Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Luk (Crveni luk)

Allium cepa

Lukovica koja se najčešće uzgaja iz lučice posađene u rano proljeće, a može i iz sjemena. Mladi luk bere se u proljeće, a zrele lukovice ljeti, kad cima polegne i požuti; dobro osušen luk čuva se mjesecima.

PovrćeLukovi· porodica Zvanikovke

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:

Ukratko

Latinski naziv
Allium cepa
Grupa
Povrće › Lukovi
Botanička porodica
Zvanikovke (Amaryllidaceae)
Životni ciklus
Dvogodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
6–7,5
Potreba za vodom
Srednja
Zahtjevnost
Lagan uzgoj
Red luka s cjevastim plavozelenim listovima u vrtnoj gredici, a u prvom planu tek izvađene žute i crvene lukovice s korijenjem suše se na zemlji
Kalendar

Sjetva unutra

  1. siječanj: ne
  2. veljača: da
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Sjetva vani

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: da
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: da
  10. listopad: da
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: da
  6. lipanj: da
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Gnojidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: da
  5. svibanj: da
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Osnovno o biljci

Lukovica, zadebljali podzemni dio od mesnatih listova, i mlado zeleno lišće dva su razloga zašto se luk, dvogodišnja biljka, uzgaja u vrtu. U Hrvatskoj se zove i crveni luk, a u Dalmaciji kapula, kako bi se razlikovao od češnjaka, koji se naziva i bijeli luk. U susjednim zemljama naziva se crni luk. Pripada porodici zvanikovki, kao i češnjak, poriluk i vlasac.

U prvoj godini biljka razvija lukovicu, u kojoj skladišti hranu. Ako se lukovica posadi sljedeće godine, potjera cvjetnu stabljiku s okruglim cvatom i donosi sjeme. Zato se u vrtu luk uzgaja kao jednogodišnja kultura i vadi kad lukovica sazrije.

Luk se uzgaja na tri načina. Najčešće se sadi lučica, sitna lukovica uzgojena prethodne godine iz sjemena. Takav luk brzo kreće, lako se uzgaja i daje lukovice već sredinom ljeta. Luk se može uzgajati i izravno iz sjemena ili preko rasada, što je jeftinije i daje lukovice koje se često bolje čuvaju, ali traži više posla i dulju sezonu. Treći način je uzgoj mladog luka, koji se bere zelen, prije nego što razvije lukovicu.

Tipovi i sorte luka

  • Žuti luk ima zlatnosmeđe ljuske i oštriji okus. Najčešći je u vrtovima i najbolje se čuva.
  • Crveni luk s ljubičastocrvenim ljuskama blažeg je i slađeg okusa, pa se rado jede svjež.
  • Luk bijelih ljusaka ima blag okus. Ne treba ga miješati s češnjakom, koji se naziva i bijeli luk.
  • Luk srebrenac je sorta sitnih, okruglih bijelih lukovica srebrnkastih ljusaka. Sije se gusto i bere kad lukovice dosegnu veličinu oraha, uglavnom za ukiseljavanje.
  • Ozimi luk je skupina sorti koje se sade ili siju krajem ljeta i u jesen, prezime u vrtu i daju lukovice ili mladi luk rano u proljeće.

Na razvoj lukovice utječe duljina dana, pa sorte za naše krajeve uglavnom trebaju dug ljetni dan da bi formirale lukovicu. Zato se luk iz sjemena sije rano: biljke trebaju razviti dovoljno lišća prije nego što dani postanu dovoljno dugi za stvaranje lukovice.

Vlasac je zasebna, višegodišnja vrsta luka koja se uzgaja zbog tankog, šupljeg lišća, a ne zbog lukovice. Uzgaja se kao začinsko bilje, pa ga ovaj profil ne obrađuje.

Kada sijati i saditi

Lučica se sadi u rano proljeće, u ožujku i travnju, čim se tlo prosuši toliko da se može obraditi. Luk dobro podnosi hladno vrijeme, pa nema smisla čekati toplije dane: rano posađen luk ima više vremena razviti lišće prije nego što počne formirati lukovicu. Lučica ozimih sorti sadi se u rujnu i listopadu, za berbu sljedeće godine. U jesen se sadi i lučica za rani mladi luk.

Iz sjemena se luk sije izravno u gredicu u ožujku i početkom travnja. Za rasad se sije u zaštićenom prostoru u veljači i ožujku, a presađuje u travnju. Ozime sorte iz sjemena siju se krajem ljeta, a biljke prezime male.

U toplijim i primorskim krajevima jesenska sadnja i sjetva su češće, jer luk preko zime raste i daje rani urod prije ljetne suše.

Lučica se sadi u proljeće ili u jesen.

