Opći vodič
Kako napraviti rasad povrća: od sjetve do presađivanja
Opći postupak uzgoja rasada povrća: vrijeme sijanja, svjetlo i grijanje, pikiranje, usporavanje rasta, tople leje, kaljenje i sadnja presadnica u vrt.

Zemlja za rasad nije obična vrtna zemlja. Mladim biljkama treba sitan, rahao, prozračan supstrat koji dobro upija vodu, a ne ostaje mokar, sadrži malo hranjiva i nema sjemena korova ni uzročnika bolesti. Najjednostavnije je kupiti gotov supstrat za sjetvu i rasad, a može se napraviti i sam, od kvalitetnog komposta, treseta ili kokosovih vlakana i mineralnih dodataka.
| Supstrat | Za što | Napomena |
|---|---|---|
| Supstrat za sjetvu | Klijanje i prve tjedne | Vrlo sitan, s malo hranjiva |
| Supstrat za rasad i presađivanje | Uzgoj presadnica nakon pikiranja | Nešto krupniji, s više hranjiva |
| Univerzalni supstrat za cvijeće | Samo uz prosijavanje i miješanje | Često previše gnojiva i krupnih vlakana za sjetvu |
| Tresetne ili kokosove tablete | Sjetva pojedinačnog sjemena | Prije upotrebe namaču se u vodi |
Supstrati za rasad povrća u prodaji su najčešće na bazi treseta, s dodatkom vapna za podešavanje kiselosti i malo startnog gnojiva. Sve češće se nude i supstrati bez treseta, na bazi kokosovih vlakana, komposta i drvenih vlakana.
Vrtna zemlja u posudi se zbija, nakon zalijevanja stvara koru i slabo propušta zrak. Sadrži sjeme korova, ličinke štetnika i uzročnike bolesti koji u toplom, vlažnom zraku rasada brzo napadaju klijance. Može se koristiti samo kao manji dodatak u mješavini za presađivanje, a i tada je bolje uzeti zemlju s krtičnjaka ili iz kompostne gomile koja je prošla vruću fazu.
Šumska zemlja tradicionalno se koristila za rasad jer je rahla i bogata humusom. Ipak, nije idealna: njezina kiselost i sastav jako ovise o vrsti šume, često sadrži sjeme, ličinke i uzročnike bolesti, a skupljanje u šumi u mnogim je područjima ograničeno propisima. Ako se koristi, prosije se i miješa s drugim sastojcima, a ne koristi se sama za sjetvu.
Domaća mješavina za presađivanje rasada može se napraviti od tri osnovna sastojka:
Za sjetvu se udio komposta smanjuje, a mješavina se dobro prosije, jer sjeme traži siromašniji i sitniji supstrat. Kompost mora biti potpuno zreo, ugodnog mirisa šumske zemlje i bez prepoznatljivih ostataka; nezreli kompost može oštetiti korijen.
Ovi omjeri su okvirni. Ako mješavina nakon zalijevanja ostaje mokra i zbijena, dodajte više perlita ili pijeska; ako se brzo isušuje, više komposta ili kokosovih vlakana.
Supstrat od uzgoja gljiva (ostatak nakon berbe šampinjona) dostupan je u nekim krajevima i ponekad se preporučuje na forumima kao supstrat za rasad. On je bogat organskom tvari, ali sadrži mnogo soli i vapna i ima visok pH. Svjež nije prikladan za sjetvu. Može se koristiti tek nakon dužeg odležavanja ili kompostiranja, i to samo kao manji dodatak mješavini za presađivanje, a ne kao samostalni supstrat za rasad.
Kupljeni supstrat za sjetvu ne treba dezinficirati. Kod domaćih mješavina neki vrtlari supstrat zagrijavaju u pećnici ili parom kako bi uništili sjeme korova i uzročnike bolesti. Postupak je neugodan zbog mirisa, a pregrijavanje uništava i korisne mikroorganizme, pa se uglavnom preporučuje samo kod mješavina s vrtnom zemljom. Najbolja zaštita je čist, svjež supstrat i oprane posude.
Neke kulture, poput rajčice i paprike, imaju i svoje posebnosti.
Supstrat za sjetvu ima malo hranjiva, što klijancima odgovara, ali nakon nekoliko tjedana hranjiva ponestane. Kad rasad razvije nekoliko pravih listova, presađuje se u supstrat s više hranjiva ili se počinje blago prihranjivati tekućim gnojivom u slabijoj koncentraciji od one za odrasle biljke. Blijedi, žućkasti listovi i usporen rast znak su da je supstrat iscrpljen. Domaće mješavine s kompostom obično imaju dovoljno hranjiva do sadnje.
Opći vodič
Opći postupak uzgoja rasada povrća: vrijeme sijanja, svjetlo i grijanje, pikiranje, usporavanje rasta, tople leje, kaljenje i sadnja presadnica u vrt.
Opći vodič
Kontejneri za rasad od plastike i stiropora, posude za presađivanje, biorazgradive posude i papirnati kaljići, hranjive kocke, klijališta i mini staklenici, police, sadilice i dezinfekcija kontejnera.
Rasad
Kako napraviti rasad paprike kod kuće: kada sijati, koji supstrat koristiti, kako osigurati toplinu za klijanje, kada presaditi, prihraniti i kaliti mlade biljke.
Rasad
Kako uzgojiti rasad rajčice od sjemena: kada sijati, koji supstrat koristiti, kako spriječiti izduživanje, kada pikirati i kako kaliti presadnice prije sadnje.
Sadnja
Kako posaditi lubenicu iz sjemena ili rasada: kada saditi, priprema gredice, uzgoj i kaljenje rasada, sadnja korak po korak, razmak i najčešće pogreške.
Sadnja
Kako sijati salatu na otvorenom i uzgojiti rasad, kako pravilno posaditi salatu te što prilagoditi za sadnju salate u ljeto, sjetvu u kolovozu, sadnju salate u jesen i zimsku salatu.