
Povrće › Lisnato povrće
Salata (zelena salata)
Lactuca sativa
- Sjetva: velj–svi, srp–ruj
- Sadnja: ožu–svi, ruj
Beta vulgaris var. cicla
Lisnato povrće duge berbe: beru se vanjski listovi, a iz srca rastu novi od kasnog proljeća do mrazeva. Sije se izravno u proljeće i ljeti, dobro podnosi ljeto, a u blagim krajevima i zimu.
PovrćeLisnato povrće· porodica Štirovke

Sjetva unutra
Sjetva vani
Sadnja i presađivanje
Berba
Gnojidba
Blitva je lisnato povrće koje se uzgaja zbog krupnih listova i mesnatih peteljki. Botanički je ista vrsta kao cikla i šećerna repa (Beta vulgaris), ali je selekcijom usmjerena na list umjesto na zadebljali korijen. Pripada porodici štirovki, kojoj pripada i špinat.
Po životnom ciklusu blitva je dvogodišnja biljka. U prvoj godini razvija rozetu listova, a nakon zime tjera cvjetnu stabljiku i donosi sjeme. U vrtu se zato uzgaja kao jednogodišnja kultura: sije se u proljeće ili ljeti, a bere sve dok biljka ne krene u cvat.
Najveća prednost blitve je duga berba. Beru se vanjski listovi, a iz srca rozete stalno rastu novi, pa jedna sjetva daje lišće od kasnog proljeća do kasne jeseni. U blažim, primorskim krajevima berba se nastavlja i zimi. Za razliku od špinata, blitva dobro podnosi ljetne vrućine i rijetko ide u cvat tijekom prve sezone, pa u ljetnim mjesecima popunjava razdoblje kad drugog lisnatog povrća nema.
Sorte se u vrtu najlakše razlikuju po peteljkama, a o tome ovisi i kako se biljka bere i koliko prostora treba:
Blitva ima dva glavna termina sjetve: proljetni, za berbu od kasnog proljeća kroz cijelo ljeto, i ljetni, za berbu u jesen i, u blažim krajevima, preko zime.
Proljetna sjetva počinje kad se tlo prosuši toliko da se može obraditi i kad se malo zagrije. U kontinentalnim krajevima to je najčešće druga polovica ožujka ili travanj. Sjetva u hladno i mokro tlo nema prednosti: sjeme dugo leži, nicanje je neujednačeno, a dio sjemena propadne.
Mlade biljke koje nakon nicanja prođu dulje hladno razdoblje mogu iste godine potjerati cvjetnu stabljiku. Zato se rana sjetva ne požuruje, a kad se ipak sije rano, gredicu je korisno prekriti agrotekstilom.
Sjetva od lipnja do kolovoza daje biljke za jesensku berbu. U kontinentalnim krajevima posljednji smisleni termin je sredina ljeta, jer biljke do prvih jačih mrazeva moraju razviti dovoljno lišća.
Jesenska sjetva blitve tipična je za primorje i Dalmaciju. Posijana u kolovozu, a u toplijim područjima i početkom rujna, blitva raste kroz blagu jesen, bere se tijekom zime i rano u proljeće, a zatim potjera u cvat. U kontinentalnim krajevima tako kasna sjetva uspijeva samo u plasteniku ili niskom tunelu.
Budući da se jedna biljka bere mjesecima, za obitelj je obično dovoljna jedna proljetna i jedna ljetna sjetva. Ako se blitva bere mlada za salatu, bolje je sijati manje količine svaka tri do četiri tjedna.
Ono što se kupuje kao sjeme blitve zapravo je mali tvrdi plod (klupko) u kojem su najčešće dvije do četiri sjemenke. Iz jednog klupka zato često nikne nekoliko biljčica, pa je prorjeđivanje obavezan dio uzgoja.
Klupka imaju tvrdu ovojnicu koja sporo upija vodu. Namakanje u mlakoj vodi nekoliko sati ili preko noći prije sjetve ubrzava i ujednačava nicanje. Namočeno sjeme treba posijati isti dan, u vlažno tlo.