Za zeleno lišće uzgaja se mladi luk, koji se bere prije nego što razvije pravu lukovicu.

Sjeme i sjetva

Sjeme i sjetva

Način sjetve
Izravno ili preko rasada
Sjetva unutra
veljača – ožujak
Sjetva vani
ožujak – travanj, kolovoz
Dubina sjetve
1–2 cm
Temperatura klijanja
10–30 °C
Klijanje
7–14 dana
Čuvanje vlastitog sjemena
Zahtjevno
Vlastito sjeme
Luk cvjeta u drugoj godini, nakon što lukovica prezimi i ponovno se posadi. Oprašuju ga kukci i križa se s drugim sortama luka koje cvjetaju u blizini. Sjeme luka brzo gubi klijavost, pa se koristi svježe.
Napomena
Sjeme je sitno, crno i uglato. Iz sjemena se uzgaja i lučica: gusto posijan luk u proljeće razvije sitne lukovice koje se sade sljedeće godine.

Sjeme luka je sitno i sije se plitko, u redove. Na rahlom tlu luk iz sjemena niče sporo, a mlade biljčice tanke su poput trave, pa ih korov lako nadvlada. Gredica za sjetvu luka zato mora biti čista od korova, a red se može obilježiti brzo nicajućom rotkvicom, kako bi se moglo okopavati prije nego što luk nikne.

Kad biljke niknu i ojačaju, prorijede se na konačni razmak. Prorijeđene biljke koriste se kao mladi luk.

Sjeme luka brzo gubi klijavost, pa je za sjetvu najbolje svježe sjeme iz prethodne godine.

Rasad luka

Za rasad se sjeme sije gusto u posude ili kontejnere, nekoliko sjemenki u ćeliju. Biljke se presađuju kad su debljine olovke ili nešto tanje, obično u travnju. Prije sadnje listovi se mogu malo skratiti, što smanjuje gubitak vode dok se biljke ne prime.

Vlastito sjeme

Za sjeme se najljepše lukovice čuvaju preko zime i u proljeće ponovno posade. U drugoj godini potjeraju visoku cvjetnu stabljiku. Luk oprašuju kukci, pa se različite sorte koje cvjetaju u blizini križaju.

Presađivanje i sadnja na stalno mjesto

Sadnja

Presađivanje
travanj
Sadnja
ožujak – travanj, rujan – listopad
Razmak između biljaka
5–10 cm
Razmak između redova
20–30 cm
Dubina sadnje
Lučica se sadi tako da joj je vrh u razini tla ili jedva pokriven zemljom; preduboko posađena lučica daje izdužene lukovice.
Potpora
Nije potrebna

Lučica se sadi u pripremljene redove, s vrhom prema gore. Sadi se plitko, tako da vrh lučice bude u razini tla ili jedva pokriven zemljom; preduboko posađena lučica sporije kreće i daje izdužene lukovice. Na laganom tlu lučica se jednostavno utisne prstima, a na težem se napravi plitka brazda.

Za sadnju se biraju čvrste, zdrave lučice srednje veličine. Prekrupna lučica sklonija je cvjetanju, a vrlo sitna daje slabije biljke. Ptice ponekad izvlače tek posađenu lučicu, osobito ako joj vire suhi vrhovi; takve lučice treba vratiti u zemlju.

Rasad luka sadi se jednako duboko kao što je rastao, a zemlja se oko biljaka dobro pritisne i zalije.

Položaj, temperatura i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Pjeskovito, Propusno
pH tla
6–7,5
Potreba za vodom
Srednja
Potreba za hranjivima
Srednja
Mraz
Otporna na mraz
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Povišena gredica, Posuda

Luk treba sunčan i otvoren položaj. U sjeni lukovice ostaju sitne, a lišće se dulje zadržava vlažno, što pogoduje bolestima.

Najbolje mu odgovara rahlo, propusno i umjereno plodno tlo, slabo kisele do neutralne reakcije. Na teškim i zbijenim tlima koja zadržavaju vodu lukovice ostaju sitne i lakše trunu, a na takvom tlu luk je bolje saditi na blago povišene gredice. Tlo za luk treba pripremiti fino i usitniti, jer sjeme i lučica trebaju dobar dodir sa zemljom.

Luk je biljka hladnijeg dijela sezone. Mlade biljke dobro podnose hladnoću i mraz, a za sazrijevanje lukovice trebaju toplo i suho vrijeme sredinom ljeta.

Plodored

Luk se u plodoredu ne sadi na mjesto gdje su prethodnih tri do četiri godine rasli luk, češnjak ili poriluk, jer se u tlu nakupljaju bolesti i štetnici lukova. Dobro dolazi nakon kultura gnojenih stajskim gnojem prethodne godine, poput krumpira, rajčice ili kupusnjača.

