Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga
Opći vodičZaštita bilja

Plamenjača paprike: simptomi i zaštita nasada

Što je plamenjača paprike, kako prepoznati trulež vrata korijena i naglo venuće, kako se bolest širi vodom i tlom, kako je spriječiti i što učiniti kada se pojavi u vrtu ili plasteniku.
Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:
Uvela paprika s tamnosmeđom nekrozom stabljike pri tlu

Pod nazivom plamenjača paprike kod nas se najčešće misli na bolest koju uzrokuje Phytophthora capsici, poznatu i kao gangrena korijenova vrata. To je jedna od najopasnijih bolesti paprike: napada vrat korijena, korijen, stabljiku, listove i plodove, a zaražene biljke često uvenu i propadnu za nekoliko dana. Isti uzročnik napada i krastavce, tikvice i rajčicu. Gdje se bolest već pojavila, bolje je promijeniti mjesto sadnje nego papriku ponovno saditi na isto tlo.

Kako prepoznati plamenjaču paprike

  • Vrat korijena: najčešći prvi simptom je tamna, vodenasta, pa smeđecrna mrlja na stabljici uz samo tlo. Tkivo omekša, a mrlja se širi oko stabljike i prema gore.
  • Naglo venuće: biljka u toplom danu iznenada uvene, isprva samo preko dana, a zatim trajno, iako je tlo vlažno. Listovi ostaju zeleni i vise.
  • Korijen je smeđ, mekan i truo.
  • Plodovi: pojavljuju se tamne, vodenaste, udubljene mrlje, koje se brzo šire i u vlažnom vremenu prekriju bijelom prevlakom. U suhom vremenu plodovi se smežuraju i osuše na biljci.
  • Listovi: tamne, nepravilne pjege, osobito na listovima koji su bili u dodiru s mokrim tlom ili prskani vodom s tla.

Bolest se često javlja u skupinama biljaka ili duž reda, na mjestima gdje se zadržava voda.

Kako se bolest širi

Uzročnik živi u tlu, gdje u obliku otpornih spora preživljava godinama. Širi se vodom: navodnjavanjem, kišom koja prska čestice tla na biljke, vodom koja teče niz gredicu i zaraženim presadnicama. Najbrže se razvija u toplom vremenu na mokrom, teškom tlu, nakon obilnog zalijevanja ili jake kiše. U plastenicima s prekomjernim zalijevanjem i na zemljištu gdje se paprika i srodne kulture uzgajaju godinama zaredom bolest se pojavljuje svake godine.

Odvodnja i plodored protiv plamenjače paprike

  • Propusno tlo i povišene gredice. Paprika se sadi na blago povišene gredice ili humke, kako se voda ne bi zadržavala oko vrata korijena.
  • Umjereno zalijevanje po tlu, najbolje kap po kap. Prekomjerno zalijevanje najvažniji je pojedinačni čimbenik razvoja bolesti.
  • Malč sprečava prskanje čestica tla na biljke i plodove.
  • Plodored. Paprika se ne sadi na mjesto gdje su prethodnih godina rasle paprika, rajčica, patlidžan, krastavci, tikvice ili bundeve.
  • Zdrav rasad, uzgojen u čistom supstratu i posudama.
  • Sadnja na istu dubinu, bez zatrpavanja stabljike vlažnom zemljom.
  • Higijena. Zaražene biljke uklanjaju se zajedno s korijenom, a alat i obuća čiste se nakon rada na zaraženoj gredici.

Što učiniti kada se pojavi plamenjača

Zaražena biljka ne može se izliječiti. Uklanja se odmah, zajedno s korijenom i zemljom oko njega, i iznosi iz vrta, nikako na kompost. Zalijevanje na tom dijelu gredice se smanjuje, a voda se usmjerava tako da ne teče prema zdravim biljkama.

Ako je potrebna kemijska zaštita, koriste se samo sredstva registrirana protiv ove bolesti na paprici, preventivno, na zemljištu s poznatim problemom, prema uputi na etiketi i uz poštivanje karence. Na zaraženom zemljištu najvažnije su ipak dugoročne mjere: plodored, odvodnja i umjereno zalijevanje.

Plamenjača paprike u plasteniku

U plastenicima se bolest pojavljuje češće, jer se paprika često sadi godinama na isto mjesto, a tlo se obilno zalijeva. Pomažu uzgoj na povišenim gredicama, navodnjavanje kap po kap, malčiranje folijom ili slamom, plodored i, na jako zaraženom tlu, uzgoj u posudama ili vrećama s čistim supstratom. Više o uzgoju pod folijom u vodiču Uzgoj povrća u plasteniku.

Paprika na zaraženom tlu

Kad se plamenjača paprike jednom pojavi na nekom dijelu vrta ili plastenika, uzročnik ostaje u tlu godinama. Na takvom mjestu paprika, rajčica, patlidžan i tikvenjače ne sade se nekoliko godina, a gredica se koristi za kulture koje bolest ne napada, poput lisnatog povrća, kupusnjača ili mahunarki. Ako se paprika mora uzgajati na istom mjestu, sadi se na visoke gredice s dobrom odvodnjom, u posude ili vreće s čistim supstratom, uz vrlo umjereno zalijevanje kap po kap.

Otporne sorte i cijepljena paprika

Sorte paprike razlikuju se po osjetljivosti na ovu bolest, a dio novijih hibrida navodi se kao tolerantan. U profesionalnom uzgoju koristi se i cijepljena paprika, cijepljena na otporne podloge, koja bolje podnosi zaraženo tlo. Za kućni vrt to je skuplje rješenje, pa su plodored, odvodnja i umjereno zalijevanje i dalje najvažnija zaštita.

Venuće paprike koje nije plamenjača

Naglo venuće paprike mogu uzrokovati i fuzarioza, kod koje je tkivo provodnih žila u stabljici smeđe, ali vrat korijena nije mekan i truo, te trulež korijena drugih uzročnika. Udubljene mrlje na vrhu plodova bez prevlake obično su vršna trulež, a siva, praškasta prevlaka na plodovima siva plijesan. Plamenjača krumpira i rajčice drugi je uzročnik, koji papriku napada rijetko.

Izvori

Povezana biljka

  • Biljka paprike s crvenim plodovima babure na slamnatom malču

    Povrće › Plodovito povrće

    Paprika

    Capsicum annuum

    • Sjetva: velj–ožu
    • Sadnja: svi

Drugi vodiči

Mogući problemi