Brzina nicanja najviše ovisi o temperaturi tla. U toplom tlu blitva niče za tjedan dana, a u hladnom proljetnom tlu nicanje se razvuče na dva tjedna i više.
Blitva se prorjeđuje u dva navrata. Prvi put kad biljčice razviju prva dva prava lista: na svakom mjestu ostavite najjaču, a ostale odrežite škarama pri tlu, kako ne biste čupanjem oštetili korijen susjedne biljke. Drugi put, kad su biljke visoke desetak centimetara, prorijedite ih na konačni razmak. Mlade biljke iz drugog prorjeđivanja jestive su, a mogu se i presaditi na drugo mjesto, jer blitva, za razliku od mrkve, dobro podnosi presađivanje.
Blitva i špinat siju se izravno u vrt, u slično vrijeme, pa se često siju zajedno. Razlika je u tome kako podnose dug dan i toplinu: špinat brzo ide u cvat kad dani postanu dugi, pa se sije u rano proljeće i krajem ljeta, a blitva se može sijati i tijekom ljeta. Blitva također raste znatno krupnija, pa treba veći razmak od špinata.
Za sjeme blitva mora prezimiti, jer cvate tek u drugoj godini. Oprašuje se vjetrom i lako se križa s ciklom i šećernom repom, pa je čisto sjeme moguće dobiti samo kad u blizini istodobno ne cvate druga biljka iste vrste. Zbog toga se uzgoj vlastitog sjemena preporučuje samo iskusnijim vrtlarima. Ostale biljke za sjetvu u vrtu i njihove podatke o sjemenu možete usporediti u pregledu sjemena i sjetve.
Blitva se najčešće sije izravno na gredicu, ali se može uzgajati i preko rasada. Rasad ima smisla kad želite raniju berbu, kad gredica još nije slobodna ili kad je tlo u proljeće predugo hladno i mokro za sjetvu.
Za rasad se u svaku ćeliju sjetvenog kontejnera ili malu posudicu sije jedno do dva klupka. Kad iz jednog klupka nikne više biljčica, višak se odreže škarama, a ostavi se samo najjača. Rasad je spreman za presađivanje kad razvije nekoliko pravih listova i kad korijen dobro prožme supstrat. Prije presađivanja biljke treba nekoliko dana postupno navikavati na vanjske uvjete.
Gotove presadnice blitve mogu se kupiti i u vrtnim centrima. Birajte zbijene, tamnozelene biljke koje nisu prerasle posudicu.
Presadnice blitve sade se na istu dubinu na kojoj su rasle u posudici. Srce rozete, iz kojeg rastu novi listovi, mora ostati iznad tla; ako se zatrpa, biljka trune ili sporo kreće.
Prije sadnje rasad dobro zalijte, kako bi se grumen zemlje izvadio iz posudice bez kidanja korijena. Sadite u oblačnom danu ili predvečer, zemlju oko biljke lagano pritisnite i odmah zalijte. Prvih tjedan do dva tlo održavajte vlažnim dok se biljke ne ukorijene. Tijekom vrućeg ljeta presađene biljke korisno je nekoliko dana zasjeniti.
Razmak ovisi o tipu i načinu berbe. Rebrasta blitva koja se bere kroz cijelu sezonu treba gornju granicu razmaka iz tablice, dok se lisnata blitva za berbu mladih listova može uzgajati gušće.
Blitva najbolje raste na sunčanom položaju, ali dobro podnosi i polusjenu. U toplim krajevima nekoliko sati sjene u najtoplijem dijelu dana ljeti joj čak pogoduje, jer listovi manje venu, a peteljke ostaju sočnije. U dubokoj sjeni rast je slab, a listovi tanki.
Najbolje je duboko, rahlo tlo bogato humusom koje zadržava vlagu, ali ne stoji mokro. Blitva razvija dug korijen, pa joj odgovara tlo obrađeno do veće dubine. Na teškim, zbijenim tlima pomaže dodavanje zrelog komposta prije sjetve, a na pjeskovitim tlima kompost i malč pomažu zadržati vlagu. Tla vrlo kisele reakcije treba popraviti prema rezultatu analize tla.
