravih listova i korijenom koji dobro prožima supstrat. Biljke s prvim cvjetnim pupovima mogu se saditi. Rasad uzgojen u zatvorenom ili kupljen iz plastenika mora se prije sadnje nekoliko dana kaliti, odnosno postupno navikavati na sunce, vjetar i vanjsku temperaturu.
Izduženi, svijetli rasad s požutjelim donjim listovima sporije se prima. Takve biljke sadite u najbolje pripremljeni dio gredice i ne zakopavajte ih duboko.
Priprema gredice
Paprika treba najsunčaniji i najtopliji dio vrta, zaklonjen od vjetra, na kojem prethodnih godina nisu rasle paprika, rajčica, patlidžan ni krumpir.
- Tlo prekopajte ili duboko prorahlite i uklonite korov.
- Unesite zreli kompost ili dobro razgrađen stajski gnoj. Paprika ne podnosi svjež gnoj ni visoke doze mineralnog gnojiva u blizini korijena.
- Poravnajte gredicu i označite redove.
- Na teškim i hladnim tlima korisno je saditi na blago povišene gredice, koje se brže zagrijavaju i prosušuju.
Razmak sadnje paprike
Razmak sadnje paprike ovisi o sorti i načinu sadnje:
- Krupne i bujne sorte, poput babura, trebaju razmak bliže gornjoj granici iz okvira s podacima.
- Niže i kompaktne sorte, uključujući mnoge ljute, mogu se saditi gušće.
- Sadnja po dvije biljke u jamu zahtijeva da razmak između jama bude na gornjoj granici.
Paprici odgovara nešto gušći sklop nego rajčici, jer listovi zasjenjuju plodove i tlo i štite ih od ljetnih opeklina. Prevelika gustoća ipak smanjuje prozračnost i povećava rizik od bolesti, a pregusto posađene biljke daju sitnije plodove. Broj biljaka za gredicu određenih dimenzija možete izračunati kalkulatorom razmaka sadnje.
Sadnja paprike po dvije
Sadnja paprike po dvije biljke u istu jamu stara je i proširena vrtlarska praksa. Dvije biljke posade se jedna uz drugu, na nekoliko centimetara razmaka, i dalje rastu kao jedan grm.
Prednosti:
- biljke se međusobno podupiru, pa se grane rjeđe lome pod težinom plodova;
- gušće lišće bolje štiti plodove od izravnog sunca;
- s jednim kolcem i jednim vezivanjem uzgajaju se dvije biljke.
Nedostaci:
- dvije biljke dijele vodu i hranjiva, pa im treba više vode i redovitija prihrana;
- uz pregust sklop, lišće se sporije suši nakon kiše;
- kod krupnih i bujnih sorti plodovi mogu biti sitniji.
Sadnja po dvije najbolje odgovara srednje bujnim sortama i ljutim paprikama. Krupne babure u bogatom tlu često daju bolje plodove kad se sade pojedinačno.
Kako se sadi paprika
- Dan prije sadnje dobro zalijte rasad u posudama.
- Iskopajte jamu nešto veću od grude korijena.
- Izvadite biljku iz posude bez kidanja korijena i grude supstrata.
- Postavite je na istu dubinu na kojoj je rasla u posudi ili tek malo dublje. Za razliku od rajčice, paprika ne razvija mnogo dodatnog korijenja na zakopanoj stabljici, a preduboko posađena stabljika u hladnom tlu može trunuti.
- Napunite jamu zemljom i lagano je pritisnite oko biljke.
- Napravite plitku zdjelicu za vodu i obilno zalijte.
- Pored biljke zabijte kratak kolac i biljku labavo privežite.
Zašto paprika nakon sadnje stoji
- Prerana sadnja u hladno tlo — biljke stoje, listovi ljubičaste, a cvjetovi otpadaju.
- Nekaljen rasad — opekline na listovima i zastoj u rastu.
- Preduboka sadnja — trulež pri dnu stabljike, osobito u teškom tlu.
- Svježi gnoj ili koncentrirano gnojivo u jami — oštećenje osjetljivog korijena.
- Sadnja nakon pomoćnica — veći rizik od bolesti iz tla.
