

Podaci: Krastavac
- Presađivanje
- svibanj – lipanj
- Razmak između biljaka
- 30–50 cm
- Razmak između redova
- 100–150 cm
- Dubina sadnje
- Na istu dubinu na kojoj je rastao u posudi, bez rahljenja grude korijena.
Krastavac se u vrt može unijeti na dva načina: izravnom sjetvom sjemena na stalno mjesto ili sadnjom rasada. Oba uspijevaju samo u toplom tlu, kad prođe opasnost od mraza. Za raniju berbu isplati se rasad, a za jednostavniji uzgoj izravna sjetva u toplo tlo.
Kada se sadi krastavac
Kad se sadi krastavac, presudna je temperatura tla, a ne datum u kalendaru. Krastavac ne podnosi mraz, a u hladnom tlu sjeme sporo klija i trune, dok mlade biljke stoje i žute.
- Izravna sjetva na otvorenom počinje kad se tlo dobro zagrije, u kontinentalnim krajevima najčešće u svibnju, nakon kasnih mrazeva.
- Sadnja rasada obavlja se u isto vrijeme ili tjedan-dva kasnije, kad su i noći tople.
- U plasteniku se sije i sadi nekoliko tjedana ranije.
Tko požuri, obično ne dobije raniju berbu: krastavac posijan u toplo tlo nekoliko tjedana kasnije brzo sustigne i prestigne rano posijane biljke.
Sjetva krastavaca u srpnju
Krastavci se mogu sijati i tijekom ljeta. Sjetva krastavaca krajem lipnja ili u srpnju daje novi nasad koji rađa krajem ljeta i u ranu jesen, kad proljetne biljke slabe ili obolijevaju. Za ljetnu sjetvu biraju se brže sorte, najčešće kornišoni, a sjeme se sije na mjesto koje je oslobodila rana kultura, poput graška, salate ili mladog luka. Ljeti tlo brzo presušuje, pa ga do nicanja treba redovito zalijevati. U kontinentalnim krajevima srpanj je krajnji termin, jer biljke moraju roditi prije jesenskog zahlađenja.
Sjetva ili rasad
| Izravna sjetva | Sadnja rasada | |
|---|---|---|
| Kada | U toplo tlo nakon mrazeva | Nakon mrazeva, kad su i noći tople |
| Prednosti | Jednostavno, korijen se ne oštećuje, biljke su otpornije | Ranija berba, manje gubitaka od ptica, puževa i hladnog tla |
| Nedostaci | Kasnija berba, ovisnost o vremenu tijekom nicanja | Korijen je osjetljiv na presađivanje, prerastao rasad zaostaje |
U vrtu je izravna sjetva krastavaca najčešći i najjednostavniji izbor. Rasad ima smisla za raniju berbu i u plastenicima.
Priprema gredice
Krastavac treba sunčan, topao i od vjetra zaklonjen položaj, na kojem prethodne tri do četiri godine nisu rasle tikvenjače.
- Duboko prorahlite tlo i uklonite korov.
- Unesite obilnu količinu zrelog komposta ili razgrađenog stajskog gnoja. Krastavac je zahtjevan za hranjiva i voli tlo bogato organskom tvari.
- Na hladnijim i težim tlima napravite blago povišene gredice ili humke, koje se brže zagrijavaju i ocjeđuju.
- Postavite mrežu, žicu ili drugu potporu prije sjetve ili sadnje.
Malč od crne folije ili prekrivanje gredice nekoliko dana prije sjetve pomaže da se tlo brže zagrije.
Krastavac uz mrežu gušće, po tlu rjeđe
Razmak ovisi o načinu uzgoja:
- Uz mrežu ili žicu biljke se sade gušće u redu, prema donjoj granici razmaka iz okvira s podacima. Redovi trebaju biti dovoljno udaljeni za prolaz i berbu.
- Polegnuto po tlu biljke se sade rjeđe, a između redova ostavlja se više prostora, jer se vriježe šire na sve strane.
Pregust sklop smanjuje prozračnost i pogoduje plamenjači i pepelnici, a prerijedak loše iskorištava gredicu. Za izračun broja biljaka na gredici koristite kalkulator razmaka sadnje.
Sjetva krastavaca na otvorenom korak po korak
- Uz potporu ili u red povucite plitku brazdu ili napravite kućice na razmaku iz okvira s podacima.
- U svaku kućicu stavite dvije do tri sjemenke, na dubinu iz okvira s podacima.
- Prekrijte sjeme zemljom, lagano pritisnite i zalijte.
- Do nicanja održavajte tlo vlažnim, ali ne mokrim.
- Kad biljke razviju prvi pravi list, na svakom mjestu ostavite najjaču biljku, a ostale odrežite škarama pri tlu.
