
Krastavac u plasteniku: sadnja, vođenje i njega

Podaci: Krastavac
- Mjesto uzgoja
- Otvoreno tlo, Plastenik, Posuda, Povišena gredica
- Mraz
- Osjetljiva na mraz
- Presađivanje
- svibanj – lipanj
- Razmak između biljaka
- 30–50 cm
Krastavac u plasteniku rađa ranije, dulje i obilnije nego na otvorenom, a plodovi su ravniji i ujednačeniji. Uspjeh ovisi o tri stvari: izboru sorte za plastenik, uzgoju uz konop s pravilnim vođenjem i održavanju topline i vlage bez pregrijavanja.
Sorte za plastenik
Za plastenik se biraju partenokarpne sorte. One zameću plodove bez oprašivanja, što je važno jer u zatvorenom prostoru ima malo kukaca. Većina takvih sorti ima samo ženske cvjetove i daje plod u gotovo svakom pazuhu lista.
- Salatni krastavci — dugi, glatki plodovi, za plastenike s dovoljno visine.
- Krastavci za kiseljenje (kornišoni) — kraći plodovi s bradavicama, mnogo plodova u jednom pazuhu.
- Otpornost — prednost imaju sorte otporne na pepelnicu i druge bolesti; otpornosti su navedene na pakiranju sjemena.
Sorte koje trebaju oprašivanje mogu se uzgajati u plasteniku samo ako su vrata i bočne strane dugo otvoreni. Ako se partenokarpne i obične sorte uzgajaju zajedno, oprašeni plodovi partenokarpnih sorti mogu biti deformirani.
Kada saditi krastavac u plasteniku
Krastavac je vrlo osjetljiv na hladnoću. Sadi se kad je tlo u plasteniku zagrijano na najmanje 15 °C, a noćne temperature ne padaju ispod desetak stupnjeva. U negrijanom plasteniku to je obično nekoliko tjedana prije sadnje na otvorenom. Za kontinuiran rod moguća je i druga sadnja početkom ljeta, kad prve biljke počnu slabiti.
Presadnice trebaju imati tri do četiri prava lista i ne smiju biti prerasle. Sade se zajedno s grudom supstrata, bez kidanja korijena, kako je opisano u vodiču Sadnja krastavca.
Priprema tla i razmak
- Tlo treba biti rahlo, bogato humusom i dobro zagrijano. Prije sadnje unese se obilno zrelog komposta ili stajskog gnoja.
- Gredice mogu biti blago uzdignute, kako bi se tlo brže zagrijalo i bolje ocjeđivalo.
- Malč od slame ili folija na tlu zadržavaju vlagu i čiste plodove.
- Razmak: biljke se sade u jednom redu ili dvoredu, s razmakom u redu kako je navedeno u profilu. Pregusti sklop u plasteniku brzo postaje vlažan i zasjenjen.
Krastavac se ne sadi na isto mjesto gdje je rastao prethodne godine, jer se u tlu zadržavaju uzročnici bolesti, poput fuzarioze.
Uzgoj uz konop i vođenje
U plasteniku se krastavac gotovo uvijek uzgaja okomito, uz konop vezan za žicu pod krovom ili uz mrežu. Konop se pri sadnji labavo veže uz dno biljke, a vrh se oko njega omata u smjeru kazaljke na satu svakih nekoliko dana.
Kod partenokarpnih sorti često se primjenjuje ovakvo vođenje:
- Donji dio (do oko 50–60 cm visine) — uklanjaju se svi zaperci i cvjetovi. Biljka najprije razvija jak korijen i stabljiku, a donji plodovi bi ionako ležali uz tlo.
- Srednji dio — na glavnoj stabljici plodovi se ostavljaju u pazuhu listova, a bočni izboji (zaperci) skraćuju se nakon prvog lista i ploda.
- Gornji dio — kako biljka raste, bočni izboji mogu se ostaviti duži, s dva lista i dva ploda.
- Kod žice — kad glavni vrh dosegne žicu, prekine se ili se prebaci preko žice i pusti da visi prema dolje, a ispod žice ostave se dva do tri bočna izboja koji vise prema dolje i rađaju.
Kod sorti s više plodova u pazuhu (kornišoni) zaperci se uglavnom uklanjaju, a ostavlja se glavna stabljika. Donji, stari i požutjeli listovi uklanjaju se postupno, kako bi zrak bolje strujao.
Gdje krastavac u plasteniku najčešće zakaže
- Sorte koje trebaju oprašivanje u zatvorenom plasteniku.
- Prerana sadnja u hladno tlo.
- Ostavljanje svih zaperaka i plodova u donjem dijelu biljke.
- Pregrijan, zatvoren plastenik.
- Zalijevanje po listovima i navečer.
- Prerijetka berba.
Temperatura i vlaga
- Dnevne temperature od oko 22 do 28 °C najbolje su za rast i rod.
- Iznad tridesetak stupnjeva krastavac slabi, cvjetovi otpadaju, a plodovi mogu postati gorki. Plastenik se tada prozračuje i zasjenjuje.