- Biljke bez potpore — grane se lome pod težinom plodova i u nevremenu.
Prvi tjedni nakon sadnje
- Zalijevanje: dok se biljke ne ukorijene, tlo održavajte umjereno vlažnim. Kasnije prijeđite na rjeđe i obilnije zalijevanje, uvijek po tlu.
- Zaštita od hladnoće: ako su najavljene hladne noći, pokrijte biljke agrotekstilom.
- Zaštita od sunca: na vrlo vrućem suncu presađene biljke prvih dana mogu se lagano zasjeniti.
- Malč: kad se tlo dobro zagrije, postavite sloj slame ili prosušene trave.
- Prvi cvijet: cvijet koji se razvije u prvim rašljama mnogi vrtlari uklanjaju, kako bi biljka prvo ojačala.
Sadnja paprike u plasteniku
U plasteniku se paprika sadi nekoliko tjedana ranije nego na otvorenom, čim se tlo pod folijom zagrije i noćne temperature u plasteniku ostanu iznad kritičnih. Postupak sadnje je isti, ali je razmak redova važniji zbog prozračivanja: pregusto posađena paprika u zatvorenom prostoru sklona je sivoj plijesni. Za toplih dana plastenik se otvara ujutro, a zatvara navečer, a ljeti se po potrebi zasjenjuje.
Povezana biljka
Drugi vodiči
Opći vodič
Bosiljak u tegli i na balkonu
Uzgoj bosiljka u tegli na balkonu i prozoru: posuda i supstrat, sjetva ili presadnica, bosiljak iz trgovine, položaj, zalijevanje, prihrana, zakidanje vrhova i najčešći problemi.
Opći vodič
Dobri susjedi cikle: što saditi uz ciklu
Koje biljke saditi uz ciklu, a koje izbjegavati: luk, kupusnjače, salata i niski grah kao dobri susjedi, blitva i špinat kao srodne kulture, cikla u plodoredu i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi graha: što saditi uz grah, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz grah, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, kukuruz, grah i tikva, primjer rasporeda gredice, grah u plodoredu i susjedi protiv štetnika.
Opći vodič
Dobri susjedi krumpira: što saditi uz krumpir
Što saditi uz krumpir, a što izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, krumpir i rajčica, susjedi i krumpirova zlatica, primjer rasporeda gredice i krumpir u plodoredu.
Opći vodič
Dobri susjedi paprike: što saditi uz papriku, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz papriku, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama paprike i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi patlidžana: što saditi uz patlidžan, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz patlidžan, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama patlidžana, krumpirova zlatica, plodored i primjer rasporeda gredice.
Mogući problemi
Bolest
Antraknoza biljaka: simptomi, uvjeti razvoja i prevencija
Simptomi: Udubljene, tamne, često okrugle pjege na plodovima, mahunama, listovima i izbojima, u vlažnom vremenu s ružičastim ili narančastim nakupinama spora; plodovi trunu, listovi se suše.
Štetnik
Bijela mušica na rajčici i drugim biljkama: kako je prepoznati i suzbiti
Simptomi: Oblak sitnih bijelih kukaca s naličja listova kad se biljka protrese, ljepljivo lišće i crna čađavica.
Bolest
Fuzarioza i fuzarijsko venuće: simptomi i prevencija
Simptomi: Donji listovi žute, često s jedne strane biljke, biljka vene po danu, a na presjeku stabljike žile su smeđe.
Štetnik
Grinje na biljkama: kako ih prepoznati i suzbiti
Simptomi: Sitne svijetle točkice na listu, srebrnasto ili brončano lišće koje se suši i fina paučina na naličju.
Štetnik
Gusjenice u vrtu: kako ih prepoznati i riješiti ih se
Simptomi: Izgrizeno lišće, izmet na listovima, izbušeni plodovi ili glavice i prerezane mlade biljke.
Štetnik
Lisne uši: kako ih prepoznati i riješiti ih se
Simptomi: Kolonije sitnih kukaca na vrhovima izboja i naličju listova, uvijeno i ljepljivo lišće, čađavica i mravi na biljci.