Zelena gnojidba, ili sideracija, uzgoj je biljaka koje se ne beru, nego se pokose i unesu u tlo ili ostave na površini kao malč. Tako tlo dobiva organsku tvar, struktura mu postaje rahlija, a korijenje zelene gnojidbe prorahljuje dublje slojeve i sprječava ispiranje hranjiva. U vrtu je to jedan od najjednostavnijih načina da se plodnost tla održava bez velikih količina stajskog gnoja.
Što zelena gnojidba radi za tlo
- Dodaje organsku tvar, koja hrani život u tlu i popravlja strukturu, osobito teških i pjeskovitih tala.
- Štiti golo tlo od erozije, pokorice i isušivanja.
- Zadržava hranjiva: biljke usvajaju dušik koji bi se inače isprao, a nakon razgradnje ga vraćaju.
- Mahunarke vežu dušik iz zraka i obogaćuju tlo njime.
- Guši korov gustim sklopom.
- Privlači pčele i korisne kukce kad biljke procvatu.
Biljke za zelenu gnojidbu
| Biljka | Prednosti | Na što paziti |
|---|
| Facelija | Brzo raste, gusto pokriva tlo, cvate i privlači pčele; nije srodna povrću, pa se uklapa u svaki plodored | Smrzava se zimi, pa jesenska sjetva ostaje kao malč |
| Heljda | Vrlo brzo raste i u toplo doba, dobro guši korov, uspijeva na siromašnim tlima | Osjetljiva na hladnoću, sije se od kasnog proljeća do ljeta |
| Bijela gorušica | Brzo niče i raste i u jesen, prekriva tlo prije zime | Kupusnjača; ne sije se prije kupusa, kelja i drugih kupusnjača |
| Uljana repica | Otporna na hladnoću, prezimljuje i štiti tlo zimi | Također kupusnjača |
| Ozima grahorica, djeteline, lupina | Mahunarke koje vežu dušik | Sporiji početni rast; prije mahunarki u plodoredu nisu dobar izbor |
| Raž i druge ozime žitarice | Snažno korijenje, prezimljuje, mnogo organske tvari | Nakon unošenja sporije se razgrađuju |
Za vrt su često najbolje mješavine, primjerice mahunarke s ozimom žitaricom ili facelijom, koje spajaju prednosti više biljaka. Kod izbora vrijedi pravilo plodoreda: zelena gnojidba ne smije biti iz iste porodice kao povrće koje dolazi poslije nje.
Kada sijati zelenu gnojidbu
Zelena gnojidba u jesen
Najčešći termin je kraj ljeta i početak jeseni, nakon berbe ranog krumpira, graška, luka ili ranog povrća. Zelena gnojidba u jesen pokriva tlo preko zime i štiti ga od ispiranja i erozije. Sije se dovoljno rano da biljke prije hladnoće razviju gust sklop.
- Facelija i gorušica posijane u kasno ljeto razviju se do jeseni, a zimi ih mraz uništi; ostaci prekrivaju tlo kao malč i u proljeće se lako unesu u tlo.
- Ozime mahunarke, raž i uljana repica prezimljuju i nastavljaju rasti u proljeće, pa daju više organske tvari.
Sjetva zelene gnojidbe ljeti
Heljda i facelija mogu se sijati i ljeti, između dvije kulture, na gredicama koje bi inače nekoliko tjedana ostale prazne. Za šest do osam tjedana razviju gust sklop.
Sjetva facelije i heljde
Sjetva facelije i sjetva heljde jednostavne su:
- Uklonite ostatke prethodne kulture i korov, a tlo plitko prorahlite.
- Sjeme posijte omaške, ravnomjerno po površini, prema količini navedenoj na pakiranju sjemena.
- Plitko ga unesite u tlo grabljama.
- Ako je tlo suho, zalijte i održavajte ga vlažnim do nicanja.
Facelija ima sitno sjeme koje se sije plitko, a heljda krupnije, koje se unosi nešto dublje. Zelena gnojidba sjeme kupuje se kao pojedinačne vrste ili gotove mješavine.
Kada i kako unijeti zelenu gnojidbu u tlo
Zelena gnojidba unosi se u tlo prije nego što biljke stvore sjeme, najbolje na početku cvatnje, kad imaju najviše zelene mase, a stabljike još nisu odrvenjele. Ako se ostave da stvore sjeme, mogu postati korov.
- Biljke pokosite ili usitnite.
- Ostavite ih nekoliko dana da provenu.
- Plitko ih unesite u gornji sloj tla, a ne duboko prekopajte.
- Pričekajte nekoliko tjedana prije sjetve ili sadnje, dok se biljna masa ne počne razgrađivati. Svježa biljna masa u razgradnji može usporiti klijanje sjemena.
Na manjim gredicama zelena gnojidba može se i samo pokositi i ostaviti na površini kao malč, kroz koji se sade presadnice. To je pogodno za vrtove u kojima se tlo ne prekopava.
Zelena gnojidba u malom vrtu
Zelena gnojidba ne traži veliku površinu. U malom vrtu i na povišenim gredicama sije se na pojedinačne gredice čim se oslobode, pa vrt nikad nema golo tlo. Za male površine najpraktičnije su facelija i heljda, koje se lako pokose ručno i brzo razgrade, a pogodna je i gorušica u jesen. Na gredicama gdje se rano u proljeće sadi povrće prednost imaju biljke koje zimi smrznu, jer u proljeće ne treba čekati njihovu razgradnju.
Zelena gnojidba može se sijati i između redova višegodišnjih kultura ili ispod visokih biljaka, primjerice niska djetelina između redova kukuruza ili u voćnjaku, gdje stalno pokriva tlo.
Zelena gnojidba u plodoredu
Zelena gnojidba najviše koristi na gredicama koje bi inače ostale prazne: nakon ranih kultura, preko zime ili u godini odmora gredice. Facelija se zbog neutralnosti uklapa gotovo svugdje. Kupusnjače poput gorušice i uljane repice ne siju se ispred kupusnjača, a mahunarke ne ispred mahunarki, kako se ne bi prenosile bolesti.
Zašto zelena gnojidba ne pomogne tlu
- Prekasna jesenska sjetva — biljke ne razviju sklop do zime.
- Biljke ostavljene da stvore sjeme — postaju korov.
- Duboko zaoravanje svježe mase — sporija razgradnja i manje koristi.
- Sjetva povrća odmah nakon unošenja — slabije klijanje.
- Gorušica prije kupusnjača — prijenos bolesti.
Izvori