
Špinat
Spinacia oleracea
Brzo lisnato povrće hladnijeg dijela godine: sije se izravno rano u proljeće i krajem ljeta, podnosi mraz i prezimljuje, a pri dugim danima brzo ide u cvat.
PovrćeLisnato povrće· porodica Štirovke
Ukratko
- Latinski naziv
- Spinacia oleracea
- Grupa
- Povrće › Lisnato povrće
- Botanička porodica
- Štirovke (Amaranthaceae)
- Životni ciklus
- Jednogodišnja
- Svjetlost
- Sunce
- pH tla
- 6,5–7,5
- Potreba za vodom
- Srednja
- Zahtjevnost
- Lagan uzgoj

Sjetva vani
- siječanj: ne
- veljača: da
- ožujak: da
- travanj: da
- svibanj: ne
- lipanj: ne
- srpanj: ne
- kolovoz: da
- rujan: da
- listopad: da
- studeni: ne
- prosinac: ne
Berba
- siječanj: ne
- veljača: ne
- ožujak: da
- travanj: da
- svibanj: da
- lipanj: da
- srpanj: ne
- kolovoz: ne
- rujan: ne
- listopad: da
- studeni: da
- prosinac: ne
Osnovno o biljci
Nježni listovi špinata beru se mladi za salatu ili razvijeniji za kuhanje. Špinat (Spinacia oleracea) jednogodišnje je lisnato povrće iz porodice štirovki, iste porodice kojoj pripadaju blitva i cikla.
Špinat je izrazita kultura hladnijeg dijela godine. Raste u proljeće, jesen i, u blažim krajevima, preko zime, a podnosi i mraz. Kad dani postanu dugi, biljka brzo izdužuje cvjetnu stabljiku, a listovi postaju sitni i tvrdi. Zato se špinat ne uzgaja kroz ljeto, nego u dva glavna termina: rano u proljeće i krajem ljeta za jesen i zimu.
Špinat je dvodomna biljka: većina biljaka je ili muška ili ženska, a oprašuje ga vjetar. To nije važno za berbu lišća, ali je važno za vlastito sjeme.
Sorte špinata
Sorte se razlikuju po obliku lista (glatki ili naborani), brzini rasta i otpornosti na izbijanje u cvat i plamenjaču. Za vrtlara su najvažnije dvije oznake na vrećici sjemena:
- sezona sjetve: proljetne sorte sporije idu u cvat pri duljem danu, a jesenske i zimske bolje podnose hladnoću
- otpornost na plamenjaču: najvažniju bolest špinata
Matador je sorta koja se kod nas dugo uzgaja i često nalazi u ponudi sjemena. Kao i za druge sorte, termin sjetve i osobine treba provjeriti na vrećici.
Špinat i blitva: razlika
Špinat i blitva su različite vrste iz iste porodice. Špinat brže raste, ima manje i nježnije listove i najbolji je u hladnijem dijelu godine, ali ljeti brzo ide u cvat. Blitva je krupnija, bere se mjesecima i dobro podnosi ljeto. Zato se u vrtu često nadopunjuju: špinat u proljeće i jesen, blitva ljeti.
Novozelandski i malabarski špinat nisu sorte špinata, nego druge biljne vrste koje se uzgajaju kao zamjena za špinat u ljetnim mjesecima.
Kada sijati i saditi
Špinat se sije izravno na gredicu u dva glavna termina.
Proljetna sjetva
Špinat se sije čim se tlo u proljeće može obraditi; mlade biljke podnose mraz. Proljetna sjetva mora biti rana, jer biljke trebaju razviti lišće prije nego što dani postanu dugi. Kasna proljetna sjetva brzo ide u cvat i daje malo lišća.
Ljetna i jesenska sjetva
Sjetva krajem ljeta i početkom jeseni daje špinat za jesensku berbu. Kako dani postaju kraći, špinat ne ide u cvat, pa jesenski usjev daje najviše i najkvalitetnijeg lišća. Sjeme slabo klija u vrućem tlu, pa se u kolovozu sije kad vrućina popusti ili se gredica zasjeni i drži vlažnom.
Zimski špinat
Zimski špinat sije se u jesen, nešto kasnije od jesenskog, tako da biljke uđu u zimu kao manje, dobro ukorijenjene rozete. Takve biljke prezime na otvorenom u većini krajeva, posebno uz pokrivanje agrotekstilom, i rano u proljeće daju prvo svježe lišće u vrtu. Za zimsku sjetvu biraju se sorte otporne na hladnoću.
