
Sadnja rajčice (paradajza): kada saditi, dubina i razmak

Podaci: Rajčica
- Presađivanje
- travanj – svibanj
- Razmak između biljaka
- 40–60 cm
- Razmak između redova
- 70–100 cm
- Dubina sadnje
- Može se saditi dublje nego u posudi, do prvih listova; zakopani dio stabljike razvija dodatno korijenje.
- Potpora
- Potrebna
Sadnja paradajza na otvorenom uspijeva kad se poklope tri stvari: prošla je opasnost od mraza, tlo je zagrijano, a rasad je očvrsnuo i spreman za vanjske uvjete. Bilo da je zovete rajčica, paradajz ili pomidor, postupak je isti. Ako je rasad spreman, a noći su još hladne, bolje je pričekati nego žuriti sa sadnjom.
Kada saditi rajčicu
Za sadnju rajčice važniji je stvarni vremenski uvjet nego datum u kalendaru:
- Nema više opasnosti od mraza. Rajčica ne podnosi ni slabi mraz. U kontinentalnim krajevima vrtlari se tradicionalno ravnaju prema sredini svibnja, a u primorju se sadi ranije.
- Tlo je zagrijano. U hladnom tlu korijen gotovo ne raste i biljka tjednima stoji. Rajčica posađena tjedan kasnije u toplo tlo često prestigne onu posađenu prerano.
- Noći su blage. Dok su noći hladne, biljke ljubičaste boje lista i usporenog rasta pokazuju da im je prehladno.
Ako je rasad spreman, a vrijeme još nije, bolje ga je zadržati u posudama na zaštićenom mjestu, uz dovoljno svjetla, nego žuriti sa sadnjom. Kod prerastanja rasada pomaže presađivanje u veću posudu.
Za sadnju je najbolji oblačan dan ili kasno poslijepodne. Biljke se tada ne izlažu jakom suncu odmah nakon presađivanja.
Kakav rasad saditi
Dobra presadnica je zbijena, tamnozelena i ima debelu stabljiku. Korijen ispunjava posudu, ali se ne vrti u gustom spletu oko stijenki. Biljke s prvim cvjetovima mogu se saditi, a prvi grozd se ne uklanja.
Prije sadnje rasad mora biti kaljen, odnosno postupno naviknut na sunce, vjetar i noćnu temperaturu na otvorenom. Biljke iz zatvorenog prostora ili trgovine, posađene izravno na jako sunce, dobivaju opekline na listovima i zastaju u rastu.
Priprema mjesta za sadnju
Rajčica treba sunčan i zaklonjen položaj, na koji u prethodne tri do četiri godine nisu bile sađene rajčica, paprika, patlidžan ili krumpir.
- Gredicu dobro prekopajte ili prorahlite u dubinu i uklonite korijenje višegodišnjih korova.
- Unesite zreli kompost ili dobro razgrađen stajski gnoj. Svježi gnoj ne stavlja se u sadnu jamu.
- Poravnajte gredicu i označite redove.
- Za visoke rajčice postavite kolce ili drugu potporu prije sadnje. Kolac zabijen naknadno lako ošteti korijen.
Razmak sadnje rajčice
Razmak sadnje rajčice ovisi o tipu rasta i načinu vođenja biljke:
- Visoke rajčice vođene na jedno stablo sade se bliže, prema donjoj granici razmaka iz okvira s podacima.
- Visoke rajčice vođene na dva stabla i niske, grmolike sorte trebaju više prostora u redu.
- Između redova treba ostati dovoljno mjesta za prolaz, vezivanje i berbu.
Gušća sadnja na prvi pogled daje više biljaka po gredici, ali biljke se međusobno zasjenjuju, lišće se sporije suši i plamenjača se brže širi. Rijeđa sadnja s prozračnim redovima u pravilu daje zdravije biljke i bolje plodove. Za izračun broja biljaka na gredici određenih dimenzija koristite kalkulator razmaka sadnje.
Sadnja rajčica u paru
Sadnja rajčica u paru najčešće znači sadnju u dvoredima: dva reda posađena su bliže jedan drugome, a između svakog takvog para ostavlja se širi prolaz. Biljke u dva reda sade se na preskok, tako da biljka iz jednog reda stoji nasuprot razmaku u drugom. Dvoredi se lako zalijevaju jednom cijevi kap po kap između redova, a širi prolaz olakšava rad i prozračivanje.
Neki vrtlari u istu jamu stavljaju dvije biljke uz jedan kolac. To štedi kolce, ali biljke se natječu za vodu i hranu i teže se održavaju prozračnima. Kod visokih rajčica bolje je svakoj biljci dati svoje mjesto i svoj kolac.
Dubina sadnje
Rajčica je jedno od rijetkih povrća koje se može saditi dublje nego što je raslo u posudi. Na zakopanom dijelu stabljike razvija se dodatno korijenje, pa je biljka stabilnija i bolje podnosi sušu.
- Normalan rasad sadi se tako da zemlja dođe do prvih pravih listova. Listovi koji bi ostali pod zemljom prethodno se uklone.
- Izduženi rasad može se saditi koso ili polegnuto u plitki jarak, s vrhom koji se lagano savije prema gore. Biljka se brzo uspravi, a cijela zakopana stabljika razvije korijenje.
