Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga
Opći vodičRasad

Zemlja i supstrat za rasad: što koristiti i kako napraviti

Kakva treba biti zemlja za rasad, vrste supstrata za sjetvu i presađivanje, zašto ne vrtna zemlja, šumska zemlja i supstrat od gljiva, kako napraviti vlastitu mješavinu i kako pripremiti supstrat prije sjetve.
Autor: Marta VukovićObjavljeno:
Ruke pune kontejnere za sjetvu rahlim supstratom

Zemlja za rasad nije obična vrtna zemlja. Mladim biljkama treba sitan, rahao, prozračan supstrat koji dobro upija vodu, a ne ostaje mokar, sadrži malo hranjiva i nema sjemena korova ni uzročnika bolesti. Najjednostavnije je kupiti gotov supstrat za sjetvu i rasad, a može se napraviti i sam, od kvalitetnog komposta, treseta ili kokosovih vlakana i mineralnih dodataka.

Kakav treba biti supstrat za rasad

  • Sitan i ujednačen — bez grudica, kamenčića i krupnih vlakana, kako bi sitno sjeme imalo dobar kontakt sa supstratom.
  • Rahao i prozračan — korijen treba zrak; zbijen supstrat uzrokuje trulež.
  • Dobro upija i zadržava vodu, ali višak propušta.
  • Siromašan hranjivima u fazi klijanja — previše soli iz gnojiva oštećuje mlado korijenje. Supstrat za presađivanje može imati nešto više hranjiva.
  • Blago kisele do neutralne reakcije, pH oko 5,5 do 6,5 za većinu povrća.
  • Bez sjemena korova, štetnika i uzročnika bolesti, osobito onih koji uzrokuju polijeganje rasada.

Vrste supstrata za rasad

SupstratZa štoNapomena
Supstrat za sjetvuKlijanje i prve tjedneVrlo sitan, s malo hranjiva
Supstrat za rasad i presađivanjeUzgoj presadnica nakon pikiranjaNešto krupniji, s više hranjiva
Univerzalni supstrat za cvijećeSamo uz prosijavanje i miješanjeČesto previše gnojiva i krupnih vlakana za sjetvu
Tresetne ili kokosove tableteSjetva pojedinačnog sjemenaPrije upotrebe namaču se u vodi

Supstrati za rasad povrća u prodaji su najčešće na bazi treseta, s dodatkom vapna za podešavanje kiselosti i malo startnog gnojiva. Sve češće se nude i supstrati bez treseta, na bazi kokosovih vlakana, komposta i drvenih vlakana.

Zašto ne vrtna zemlja

Vrtna zemlja u posudi se zbija, nakon zalijevanja stvara koru i slabo propušta zrak. Sadrži sjeme korova, ličinke štetnika i uzročnike bolesti koji u toplom, vlažnom zraku rasada brzo napadaju klijance. Može se koristiti samo kao manji dodatak u mješavini za presađivanje, a i tada je bolje uzeti zemlju s krtičnjaka ili iz kompostne gomile koja je prošla vruću fazu.

Šumska zemlja za rasad

Šumska zemlja tradicionalno se koristila za rasad jer je rahla i bogata humusom. Ipak, nije idealna: njezina kiselost i sastav jako ovise o vrsti šume, često sadrži sjeme, ličinke i uzročnike bolesti, a skupljanje u šumi u mnogim je područjima ograničeno propisima. Ako se koristi, prosije se i miješa s drugim sastojcima, a ne koristi se sama za sjetvu.

Kako napraviti supstrat za rasad

Domaća mješavina za presađivanje rasada može se napraviti od tri osnovna sastojka:

  1. Zreli, prosijani kompost — oko trećine mješavine; daje hranjiva i korisne mikroorganizme.
  2. Treset ili kokosova vlakna — oko trećine do polovine; daju rahlost i zadržavaju vlagu.
  3. Perlit, vermikulit ili sitni oprani pijesak — ostatak; poboljšavaju prozračnost i odvodnju.

Za sjetvu se udio komposta smanjuje, a mješavina se dobro prosije, jer sjeme traži siromašniji i sitniji supstrat. Kompost mora biti potpuno zreo, ugodnog mirisa šumske zemlje i bez prepoznatljivih ostataka; nezreli kompost može oštetiti korijen.

Ovi omjeri su okvirni. Ako mješavina nakon zalijevanja ostaje mokra i zbijena, dodajte više perlita ili pijeska; ako se brzo isušuje, više komposta ili kokosovih vlakana.

Zašto rasad propada u lošem supstratu

  • Vrtna zemlja ili teška zemlja za sjetvu.
  • Univerzalni supstrat bogat gnojivom za sitno sjeme.
  • Nezreli kompost u mješavini.
  • Prejako sabijanje supstrata u posudi.
  • Stari supstrat iz prošle sezone, iscrpljen i zbijen.
  • Suh supstrat koji ne upija vodu.

Supstrat od gljiva

Supstrat od uzgoja gljiva (ostatak nakon berbe šampinjona) dostupan je u nekim krajevima i ponekad se preporučuje na forumima kao supstrat za rasad. On je bogat organskom tvari, ali sadrži mnogo soli i vapna i ima visok pH. Svjež nije prikladan za sjetvu. Može se koristiti tek nakon dužeg odležavanja ili kompostiranja, i to samo kao manji dodatak mješavini za presađivanje, a ne kao samostalni supstrat za rasad.

Treba li supstrat dezinficirati

Kupljeni supstrat za sjetvu ne treba dezinficirati. Kod domaćih mješavina neki vrtlari supstrat zagrijavaju u pećnici ili parom kako bi uništili sjeme korova i uzročnike bolesti. Postupak je neugodan zbog mirisa, a pregrijavanje uništava i korisne mikroorganizme, pa se uglavnom preporučuje samo kod mješavina s vrtnom zemljom. Najbolja zaštita je čist, svjež supstrat i oprane posude.

Priprema supstrata prije sjetve

  1. Navlažite supstrat prije punjenja posuda — treba biti vlažan kao iscijeđena spužva, ne mokar.
  2. Ugrijte ga na sobnu temperaturu ako je stajao na hladnom.
  3. Napunite posude i lagano poravnajte površinu, bez jakog sabijanja.
  4. Sijte prema uputama za pojedinu kulturu.

Neke kulture, poput rajčice i paprike, imaju i svoje posebnosti.

Prihrana rasada u siromašnom supstratu

Supstrat za sjetvu ima malo hranjiva, što klijancima odgovara, ali nakon nekoliko tjedana hranjiva ponestane. Kad rasad razvije nekoliko pravih listova, presađuje se u supstrat s više hranjiva ili se počinje blago prihranjivati tekućim gnojivom u slabijoj koncentraciji od one za odrasle biljke. Blijedi, žućkasti listovi i usporen rast znak su da je supstrat iscrpljen. Domaće mješavine s kompostom obično imaju dovoljno hranjiva do sadnje.

Drugi vodiči