Kada sijati špinat i blitvu
Špinat se sije rano u proljeće i krajem ljeta, a blitva od proljeća do sredine ljeta. Zajednička je proljetna sjetva: špinat se tada bere prvi, a blitva ga nasljeđuje kad špinat krene u cvat. Više o planiranju jesenskog povrtnjaka u vodiču Jesenska sjetva i sadnja povrća.
Za stalnu berbu špinat se sije u manjim količinama svaka dva do tri tjedna unutar sezone.
Sjeme i sjetva
Sjeme i sjetva
- Način sjetve
- Izravna sjetva
- Sjetva vani
- veljača – travanj, kolovoz – listopad
- Dubina sjetve
- 2–3 cm
- Temperatura klijanja
- 10–20 °C
- Klijanje
- 7–14 dana
- Priprema sjemena
- Namakanje sjemena u vodi nekoliko sati prije sjetve ubrzava i ujednačava nicanje; nije obavezno.
- Čuvanje vlastitog sjemena
- Zahtjevno
- Vlastito sjeme
- Dvodomna biljka koju oprašuje vjetar: sorte se lako križaju, a za sjeme treba ostaviti veći broj muških i ženskih biljaka. Biljke koje prve krenu u cvat ne ostavljaju se za sjeme.
- Napomena
- Sjeme slabo klija u toplom tlu; ljetna sjetva traži zalijevanje i zasjenjivanje.
Špinat se uzgaja iz sjemena izravnom sjetvom; presađivanje podnosi slabo i u vrtu se rijetko koristi. Okvirna dubina sjetve, temperatura klijanja i vrijeme nicanja prikazani su u okviru s podacima.
Sjetva korak po korak
- Gredica se prorahli i usitni, bez krupnih grudica.
- Sjeme se sije u redove ili trake, rjeđe nego što se čini potrebnim.
- Pokrije se zemljom, lagano pritisne i zalije finim mlazom.
- Do nicanja tlo se drži vlažnim.
Namakanje sjemena u vodi nekoliko sati prije sjetve ubrzava i ujednačava nicanje, osobito u suhom tlu. Sjeme špinata slabo klija u toplom tlu, pa ljetna sjetva traži hlađenje: sjetvu navečer, zalijevanje i zasjenjivanje.
Vlastito sjeme
Špinat je dvodomna biljka koju oprašuje vjetar, pa se sorte lako križaju na veću udaljenost. Za sjeme se ostavlja veći broj biljaka, jer su potrebne i muške i ženske. Biljke koje prve krenu u cvat ne ostavljaju se za sjeme, jer bi potomstvo brže izbijalo u cvat. Sjeme dozrijeva na ženskim biljkama kad se stabljika osuši.
Presađivanje i sadnja na stalno mjesto
Sadnja
- Razmak između biljaka
- 5–10 cm
- Razmak između redova
- 20–30 cm
- Potpora
- Nije potrebna
Špinat se u vrtu gotovo uvijek sije izravno na stalno mjesto, a ne sadi kao rasad: biljke loše podnose oštećenje korijena i nakon presađivanja često krenu u cvat. Rasad ima smisla samo za najraniji uzgoj u plasteniku, i to u ćelijama, presađen s cijelim busenom.
Špinat je dobar predusjev i naknadni usjev. Proljetni špinat oslobodi gredicu do sadnje toploljubivog povrća poput rajčice ili paprike, a jesenski se sije nakon rane berbe krumpira, graška ili salate. Sije se i kao međuusjev između redova sporijeg povrća.
Dobri susjedi špinata
Špinat kratko zauzima gredicu i niske je građe, pa dobro podnosi susjedstvo većine povrća. Dobro se slaže s kulturama koje rastu sporije ili kasnije krenu, poput kupusnjača, rajčice, graha i graška, uz koje se iskoristi prostor prije nego što ga one zauzmu. Ne sije se uzastopno na mjesto gdje su rasli špinat, blitva ili cikla, jer dijele iste bolesti.
Položaj, temperatura i tlo
Uvjeti uzgoja
- Svjetlost
- Sunce
- Tlo
- Ilovasto, Bogato humusom
- pH tla
- 6,5–7,5
- Potreba za vodom
- Srednja
- Potreba za hranjivima
- Srednja
- Mraz
- Otporna na mraz
- Mjesto uzgoja
- Otvoreno tlo, Povišena gredica, Posuda, Plastenik
Položaj
U proljeće i jesen špinatu odgovara sunčan položaj. Krajem proljeća lagana polusjena usporava izbijanje u cvat i produljuje berbu.