- Vlaga zraka krastavcu odgovara viša nego rajčici i paprici, ali listovi se moraju preko dana osušiti.
- Noću plastenik se po hladnom vremenu zatvara, a ujutro što ranije otvara kako bi se odvela vlaga.
Ako se krastavac i rajčica uzgajaju u istom plasteniku, najbolje ih je smjestiti u zasebne dijelove: krastavac na vlažniji, a rajčicu na prozračniji dio.
Zalijevanje i prihrana
Krastavac u plasteniku treba mnogo vode, osobito u rodu. Zalijeva se redovito i ravnomjerno, uz tlo, a ne po listovima; najpraktičnije je kap po kap navodnjavanje. Neravnomjerna opskrba vodom uzrok je gorkih i deformiranih plodova.
Od početka roda prihranjuje se češće, manjim količinama, jer krastavac ne podnosi visoke koncentracije soli. Pregled gnojiva nalazi se u vodiču Gnojidba vrta.
Berba
Plodovi se beru redovito, svaka dva do tri dana, dok su sjemenke mekane. Ostavljeni preveliki plodovi iscrpljuju biljku i smanjuju broj novih plodova. Beru se nožem ili škarama, s kratkom peteljkom.
Bolesti i štetnici u plasteniku
- Pepelnica — bijela prevlaka na listovima, česta po toplom i suhom vremenu.
- Plamenjača — uglate žute pjege na licu i sivoljubičasta prevlaka na naličju, uz vlažne listove.
- Siva plijesan — trulež vrhova plodova i stabljika u vlažnom, hladnijem zraku.
- Grinje — sitne točkice i paučina na naličju u vrućem, suhom zraku.
- Bijela mušica i lisne uši — česti sisajući štetnici u plastenicima.
Povezana biljka
Drugi vodiči
Opći vodič
Folija za plastenik: vrste, debljina (mikroni) i kako odabrati
Koje folije za plastenik postoje, što znači debljina u mikronima, kada izabrati UV, termalnu, difuznu ili armiranu foliju, čemu služi crni najlon i kako postaviti foliju.
Opći vodič
Kako napraviti plastenik: konstrukcija, lukovi, cijevi i dimenzije
Kako sam napraviti plastenik: izbor mjesta i dimenzija, metalni, plastični i drveni lukovi, armaturna mreža i polikarbonat, dijelovi, postupak izrade, vrata, prozračivanje i dozvola.
Opći vodič
Kako napraviti rasad povrća: od sjetve do presađivanja
Opći postupak uzgoja rasada povrća: vrijeme sijanja, svjetlo i grijanje, pikiranje, usporavanje rasta, tople leje, kaljenje i sadnja presadnica u vrt.
Opći vodič
Kako rasporediti povrtnjak: plan sadnje vrta
Kako napraviti plan sadnje vrta: sunce, tlocrt i gredice, raspored prema visini biljaka, plodored po skupinama, dobri susjedi, iskorištavanje prostora kroz sezonu i primjer rasporeda za manji vrt.
Plastenik
Klima u plasteniku: grijanje, ventilacija, sjenilo i navodnjavanje
Kako upravljati klimom u plasteniku: prozračivanje i automatski otvarači, ventilator za plastenik, mreža i sjenilo, navodnjavanje kap po kap i prskalice, grijani plastenik i zaštita od mraza te oprema za obradu tla.
Opći vodič
Krastavac u tegli: uzgoj na balkonu i u posudi
Kako uzgajati krastavac u tegli na balkonu: izbor sorte, veličina posude, supstrat, potpora, sadnja krastavaca u posude korak po korak, zalijevanje, prihrana, njega i berba.
Mogući problemi
Bolest
Antraknoza biljaka: simptomi, uvjeti razvoja i prevencija
Simptomi: Udubljene, tamne, često okrugle pjege na plodovima, mahunama, listovima i izbojima, u vlažnom vremenu s ružičastim ili narančastim nakupinama spora; plodovi trunu, listovi se suše.
Štetnik
Bijela mušica na rajčici i drugim biljkama: kako je prepoznati i suzbiti
Simptomi: Oblak sitnih bijelih kukaca s naličja listova kad se biljka protrese, ljepljivo lišće i crna čađavica.
Bolest
Fuzarioza i fuzarijsko venuće: simptomi i prevencija
Simptomi: Donji listovi žute, često s jedne strane biljke, biljka vene po danu, a na presjeku stabljike žile su smeđe.
Štetnik
Grinje na biljkama: kako ih prepoznati i suzbiti
Simptomi: Sitne svijetle točkice na listu, srebrnasto ili brončano lišće koje se suši i fina paučina na naličju.
Štetnik
Lisne uši: kako ih prepoznati i riješiti ih se
Simptomi: Kolonije sitnih kukaca na vrhovima izboja i naličju listova, uvijeno i ljepljivo lišće, čađavica i mravi na biljci.
Bolest
Pepelnica na biljkama: kako je prepoznati, spriječiti i suzbiti
Simptomi: Bijela, brašnasta prevlaka na listovima, izbojima i plodovima, koja se može obrisati prstom.