
Polijeganje rasada: uzroci, prevencija i što učiniti

Ukratko
- Uzrok
- Skupina uzročnika iz tla, najčešće Pythium i Rhizoctonia solani, rjeđe Fusarium i Phytophthora.
- Pogodni uvjeti
- Stalno mokar i hladan supstrat, gusta sjetva, slab protok zraka, premalo svjetla, vrtna zemlja i neoprane posude.
- Prevencija
- Svjež supstrat za sjetvu, čiste posude, rijetka sjetva, umjereno zalijevanje odozdo, toplina, svjetlo i prozračivanje.
Kad se klijanac sruši kao da je pokošen, a stabljika mu se tik iznad supstrata stanji, posmeđi i omekša, riječ je o polijeganju rasada, bolesti mladih biljaka. Uzrokuje ga skupina gljivica i gljivama sličnih organizama iz tla, a pogoduju joj previše vlage, hladan supstrat, gusta sjetva i slab protok zraka. Najčešće se javlja na rasadu rajčice, paprike, krastavca i kupusnjača. Zaražene biljke se ne mogu spasiti, ali se širenje može zaustaviti, a uz pravilnu sjetvu problem se uglavnom može izbjeći.
Što je polijeganje rasada
Polijeganje rasada nije jedna bolest s jednim uzročnikom, nego skupni naziv za propadanje klijanaca. Najčešći uzročnici su vrste roda Pythium (gljivama slični organizmi koji vole mokar supstrat), gljiva Rhizoctonia solani te rjeđe vrste roda Fusarium i Phytophthora. Svi oni žive u tlu i biljnim ostacima, a napadaju mlado, nježno tkivo stabljike i korijena prije nego što ono odrveni.
Razlikuju se dva oblika:
- Polijeganje prije nicanja — sjeme istrune u supstratu ili klica propadne prije nego što izbije na površinu. Izgleda kao loše klijanje.
- Polijeganje nakon nicanja — biljka nikne normalno, a nakon nekoliko dana ili tjedana stabljika se pri dnu stanji i biljka padne.
Kako prepoznati polijeganje
- Stabljika pri dnu postaje tanka kao konac, vodenasta, smeđa ili tamna, dok je gornji dio biljke još zelen.
- Klijanci padaju na supstrat, najčešće u krugovima ili mrljama koje se šire iz dana u dan.
- Na površini supstrata u vlažnim uvjetima može se pojaviti bijela, paučinasta prevlaka.
- Korijen je smeđ i kratak umjesto bijelog i razgranatog.
- Prazna mjesta u posudi jer dio sjemena uopće nije niknuo.
Oboljela biljka se ne oporavlja. Kad stabljika jednom omekša pri dnu, provodno tkivo je uništeno.
Pogođene biljke
Polijeganju je sklon gotovo svaki rasad, ali najčešće se viđa na:
- rajčici, osobito kad se sije gusto u zajedničku posudu,
- paprici, koja sporo klija u hladnom supstratu,
- krastavcu, čija je mlada stabljika sočna i osjetljiva,
- kupusnjačama, salati i cvjetnom rasadu.
Polijeganje rasade rajčice najčešće je posljedica guste sjetve i prekomjernog zalijevanja, jer rajčica brzo niče i biljke se međusobno zasjenjuju.
Uzroci i uvjeti
Uzročnici su prisutni gotovo svugdje, u vrtnoj zemlji, starim posudama i vodi iz bačve. Bolest se razvije kad se poklope uvjeti koji slabe biljku i pogoduju uzročniku:
- Previše vode — stalno mokar supstrat bez zraka glavni je uzrok, osobito za Pythium.
- Hladan supstrat — sjeme sporo klija, a klijanci dugo ostaju u osjetljivoj fazi.
- Gusta sjetva — vlaga se zadržava među biljkama, a bolest prelazi s biljke na biljku.
- Slab protok zraka — rasad pod poklopcem ili u zatvorenom prostoru bez prozračivanja.
- Premalo svjetla — izdužene, tanke stabljike lakše obolijevaju.