Blitva je povrće umjerenih temperatura. Raste od proljeća do kasne jeseni, a odrasle biljke podnose slabije mrazeve. Jači i dugotrajniji mraz oštećuje listove; ako je korijen ostao zdrav, biljka u blagoj zimi ili uz zaštitu često ponovno potjera iz srca rozete.
Blitvu ne treba sijati na mjesto na kojem su prethodne sezone rasle cikla, špinat ili blitva. Te kulture pripadaju istoj porodici i dijele dio bolesti i štetnika, osobito pjegavost lista. Za istu gredicu obično se preporučuje razmak od tri do četiri godine. Kao predusjev odgovaraju kulture iz drugih porodica, npr. mahunarke ili rano povrće koje rano oslobađa gredicu.
Blitva ima velike listove i mnogo vode isparava, pa joj treba ravnomjerno vlažno tlo tijekom cijele sezone. Kad se tlo isuši, listovi omlitave, rast stane, a peteljke postaju žilave. Dulja suša potiče i raniji odlazak u cvat.
Bolje je zalijevati rjeđe i obilnije nego svaki dan malo, kako bi voda dosegnula dublji korijen. Zalijevajte tlo, a ne listove, po mogućnosti ujutro. Listovi koji preko noći ostaju mokri pogoduju razvoju pjegavosti lista.
Sloj malča od slame, pokošene i prosušene trave ili komposta smanjuje isparavanje i štiti tlo od pokorice. Postavlja se kad su biljke prorijeđene i dovoljno velike da ih malč ne prekrije.
U posudama blitva treba vode češće nego u vrtu, a za toplih dana često i svakodnevno.
Blitva je srednje zahtjevna za hranjiva, ali kako se bere mjesecima, iz tla stalno troši dušik. Osnova je dobro pripremljeno tlo: prije sjetve u gredicu se unese zreli kompost ili dobro razgrađen stajski gnoj. Svježi stajski gnoj ne unosi se neposredno prije sjetve.
Prihrana tijekom sezone potrebna je kad biljke nakon nekoliko berbi sporije obnavljaju listove ili kad novi listovi postanu blijedi. Tada se može dodati sloj komposta oko biljaka ili organsko gnojivo bogato dušikom, prema uputi proizvođača. Opće načelo gnojidbe povrtnjaka vrijedi i ovdje: više manjih obroka bolje je od jednog velikog.
Pretjerivanje s dušikom ne isplati se. Prebujno, mekano lišće privlačnije je lisnim ušima, a u listovima se tada nakuplja više nitrata.
Najviše posla s blitvom ima se na početku: prorjeđivanje i redovito plijevljenje dok biljke ne prekriju tlo. Okopava se plitko, kako se ne bi oštetio korijen, a nakon postavljanja malča korova je znatno manje.
Tijekom sezone redovito uklanjajte stare, požutjele ili oštećene listove. Oni samo troše hranjiva i skrivaju puževe i druge štetnike, a uklanjanjem se biljka prozračuje.
Ako biljka potjera cvjetnu stabljiku, listovi postaju sitniji i gorči, a novih je sve manje. Rezanje stabljike odgađa propadanje samo kratko. Takve biljke najbolje je zamijeniti novom sjetvom. U drugoj godini cvjetanje je prirodan kraj uzgoja.
Gdje zime nisu oštre, blitva može ostati u vrtu do proljeća. Prije mrazeva oko biljaka se stavi deblji sloj malča, a za hladnih noći gredica se pokrije agrotekstilom ili niskim tunelom. Listovi oštećeni smrzavanjem uklanjaju se, a u rano proljeće biljke daju novu, mladu berbu prije cvjetanja.
Prvi listovi za berbu obično su spremni oko dva mjeseca nakon sjetve, a mladi listovi za salatu i ranije. Biljka se ne čupa, nego se beru listovi.
Kod rebraste blitve beru se cijeli listovi s peteljkom. Kod lisnate blitve za berbu mladih listova moguće je i pokositi cijelu biljku nekoliko centimetara iznad srca. Tada se obnavlja sporije, ali ponovno potjera.
