Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga
PlastenikPlastenik

Krastavac u plasteniku: sadnja, vođenje i njega

Kako uzgajati krastavac u plasteniku: partenokarpne sorte, vrijeme sadnje, priprema tla, uzgoj uz konop i vođenje biljke, temperatura i vlaga, zalijevanje, berba i bolesti.
Autor: Marta VukovićObjavljeno:
Krastavci s plodovima i žutim cvjetovima vođeni uz špagu i kolce u plasteniku

Podaci: Krastavac

Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Plastenik, Posuda, Povišena gredica
Mraz
Osjetljiva na mraz
Presađivanje
svibanj – lipanj
Razmak između biljaka
30–50 cm

Krastavac u plasteniku rađa ranije, dulje i obilnije nego na otvorenom, a plodovi su ravniji i ujednačeniji. Uspjeh ovisi o tri stvari: izboru sorte za plastenik, uzgoju uz konop s pravilnim vođenjem i održavanju topline i vlage bez pregrijavanja.

Sorte za plastenik

Za plastenik se biraju partenokarpne sorte. One zameću plodove bez oprašivanja, što je važno jer u zatvorenom prostoru ima malo kukaca. Većina takvih sorti ima samo ženske cvjetove i daje plod u gotovo svakom pazuhu lista.

  • Salatni krastavci — dugi, glatki plodovi, za plastenike s dovoljno visine.
  • Krastavci za kiseljenje (kornišoni) — kraći plodovi s bradavicama, mnogo plodova u jednom pazuhu.
  • Otpornost — prednost imaju sorte otporne na pepelnicu i druge bolesti; otpornosti su navedene na pakiranju sjemena.

Sorte koje trebaju oprašivanje mogu se uzgajati u plasteniku samo ako su vrata i bočne strane dugo otvoreni. Ako se partenokarpne i obične sorte uzgajaju zajedno, oprašeni plodovi partenokarpnih sorti mogu biti deformirani.

Kada saditi krastavac u plasteniku

Krastavac je vrlo osjetljiv na hladnoću. Sadi se kad je tlo u plasteniku zagrijano na najmanje 15 °C, a noćne temperature ne padaju ispod desetak stupnjeva. U negrijanom plasteniku to je obično nekoliko tjedana prije sadnje na otvorenom. Za kontinuiran rod moguća je i druga sadnja početkom ljeta, kad prve biljke počnu slabiti.

Presadnice trebaju imati tri do četiri prava lista i ne smiju biti prerasle. Sade se zajedno s grudom supstrata, bez kidanja korijena, kako je opisano u vodiču Sadnja krastavca.

Priprema tla i razmak

  • Tlo treba biti rahlo, bogato humusom i dobro zagrijano. Prije sadnje unese se obilno zrelog komposta ili stajskog gnoja.
  • Gredice mogu biti blago uzdignute, kako bi se tlo brže zagrijalo i bolje ocjeđivalo.
  • Malč od slame ili folija na tlu zadržavaju vlagu i čiste plodove.
  • Razmak: biljke se sade u jednom redu ili dvoredu, s razmakom u redu kako je navedeno u profilu. Pregusti sklop u plasteniku brzo postaje vlažan i zasjenjen.

Krastavac se ne sadi na isto mjesto gdje je rastao prethodne godine, jer se u tlu zadržavaju uzročnici bolesti, poput fuzarioze.

Uzgoj uz konop i vođenje

U plasteniku se krastavac gotovo uvijek uzgaja okomito, uz konop vezan za žicu pod krovom ili uz mrežu. Konop se pri sadnji labavo veže uz dno biljke, a vrh se oko njega omata u smjeru kazaljke na satu svakih nekoliko dana.

Kod partenokarpnih sorti često se primjenjuje ovakvo vođenje:

  1. Donji dio (do oko 50–60 cm visine) — uklanjaju se svi zaperci i cvjetovi. Biljka najprije razvija jak korijen i stabljiku, a donji plodovi bi ionako ležali uz tlo.
  2. Srednji dio — na glavnoj stabljici plodovi se ostavljaju u pazuhu listova, a bočni izboji (zaperci) skraćuju se nakon prvog lista i ploda.
  3. Gornji dio — kako biljka raste, bočni izboji mogu se ostaviti duži, s dva lista i dva ploda.
  4. Kod žice — kad glavni vrh dosegne žicu, prekine se ili se prebaci preko žice i pusti da visi prema dolje, a ispod žice ostave se dva do tri bočna izboja koji vise prema dolje i rađaju.

Kod sorti s više plodova u pazuhu (kornišoni) zaperci se uglavnom uklanjaju, a ostavlja se glavna stabljika. Donji, stari i požutjeli listovi uklanjaju se postupno, kako bi zrak bolje strujao.

Gdje krastavac u plasteniku najčešće zakaže

  • Sorte koje trebaju oprašivanje u zatvorenom plasteniku.
  • Prerana sadnja u hladno tlo.
  • Ostavljanje svih zaperaka i plodova u donjem dijelu biljke.
  • Pregrijan, zatvoren plastenik.
  • Zalijevanje po listovima i navečer.
  • Prerijetka berba.

Temperatura i vlaga

  • Dnevne temperature od oko 22 do 28 °C najbolje su za rast i rod.
  • Iznad tridesetak stupnjeva krastavac slabi, cvjetovi otpadaju, a plodovi mogu postati gorki. Plastenik se tada prozračuje i zasjenjuje.
  • Vlaga zraka krastavcu odgovara viša nego rajčici i paprici, ali listovi se moraju preko dana osušiti.
  • Noću plastenik se po hladnom vremenu zatvara, a ujutro što ranije otvara kako bi se odvela vlaga.

Ako se krastavac i rajčica uzgajaju u istom plasteniku, najbolje ih je smjestiti u zasebne dijelove: krastavac na vlažniji, a rajčicu na prozračniji dio.

Zalijevanje i prihrana

Krastavac u plasteniku treba mnogo vode, osobito u rodu. Zalijeva se redovito i ravnomjerno, uz tlo, a ne po listovima; najpraktičnije je kap po kap navodnjavanje. Neravnomjerna opskrba vodom uzrok je gorkih i deformiranih plodova.

Od početka roda prihranjuje se češće, manjim količinama, jer krastavac ne podnosi visoke koncentracije soli. Pregled gnojiva nalazi se u vodiču Gnojidba vrta.

Berba

Plodovi se beru redovito, svaka dva do tri dana, dok su sjemenke mekane. Ostavljeni preveliki plodovi iscrpljuju biljku i smanjuju broj novih plodova. Beru se nožem ili škarama, s kratkom peteljkom.

Bolesti i štetnici u plasteniku

  • Pepelnica — bijela prevlaka na listovima, česta po toplom i suhom vremenu.
  • Plamenjača — uglate žute pjege na licu i sivoljubičasta prevlaka na naličju, uz vlažne listove.
  • Siva plijesan — trulež vrhova plodova i stabljika u vlažnom, hladnijem zraku.
  • Grinje — sitne točkice i paučina na naličju u vrućem, suhom zraku.
  • Bijela mušica i lisne uši — česti sisajući štetnici u plastenicima.

Povezana biljka

  • Krastavac uz mrežu sa zelenim plodovima, žutim cvjetovima i krupnim listovima

    Povrće › Plodovito povrće

    Krastavac

    Cucumis sativus

    • Sjetva: tra–srp
    • Sadnja: svi–lip

Drugi vodiči

Mogući problemi