- Vrtna zemlja i nedezinficirane posude — u njima ostaju uzročnici iz prethodnih godina.
- Teški, zbijeni supstrat koji ne propušta vodu.
- Previše gnojiva u supstratu za sjetvu, koje oštećuje nježno korijenje.
Kako spriječiti polijeganje rasada
Prevencija je jedina pouzdana zaštita, jer se oboljele biljke ne mogu izliječiti, a počinje već pravilnom sjetvom rasada.
- Koristite svjež supstrat za sjetvu, lagan, prozračan i siromašan hranivima, a ne vrtnu zemlju.
- Operite posude i kontejnere toplom vodom s deterdžentom prije ponovne upotrebe.
- Sijte rjeđe i na vrijeme pikirajte, kako biljke ne bi stajale zbijene.
- Zalijevajte umjereno, tek kad se površina supstrata počne sušiti. Bolje je zalijevati odozdo, u podložak, i višak vode nakon pola sata izliti.
- Koristite vodu sobne temperature iz vodovoda, a ne iz bačve s kišnicom.
- Osigurajte toplinu za klijanje i odmah nakon nicanja puno svjetla, kako bi biljke brzo ojačale.
- Prozračujte — poklopac ili foliju podignite čim sjeme nikne, a prostor redovito prozračite.
- Pospite površinu tankim slojem sitnog pijeska ili vermikulita, kako bi vrat korijena ostao suh.
Upute posebno za rasad rajčice nalaze se u vodiču Rasad rajčice, a za papriku u vodiču Rasad paprike.
Polijeganje rasade: eko sredstvo i integrirane mjere
Kod polijeganja nema čudotvornog eko sredstva koje spašava već oboljele biljke. Ekološki pristup oslanja se na uvjete uzgoja i na nekoliko pomoćnih mjera:
- Uvjeti uzgoja — suši supstrat, više zraka i svjetla, toplina za brzo klijanje. Ovo je najučinkovitija mjera.
- Biološki pripravci — u prodaji postoje registrirani pripravci na bazi korisnih mikroorganizama (npr. gljive roda Trichoderma ili bakterija roda Bacillus) koji se umiješaju u supstrat i zauzimaju prostor uzročnicima bolesti. Djeluju preventivno, a ne kao lijek.
- Zreli kompost u supstratu — mala količina kvalitetnog, prosijanog komposta potiče korisne mikroorganizme. Kompost mora biti potpuno zreo.
- Pijesak ili vermikulit na površini — smanjuje vlagu oko vrata korijena.
Kućni pripravci od cimeta, kamilice ili češnjaka često se preporučuju na forumima, ali za njih nema pouzdanih dokaza djelovanja. Ne mogu nadomjestiti pravilno zalijevanje i prozračivanje. Registrirana sredstva koriste se samo prema etiketi.
Što učiniti kada se pojavi polijeganje
- Odmah uklonite sve polegle biljke zajedno sa supstratom oko njih.
- Prestanite zalijevati dok se površina ne prosuši; sljedeće zalijevanje neka bude odozdo.
- Uklonite poklopac i pojačajte prozračivanje, a biljke premjestite na svjetlije mjesto.
- Prorijedite preostale biljke ili ih odmah pikirajte zdrave u svjež supstrat i čiste posude, primajući ih za list, a ne za stabljiku.
- Odbacite supstrat iz zaražene posude u otpad, a posude operite.
- Ako je propala većina biljaka, ponovite sjetvu u svježem supstratu. Kod većine povrća još ima vremena, jer se rasad može sijati i kasnije.
Slični simptomi i razlikovanje
- Izduženi rasad — biljke su tanke, svijetle i padaju pod vlastitom težinom zbog premalo svjetla, ali stabljika pri dnu nije smeđa ni mekana. Takve biljke se oporave kad dobiju više svjetla.
- Suša — biljke uvenu cijele, a nakon zalijevanja se oporave.
- Oštećenje gnojivom ili hladnoćom — listovi tamne ili žute, rubovi se suše, ali stabljika pri dnu ostaje čvrsta.