Razmak i potpora

Za krupne lukovice za čuvanje ostavlja se gornja granica razmaka u redu, a za mladi luk i sitnije lukovice lučica se može saditi gušće. Između redova treba ostaviti dovoljno mjesta za okopavanje.

Zalijevanje

Luk treba ravnomjernu vlagu u prvom dijelu rasta, dok razvija lišće i dok lukovica raste. U proljeće je kiša obično dovoljna, ali u sušnom svibnju i lipnju luk treba zaliti, inače lukovice ostaju sitne.

Kad cima počne žutjeti i polijegati, zalijevanje se prekida. Lukovice koje u vrijeme zrenja dobivaju puno vode sporije sazrijevaju, imaju debeo vrat i lošije se čuvaju. Luk se zalijeva po tlu, jer mokro lišće pogoduje plamenjači.

Prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Srednja
Gnojidba
travanj – svibanj
Napomena o prihrani
Luk ne podnosi svježi stajski gnoj; sadi se na tlo gnojeno za prethodnu kulturu. Dušik samo u prvom dijelu rasta, do formiranja lukovice; kasna prihrana dušikom daje meke lukovice debelog vrata koje se loše čuvaju. Kalij poboljšava trajnost.

Najbolje uspijeva na tlu koje je gnojeno stajskim gnojem za prethodnu kulturu. Svježi stajski gnoj se ne unosi neposredno prije luka, jer potiče bujnu cimu, bolesti i napad lukove muhe, a lukovice su mekane i loše se čuvaju.

Gnojidba luka

Pri pripremi gredice može se dodati zreli kompost. Ako je tlo siromašno, luk se tijekom proljeća prihranjuje dušikom, u jednom ili dva navrata, dok biljke razvijaju lišće. Prihrana dušikom se prekida kad lukovice počnu naglo rasti, obično do kraja svibnja ili početka lipnja. Kasna prihrana produljuje rast cime, daje lukovice debelog vrata i smanjuje trajnost luka.

Kalij poboljšava čvrstoću i trajnost lukovica. Za izbor i količinu gnojiva najbolja je analiza tla i uputa proizvođača.

Njega tijekom rasta

Najvažniji dio njege luka je redovito plijevljenje. Luk ima uske, uspravne listove koji slabo zasjenjuju tlo, pa korov brzo naraste i oduzima mu vodu i hranu. Plijevi se ručno ili plitkim okopavanjem, pazeći da se ne ošteti plitko korijenje i lukovica.

Luk se ne zagrće. Lukovica koja raste može djelomično izvirivati iz tla i tako lakše dozrijeva. Kad lukovice dozrijevaju, zemlja oko njih može se malo odgrnuti.

Ako neka biljka potjera cvjetnu stabljiku, stabljika se odmah odlomi ili odreže. Lukovica takve biljke ima tvrdu sredinu i ne čuva se, pa se koristi među prvima.

Nekad se preporučivalo gaziti ili lomiti cimu prije berbe kako bi luk brže dozrio. To nije potrebno i može otvoriti put bolestima; luk polegne sam kad sazrije.

Berba

Berba i plod

Berba
svibanj – kolovoz
Znakovi zrelosti
Lukovica je zrela kad cima požuti, omekša pri vratu i polegne na većini biljaka. Vanjske ljuske tada postaju suhe i papirnate.
Zamrzavanje
Može se zamrzavati
Namjena
svježe, kuhanje, zimnica, sušenje

Mladi luk bere se čim biljke dosegnu upotrebljivu veličinu, u proljeće i početkom ljeta, cijeli, s lišćem.

Lukovice za čuvanje vade se kad cima požuti i polegne na većini biljaka, obično u srpnju i kolovozu. Vadi se po suhom i sunčanom vremenu. Luk se lagano podigne vilama ili izvuče rukom, a lukovice se ne bacaju i ne udaraju, jer se oštećene lukovice ne čuvaju.

Sušenje i čuvanje

Izvađeni luk suši se nekoliko dana na gredici ako je vrijeme suho, a inače na prozračnom, natkrivenom mjestu, sve dok vrat i vanjske ljuske potpuno ne presuše. Luk je dobro osušen kad je vrat tanak i suh, a ljuske šuškaju. Nakon toga se lišće odreže nekoliko centimetara iznad lukovice ili se luk plete u vijence.

Dobro osušen luk čuva se mjesecima na suhom, hladnom i prozračnom mjestu, u mrežastim vrećama, sanducima ili ovješen u vijencima. Lukovice debelog, mekanog vrata treba potrošiti prve, jer brzo proklijaju ili trunu.