Mlade biljke zaštitite od puževa i ptica, primjerice agrotekstilom, dok ne ojačaju.
Kako se sadi krastavac iz rasada
- Rasad prije sadnje nekoliko dana postupno kalite.
- Dan prije sadnje dobro zalijte biljke u posudicama.
- Iskopajte jamu nešto veću od grude korijena.
- Izvadite biljku zajedno s cijelom grudom supstrata, bez rahljenja i kidanja korijena. Biljke u razgradivim posudicama sade se zajedno s posudicom.
- Posadite je na istu dubinu na kojoj je rasla u posudi.
- Zemlju lagano pritisnite i obilno zalijte.
- Mladu biljku usmjerite prema potpori.
Ako su nakon sadnje najavljene hladne noći, biljke pokrijte agrotekstilom.
Zašto krastavac nakon sjetve zaostane
- Sjetva u hladno tlo — sjeme trune, a mlade biljke zaostaju.
- Prerastao rasad — korijen gusto obavija posudu i biljka se teško prima.
- Kidanje korijena pri sadnji — dugotrajan zastoj.
- Sjetva nakon tikvenjača — veći rizik od bolesti.
- Pregusta sjetva bez prorjeđivanja — slabe biljke i više bolesti.
- Potpora postavljena naknadno — oštećeno korijenje i vriježe.
Prvi tjedni nakon sjetve i sadnje
- Zalijevanje: redovito, po tlu, mlakom vodom, kako bi se tlo održalo ravnomjerno vlažnim.
- Malč: kad biljke porastu, oko njih se postavlja slama ili prosušena trava, koja čuva vlagu i štiti tlo.
- Vođenje: mlade vriježe usmjeravaju se prema mreži i lagano vežu dok se vitice ne uhvate same.
- Zaštita: agrotekstil štiti od hladnih noći, ptica i nekih štetnika, ali se uklanja kad biljke počnu cvasti, kako bi kukci mogli oprašivati.
Povezana biljka
Drugi vodiči
Opći vodič
Bosiljak u tegli i na balkonu
Uzgoj bosiljka u tegli na balkonu i prozoru: posuda i supstrat, sjetva ili presadnica, bosiljak iz trgovine, položaj, zalijevanje, prihrana, zakidanje vrhova i najčešći problemi.
Opći vodič
Dobri susjedi cikle: što saditi uz ciklu
Koje biljke saditi uz ciklu, a koje izbjegavati: luk, kupusnjače, salata i niski grah kao dobri susjedi, blitva i špinat kao srodne kulture, cikla u plodoredu i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi graha: što saditi uz grah, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz grah, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, kukuruz, grah i tikva, primjer rasporeda gredice, grah u plodoredu i susjedi protiv štetnika.
Opći vodič
Dobri susjedi krumpira: što saditi uz krumpir
Što saditi uz krumpir, a što izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, krumpir i rajčica, susjedi i krumpirova zlatica, primjer rasporeda gredice i krumpir u plodoredu.
Opći vodič
Dobri susjedi paprike: što saditi uz papriku, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz papriku, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama paprike i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi patlidžana: što saditi uz patlidžan, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz patlidžan, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama patlidžana, krumpirova zlatica, plodored i primjer rasporeda gredice.
Mogući problemi
Bolest
Antraknoza biljaka: simptomi, uvjeti razvoja i prevencija
Simptomi: Udubljene, tamne, često okrugle pjege na plodovima, mahunama, listovima i izbojima, u vlažnom vremenu s ružičastim ili narančastim nakupinama spora; plodovi trunu, listovi se suše.
Štetnik
Bijela mušica na rajčici i drugim biljkama: kako je prepoznati i suzbiti
Simptomi: Oblak sitnih bijelih kukaca s naličja listova kad se biljka protrese, ljepljivo lišće i crna čađavica.
Bolest
Fuzarioza i fuzarijsko venuće: simptomi i prevencija
Simptomi: Donji listovi žute, često s jedne strane biljke, biljka vene po danu, a na presjeku stabljike žile su smeđe.
Štetnik
Grinje na biljkama: kako ih prepoznati i suzbiti
Simptomi: Sitne svijetle točkice na listu, srebrnasto ili brončano lišće koje se suši i fina paučina na naličju.
Štetnik
Lisne uši: kako ih prepoznati i riješiti ih se
Simptomi: Kolonije sitnih kukaca na vrhovima izboja i naličju listova, uvijeno i ljepljivo lišće, čađavica i mravi na biljci.
Bolest
Pepelnica na biljkama: kako je prepoznati, spriječiti i suzbiti
Simptomi: Bijela, brašnasta prevlaka na listovima, izbojima i plodovima, koja se može obrisati prstom.