- Štetnici u supstratu — ličinke mušica u vlažnom supstratu mogu oštetiti korijenje, a muhe se vide iznad posuda.
Što rasad izlaže polijeganju
- Sjetva u vrtnu zemlju ili stari supstrat.
- Svakodnevno zalijevanje „za svaki slučaj".
- Zatvoren poklopac i nakon nicanja.
- Gusta sjetva i kasno pikiranje.
- Pokušaj spašavanja već poleglih biljaka.
Izvori
Koje biljke pogađa





Začinsko i aromatično bilje › Kuhinjsko bilje
Bosiljak (Bosilj)
Ocimum basilicum
- Sjetva: ožu–lip
- Sadnja: svi–lip

Začinsko i aromatično bilje › Kuhinjsko bilje
Sveti bosiljak (Tulsi)
Ocimum tenuiflorum
- Sjetva: ožu–tra
- Sadnja: svi–lip

Povrće › Lisnato povrće
Salata (zelena salata)
Lactuca sativa
- Sjetva: velj–svi, srp–ruj
- Sadnja: ožu–svi, ruj
Drugi problemi istih biljaka
Bolest
Antraknoza biljaka: simptomi, uvjeti razvoja i prevencija
Simptomi: Udubljene, tamne, često okrugle pjege na plodovima, mahunama, listovima i izbojima, u vlažnom vremenu s ružičastim ili narančastim nakupinama spora; plodovi trunu, listovi se suše.
Štetnik
Bijela mušica na rajčici i drugim biljkama: kako je prepoznati i suzbiti
Simptomi: Oblak sitnih bijelih kukaca s naličja listova kad se biljka protrese, ljepljivo lišće i crna čađavica.
Bolest
Fuzarioza i fuzarijsko venuće: simptomi i prevencija
Simptomi: Donji listovi žute, često s jedne strane biljke, biljka vene po danu, a na presjeku stabljike žile su smeđe.
Štetnik
Grinje na biljkama: kako ih prepoznati i suzbiti
Simptomi: Sitne svijetle točkice na listu, srebrnasto ili brončano lišće koje se suši i fina paučina na naličju.
Štetnik
Gusjenice u vrtu: kako ih prepoznati i riješiti ih se
Simptomi: Izgrizeno lišće, izmet na listovima, izbušeni plodovi ili glavice i prerezane mlade biljke.
Štetnik
Krumpirova zlatica: kako je prepoznati i zaštititi krumpir
Simptomi: Izgrizeno lišće krumpira, žuto-crno prugasti kornjaši, narančaste nakupine jaja i crvenkaste ličinke s crnim točkama.
Povezani vodiči
Opći vodič
Bosiljak u tegli i na balkonu
Uzgoj bosiljka u tegli na balkonu i prozoru: posuda i supstrat, sjetva ili presadnica, bosiljak iz trgovine, položaj, zalijevanje, prihrana, zakidanje vrhova i najčešći problemi.
Opći vodič
Dobri susjedi paprike: što saditi uz papriku, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz papriku, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama paprike i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi rajčice: što saditi uz rajčicu, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz rajčicu, koje izbjegavati i zašto: praktična pravila mješovite sadnje i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Je li rajčica voće ili povrće? Botaničko i kulinarsko objašnjenje
Zašto je rajčica botanički voće, a u kuhinji i vrtu povrće: što je plod u botanici, kako se dijeli povrće i voće u kuhinji, slični primjeri i zašto to nije važno za uzgoj.
Opći vodič
Kako napraviti rasad povrća: od sjetve do presađivanja
Opći postupak uzgoja rasada povrća: vrijeme sijanja, svjetlo i grijanje, pikiranje, usporavanje rasta, tople leje, kaljenje i sadnja presadnica u vrt.
Opći vodič
Kako rasporediti povrtnjak: plan sadnje vrta
Kako napraviti plan sadnje vrta: sunce, tlocrt i gredice, raspored prema visini biljaka, plodored po skupinama, dobri susjedi, iskorištavanje prostora kroz sezonu i primjer rasporeda za manji vrt.