Ubrana blitva brzo vene. U hladnjaku, u vrećici ili zatvorenoj posudi, ostaje svježa nekoliko dana. Za dulje čuvanje listovi i peteljke se kratko blanširaju i zamrznu.
Većina problema s blitvom ne potječe od bolesti, nego od termina sjetve, vode i prostora.
| Problem | Najčešći uzrok | Što napraviti |
|---|---|---|
| Biljka rano potjera u cvat | Hladno razdoblje nakon nicanja, dugotrajna suša ili biljka u drugoj godini | Ne sijati u prehladno tlo, zalijevati redovito; biljke u cvatu zamijeniti novom sjetvom |
| Slabo i neujednačeno nicanje | Hladno tlo, pokorica, presuho tlo ili staro sjeme | Sijati u zagrijano tlo, namočiti sjeme, prekriti sjetvu rahlim slojem i održavati vlagu |
| Iz jednog mjesta nikne više biljaka | Klupko sadrži više sjemenki | Prorijediti na jednu biljku po mjestu |
| Sitni, žilavi i gorki listovi | Suša, pregust sklop ili listovi predugo ostavljeni na biljci | Prorijediti, zalijevati ravnomjerno i redovito brati |
| Blijedi ili žuti listovi | Starenje vanjskih listova, nedostatak dušika ili prevlaženo tlo | Ukloniti stare listove, provjeriti vlagu tla, po potrebi prihraniti |
| Listovi venu u podne | Vrućina, isparavanje veće od upijanja vode | Ako se oporave do večeri, nije problem; u vrućim krajevima pomaže polusjena i malč |
Ako žute ili venu i listovi u srcu biljke, ili se pojave pjege i rupe, uzrok je vjerojatnije bolest ili štetnik iz sljedećeg odjeljka.
Blitva je otporna kultura, a većina problema može se spriječiti plodoredom, dovoljnim razmakom i zalijevanjem tla umjesto lišća.
Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.
Blitva je jedno od rijetkih povrća koje dugo daje berbu i u posudi, pa je dobar izbor za balkon i terasu. Posuda treba biti duboka barem 25 do 30 centimetara, zbog dugog korijena, i imati otvore za odvodnju. Koristite kvalitetan supstrat za povrće pomiješan s kompostom. U posudu široku četrdesetak centimetara stanu dvije do tri biljke rebraste blitve ili nešto više lisnate.
U posudi se tlo brže isušuje i brže iscrpljuje, pa je potrebno češće zalijevanje i redovita prihrana tijekom sezone. Blitva obojenih peteljki ovdje je posebno zahvalna jer je istodobno i ukrasna.
Ljeti blitvi zaštita plastenika ne treba, a visoke temperature pod folijom više joj štete nego koriste, pa je u to doba bolje uzgajati je na otvorenom. Plastenik ili niski tunel ima smisla za jesensku i zimsku berbu: biljke posijane krajem ljeta pod zaštitom daju listove i kad je na otvorenom prehladno. Zimi plastenik treba prozračivati za sunčanih dana kako se ne bi zadržavala vlaga, koja pogoduje bolestima lista.
U primorskim krajevima s blagim zimama blitva redovito prezimi i bere se tijekom zime. U kontinentalnim krajevima može prezimiti uz malč i pokrivanje, ali jači mrazevi uništavaju listove. Prezimjela biljka u proljeće daje kratku berbu, a zatim cvate.
Proljetna sjetva uz redovitu berbu vanjskih listova daje lišće od kasnog proljeća do mrazeva. Ljetna sjetva daje berbu u jesen i, u blagim krajevima, kroz zimu do proljeća.
Nije. Blitva i špinat su različite vrste iz iste porodice. Blitva je krupnija, bere se dulje i bolje podnosi ljeto, a špinat brže raste u hladnijem dijelu godine i brzo ide u cvat kad dani postanu dugi.
Gorčina je najizraženija kod biljaka pod stresom zbog suše i kod biljaka koje su krenule u cvat. Redovito zalijevanje, berba dok su listovi mladi i nova sjetva umjesto ostarjelih biljaka uglavnom rješavaju problem.

Povrće › Lisnato povrće
Lactuca sativa