Temperatura i duljina dana
Špinat najbolje raste po svježem vremenu i podnosi mraz. Na izbijanje u cvat najviše utječe duljina dana: kad dani postanu dugi, špinat cvate bez obzira na njegu. Toplina i suša to dodatno ubrzavaju.
Tlo
Špinat traži rahlo, humusno i plodno tlo koje dobro drži vlagu. Najbolje uspijeva u neutralnom tlu; na kiselim tlima raste slabo i listovi žute. Na kiselim tlima korisna je kalcizacija, prema analizi tla.
Razmak i potpora
Koliko redova špinata stane u gredicu, lako je izračunati kalkulatorom razmaka sadnje.
Gusto ponikle biljke prorjeđuju se postupno: prvo prorjeđivanje već je berba mladog lišća. Za krupne rozete biljke se prorjeđuju na veći razmak, a za berbu mladog lišća (baby špinat) ostavljaju se gušće. Pregust nasad sporije se suši i pogoduje plamenjači.
Zalijevanje
Špinat ima plitak korijen i brzo raste, pa traži ravnomjerno vlažno tlo. Suša uzrokuje tvrde, sitne listove i ubrzava izbijanje u cvat.
- Zalijeva se ujutro, kako bi se listovi do večeri osušili; vlažno lišće preko noći pogoduje plamenjači.
- Bolje je zalijevati uz tlo nego po listovima.
- Zimski špinat zalijeva se rijetko, samo po suhom i toplijem vremenu.
U posudama se supstrat suši brže pa ga treba češće provjeravati.
Prihrana
Prihrana
- Potreba za hranjivima
- Srednja
- Napomena o prihrani
- Zreli kompost prije sjetve; bez svježeg stajskog gnoja i bez jake gnojidbe dušikom zbog nakupljanja nitrata.
Špinat raste brzo i treba plodno tlo, ali obilna gnojidba dušikom nije dobra. Lisnato povrće nakuplja nitrate, a špinat posebno, osobito pri slabom svjetlu u jesen i zimi i pri jakoj gnojidbi dušikom.
- Prije sjetve u tlo se unese zreli kompost; na gredici nakon dobro pognojenog povrća špinatu obično ne treba ništa više.
- Svježi stajski gnoj ne unosi se neposredno prije sjetve špinata.
- Prihrana se daje samo ako biljke blijede i sporo rastu, i to umjereno.
Količine gnojiva određuje deklaracija, a osnove gnojidbe povrtnjaka sažete su u vodiču Gnojidba vrta.
Njega tijekom rasta
Njega špinata je jednostavna: prorjeđivanje, čista gredica, ravnomjerna vlaga i redovit pregled.
- Prorjeđivanje se radi postupno, a prorijeđene biljke se jedu.
- Okopavanje je plitko i oprezno, dok biljke ne prekriju tlo; korov brzo nadraste mladi špinat.
- Agrotekstil u proljeće ubrzava rast, a zimi štiti prezimljujući špinat od jakog mraza i isušivanja.
- Pregled svakih nekoliko dana: puževi, lisne uši i ptice mogu brzo uništiti mlade biljke.
Berba
Berba i plod
- Berba
- ožujak – lipanj, listopad – studeni
- Znakovi zrelosti
- Bere se kad rozeta razvije dovoljno listova; izduživanje središta rozete znači početak cvjetanja i tada se bere cijela biljka.
- Zamrzavanje
- Može se zamrzavati
- Namjena
- svježe, kuhanje, zamrzavanje
Špinat se bere od trenutka kad rozeta razvije dovoljno listova, a završava kad biljka krene u cvat.
Kako brati
- Postupna berba: otkidaju se ili režu vanjski listovi, a srce rozete ostaje i daje nove listove.
- Berba cijele biljke: rozeta se odreže tik iznad tla; ponekad iz korijena ponovno potjeraju listovi.
- Baby špinat: gusto posijan špinat reže se mlad, kad listovi narastu tek nekoliko centimetara, i ponovno potjera.
Kad se središnji dio rozete počne izduživati u stabljiku, špinat se odmah bere cijeli, jer listovi brzo postaju sitni i tvrdi.
Baby špinat
Baby špinat nije posebna sorta, nego mlado lišće ubrano u ranoj fazi rasta. Za njega se sije gušće, u trake, a bere se rezanjem više puta. Mlado lišće je nježno i jede se svježe u salati.
Čuvanje
Svježi špinat brzo vene: neopran, u vrećici u hladnjaku, čuva se nekoliko dana. Za dulje čuvanje blanšira se i zamrzava. Sadržaj nitrata u listu je niži kad se špinat bere poslijepodne nakon sunčanog dana nego ujutro ili nakon dugog oblačnog razdoblja.