Najčešći problemi

ProblemNajčešći uzrokŠto napraviti
Luk tjera cvjetnu stabljikuPrekrupna lučica, hladnoća nakon sadnjeSaditi srednje krupnu lučicu, cvjetnu stabljiku odlomiti
Sitne lukoviceKorov, suša u proljeće, kasna sadnja, sjenaPlijeviti, zalijevati u proljeće, saditi rano
Debeo, mekan vrat lukoviceKasna prihrana dušikom, vlaga u zrenjuPrihrana samo u proljeće, prekinuti zalijevanje u zrenju
Lukovice trunu u skladištuNedovoljno osušen luk, oštećenja pri berbiSušiti dok vrat ne presuši, pažljivo vaditi
Biljke žute i venu, lukovica izjedenaLukova muhaPlodored, mreža, bez svježeg gnoja
Srebrnkaste pruge na lišćuTripsi, u toplom i suhom vremenuZalijevanje, prirodni neprijatelji
Vrhovi listova se sušeSuša, vrućina ili prirodno zrenjeRavnomjerno zalijevanje u rastu

Bolesti i štetnici

Bolesti

  • Plamenjača luka je najvažnija bolest luka u vlažnim godinama. Na listovima se pojavljuju izdužene blijedozelene do žućkaste pjege, a u vlažnom vremenu na njima ljubičastosiva prevlaka. Listovi se savijaju i suše, a lukovice ostaju sitne. Pomažu plodored, zdrava lučica, sunčan i prozračan položaj i zalijevanje po tlu. Opće o bolesti nalazi se u članku Plamenjača na biljkama.
  • Siva plijesan vrata uzrokuje trulež lukovice u skladištu, koja kreće od vrata. Najvažnija prevencija je potpuno sušenje luka prije spremanja.
  • Hrđa se na luku i poriluku pokazuje kao sitne narančaste mrlje na listovima.
  • Fuzarijska trulež dna lukovice uzrokuje mekanu trulež i bjelkastu plijesan na dnu lukovice, češće u toplim tlima.

Štetnici

  • Lukova muha odlaže jaja uz biljke, a ličinke se ubušuju u lukovicu, pa biljka žuti i vene. Najosjetljiviji je luk iz sjemena i luk posađen na svježe pognojeno tlo.
  • Tripsi su sitni kukci koji sišu sok iz listova, na kojima ostaju srebrnkaste pruge. Najbrojniji su u vrućem i suhom ljetu.
  • Lukov moljac i lukova minerska muha oštećuju listove i vrat biljke, a pojavljuju se češće posljednjih godina.

Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Uzgoj u plasteniku i posudi

Luk u posudi

U posudi se najlakše uzgaja mladi luk. Lučica se sadi gusto u sanduk ili posudu dubine 15–20 cm i bere zelena. Lukovice za čuvanje traže mnogo prostora, pa se uzgoj u posudi za njih ne isplati.

Luk u plasteniku

U nezagrijanom plasteniku luk se uzgaja uglavnom za rani mladi luk, od lučice posađene u jesen ili kasnu zimu.

Česta pitanja

Koja je razlika između luka i češnjaka?

Luk (crveni luk, kapula) i češnjak (bijeli luk) su različite vrste iz iste porodice. Luk razvija jednu lukovicu, a češnjak glavicu od više češnjeva. Uzgajaju se slično, ali se češnjak najčešće sadi u jesen.

Kada vaditi luk?

Kad cima požuti i polegne na većini biljaka, obično u srpnju ili kolovozu. Vadi se po suhom vremenu, a prije spremanja dobro se osuši.

Zašto luk ide u cvat?

Najčešće zbog prekrupne lučice ili dužeg hladnog razdoblja nakon sadnje. Cvjetna stabljika se odlomi, a lukovica se koristi prva jer se ne čuva.

Može li se luk saditi u jesen?

Može. Ozime sorte lučice sade se u rujnu i listopadu i prezime u vrtu. U jesen se sadi i lučica za mladi luk u proljeće.

Povezani vodiči

Slične biljke

  • Biljke blitve s krupnim tamnozelenim listovima i crvenim, žutim i bijelim peteljkama u gredici

    Povrće › Lisnato povrće

    Blitva

    Beta vulgaris var. cicla

    • Sjetva: velj–kol
    • Sadnja: tra–svi
  • Red cikle s tamnozelenim listovima i crvenim peteljkama u vrtnoj gredici, a ispred tri tek izvađena okrugla tamnocrvena korijena na zemlji

    Povrće › Korjenasto i gomoljasto povrće

    Cikla (Cvekla)

    Beta vulgaris var. conditiva

    • Sjetva: ožu–srp