Prekomjerna dubina ne preporučuje se u vrlo teškom i hladnom tlu, gdje zakopani dio stabljike sporo kreće.
Sadnja korak po korak
- Dan prije sadnje dobro zalijte rasad u posudama.
- Iskopajte jamu nešto veću od grude korijena, a dovoljno duboku za planiranu dubinu sadnje.
- U jamu po potrebi stavite šaku zrelog komposta i promiješajte ga sa zemljom.
- Izvadite biljku iz posude bez kidanja korijena. Plastičnu posudu možete stisnuti sa strane ili okrenuti i lagano lupnuti po dnu.
- Postavite biljku na mjesto, napunite jamu zemljom i lagano je pritisnite oko stabljike.
- Oko biljke napravite plitku zdjelicu u zemlji, koja zadržava vodu pri zalijevanju.
- Obilno zalijte, i to i kad je tlo vlažno, kako bi se zemlja slegla oko korijena.
- Biljku labavo privežite uz kolac.
Prvi tjedni nakon sadnje
Prvih dana posađena rajčica smije lagano omlitaviti u podne, ali se do jutra mora oporaviti. Za vrlo sunčanog i vjetrovitog vremena pomaže privremeno zasjenjivanje, na primjer agrotekstilom.
Dok se biljke ne ukorijene, tlo se održava umjereno vlažnim. Kasnije se prelazi na rjeđe i obilnije zalijevanje, uvijek po tlu, a ne po lišću. Kad se tlo dobro zagrije, postavlja se malč od slame ili prosušene trave, koji zadržava vlagu i štiti donje listove od kapljica zemlje.
Ako su nakon sadnje najavljene hladne noći, biljke se preko noći pokriju agrotekstilom. Kod visokih rajčica prvi zaperci uklanjaju se već u prvim tjednima, a stabljika se veže uz kolac kako raste.
Na što paziti kad rajčica ide na stalno mjesto
- Prerana sadnja u hladno tlo — biljka stoji, a nerijetko je ošteti i kasni mraz.
- Nekaljen rasad — opekline na listovima i dugotrajan zastoj.
- Pregusta sadnja — slaba prozračnost i brže širenje bolesti.
- Kolac zabijen nakon sadnje — oštećeno korijenje.
- Sadnja u istu gredicu iz godine u godinu — nakupljanje uzročnika bolesti u tlu.
- Svježi stajski gnoj u sadnoj jami — oštećenje korijena i previše bujnog lista nauštrb plodova.
- Zalijevanje po lišću — idealni uvjeti za plamenjaču.
Povezana biljka
Drugi vodiči
Opći vodič
Bosiljak u tegli i na balkonu
Uzgoj bosiljka u tegli na balkonu i prozoru: posuda i supstrat, sjetva ili presadnica, bosiljak iz trgovine, položaj, zalijevanje, prihrana, zakidanje vrhova i najčešći problemi.
Opći vodič
Dobri susjedi cikle: što saditi uz ciklu
Koje biljke saditi uz ciklu, a koje izbjegavati: luk, kupusnjače, salata i niski grah kao dobri susjedi, blitva i špinat kao srodne kulture, cikla u plodoredu i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi graha: što saditi uz grah, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz grah, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, kukuruz, grah i tikva, primjer rasporeda gredice, grah u plodoredu i susjedi protiv štetnika.
Opći vodič
Dobri susjedi krumpira: što saditi uz krumpir
Što saditi uz krumpir, a što izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, krumpir i rajčica, susjedi i krumpirova zlatica, primjer rasporeda gredice i krumpir u plodoredu.
Opći vodič
Dobri susjedi paprike: što saditi uz papriku, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz papriku, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama paprike i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi patlidžana: što saditi uz patlidžan, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz patlidžan, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama patlidžana, krumpirova zlatica, plodored i primjer rasporeda gredice.
Mogući problemi
Bolest
Antraknoza biljaka: simptomi, uvjeti razvoja i prevencija
Simptomi: Udubljene, tamne, često okrugle pjege na plodovima, mahunama, listovima i izbojima, u vlažnom vremenu s ružičastim ili narančastim nakupinama spora; plodovi trunu, listovi se suše.
Štetnik
Bijela mušica na rajčici i drugim biljkama: kako je prepoznati i suzbiti
Simptomi: Oblak sitnih bijelih kukaca s naličja listova kad se biljka protrese, ljepljivo lišće i crna čađavica.
Bolest
Fuzarioza i fuzarijsko venuće: simptomi i prevencija
Simptomi: Donji listovi žute, često s jedne strane biljke, biljka vene po danu, a na presjeku stabljike žile su smeđe.
Štetnik
Grinje na biljkama: kako ih prepoznati i suzbiti
Simptomi: Sitne svijetle točkice na listu, srebrnasto ili brončano lišće koje se suši i fina paučina na naličju.
Štetnik
Gusjenice u vrtu: kako ih prepoznati i riješiti ih se
Simptomi: Izgrizeno lišće, izmet na listovima, izbušeni plodovi ili glavice i prerezane mlade biljke.
Štetnik
Krumpirova zlatica: kako je prepoznati i zaštititi krumpir
Simptomi: Izgrizeno lišće krumpira, žuto-crno prugasti kornjaši, narančaste nakupine jaja i crvenkaste ličinke s crnim točkama.