Najčešći problemi
Špinat ide u cvat
Najčešći problem. Glavni uzrok su dugi dani krajem proljeća, a toplina i suša ga pojačavaju. Pomaže rana proljetna sjetva, sorte otporne na izbijanje u cvat i jesenska sjetva umjesto ljetne.
Slabo nicanje
Sjeme je posijano u suho ili vruće tlo, preduboko, ili se površina stvrdnula u pokoricu. Namakanje sjemena i stalna vlaga do nicanja pomažu.
Žuti listovi i slab rast
Uzrok je često kiselo tlo, siromašno tlo ili hladno i mokro tlo u rano proljeće. Za opću dijagnostiku vidi Žuti listovi biljaka.
Žute pjege s ljubičastom prevlakom na naličju
Tipičan znak plamenjače špinata, najvažnije bolesti ove kulture (vidi bolesti i štetnike).
Prozirni hodnici u listu
U listu se vide svijetli, prozirni hodnici ili mjehuri: unutra se hrane ličinke muha minera. Napadnute listove treba ukloniti.
Izgrizeni listovi
Najčešće su krivi puževi, a zimi i u rano proljeće ptice.
Bolesti i štetnici
Bolesti
- Plamenjača špinata je najvažnija bolest: na licu lista žute, nepravilne pjege, a na naličju sivoljubičasta prevlaka. Javlja se u svježem, vlažnom vremenu, osobito u jesen i proljeće. Najvažnije mjere su otporne sorte, prozračan razmak i zalijevanje uz tlo.
- Pjegavosti lista uzrokuju gljivice u vlažnom vremenu. Vidi Pjegavost listova.
- Trulež korijena i polijeganje mladih biljaka javljaju se u hladnom, mokrom i zbijenom tlu. Vidi Trulež korijena.
Štetnici
- Puževi izgrizaju mlade listove, osobito u vlažnom proljeću i jeseni. Vidi Puževi u vrtu.
- Lisne uši se skupljaju na naličju listova i u srcu rozete. Vidi Lisne uši.
- Muhe mineri polažu jaja u list, a ličinke prave hodnike unutar lista.
- Ptice zimi i rano u proljeće čupaju mlade listove; pomaže mreža ili agrotekstil.
Prevencija
Otporne sorte, plodored s kulturama izvan porodice štirovki, prozračan razmak i zalijevanje ujutro uz tlo sprečavaju većinu problema.
Uzgoj u plasteniku i posudi
Špinat u plasteniku
U plasteniku i hladnoj gredici špinat se sije u jesen i krajem zime, pa se bere tijekom zime i vrlo rano u proljeće, kad na otvorenom još nema svježeg lišća. Plastenik treba prozračivati i po hladnom vremenu, jer vlažan zrak pogoduje plamenjači, a za sunčanih dana pod folijom brzo postane prevruće. Zbog slabog zimskog svjetla gnojidba dušikom mora biti umjerena. Više u vodičima Uzgoj povrća u plasteniku i Mini plastenik.
Špinat u posudi
Špinat je dobar za posude i balkonske sanduke, osobito za berbu mladog lišća. Posuda treba drenažne rupe i hranjiv supstrat, a mjesto s jutarnjim suncem. U posudi se supstrat brže suši, pa se zalijeva češće nego na gredici.
Česta pitanja
Kada se sije špinat?
Rano u proljeće, čim se tlo može obraditi, i krajem ljeta za jesensku berbu. Zimski špinat sije se u jesen i bere rano u proljeće.
Zašto špinat ide u cvat?
Zbog dugih dana krajem proljeća i ljeta, a toplina i suša to ubrzavaju. Zato se špinat ne uzgaja preko ljeta.
Što je zimski špinat?
Špinat posijan u jesen koji prezimi kao mala rozeta i daje lišće rano u proljeće. Za njega se biraju sorte otporne na hladnoću.
Što je baby špinat?
Mlado lišće špinata ubrano u ranoj fazi rasta. Nije posebna sorta: sije se gušće i reže više puta.
Koja je razlika između špinata i blitve?
To su različite vrste iz iste porodice. Špinat je manji, nježniji i najbolji u hladnijem dijelu godine, a blitva je krupnija, bere se dulje i dobro podnosi ljeto.
Može li se špinat presaditi?
Može, ali loše podnosi presađivanje i nakon njega često krene u cvat. U vrtu se gotovo uvijek sije izravno na stalno mjesto.
Slične biljke


Povrće › Lisnato povrće
Salata (zelena salata)
Lactuca sativa
- Sjetva: velj–svi, srp–ruj
- Sadnja: ožu–svi, ruj

