Bolest
Hrđa na biljkama: simptomi, prevencija i zaštita
Simptomi: Narančasti, smeđi ili crni praškasti jastučići na naličju lista, žute pjege na licu i prijevremeno opadanje listova.
Allium cepa
Lukovica koja se najčešće uzgaja iz lučice posađene u rano proljeće, a može i iz sjemena. Mladi luk bere se u proljeće, a zrele lukovice ljeti, kad cima polegne i požuti; dobro osušen luk čuva se mjesecima.
PovrćeLukovi· porodica Zvanikovke

Sjetva unutra
Sjetva vani
Sadnja i presađivanje
Berba
Gnojidba
Lukovica, zadebljali podzemni dio od mesnatih listova, i mlado zeleno lišće dva su razloga zašto se luk, dvogodišnja biljka, uzgaja u vrtu. U Hrvatskoj se zove i crveni luk, a u Dalmaciji kapula, kako bi se razlikovao od češnjaka, koji se naziva i bijeli luk. U susjednim zemljama naziva se crni luk. Pripada porodici zvanikovki, kao i češnjak, poriluk i vlasac.
U prvoj godini biljka razvija lukovicu, u kojoj skladišti hranu. Ako se lukovica posadi sljedeće godine, potjera cvjetnu stabljiku s okruglim cvatom i donosi sjeme. Zato se u vrtu luk uzgaja kao jednogodišnja kultura i vadi kad lukovica sazrije.
Luk se uzgaja na tri načina. Najčešće se sadi lučica, sitna lukovica uzgojena prethodne godine iz sjemena. Takav luk brzo kreće, lako se uzgaja i daje lukovice već sredinom ljeta. Luk se može uzgajati i izravno iz sjemena ili preko rasada, što je jeftinije i daje lukovice koje se često bolje čuvaju, ali traži više posla i dulju sezonu. Treći način je uzgoj mladog luka, koji se bere zelen, prije nego što razvije lukovicu.
Na razvoj lukovice utječe duljina dana, pa sorte za naše krajeve uglavnom trebaju dug ljetni dan da bi formirale lukovicu. Zato se luk iz sjemena sije rano: biljke trebaju razviti dovoljno lišća prije nego što dani postanu dovoljno dugi za stvaranje lukovice.
Vlasac je zasebna, višegodišnja vrsta luka koja se uzgaja zbog tankog, šupljeg lišća, a ne zbog lukovice. Uzgaja se kao začinsko bilje, pa ga ovaj profil ne obrađuje.
Lučica se sadi u rano proljeće, u ožujku i travnju, čim se tlo prosuši toliko da se može obraditi. Luk dobro podnosi hladno vrijeme, pa nema smisla čekati toplije dane: rano posađen luk ima više vremena razviti lišće prije nego što počne formirati lukovicu. Lučica ozimih sorti sadi se u rujnu i listopadu, za berbu sljedeće godine. U jesen se sadi i lučica za rani mladi luk.
Iz sjemena se luk sije izravno u gredicu u ožujku i početkom travnja. Za rasad se sije u zaštićenom prostoru u veljači i ožujku, a presađuje u travnju. Ozime sorte iz sjemena siju se krajem ljeta, a biljke prezime male.
U toplijim i primorskim krajevima jesenska sadnja i sjetva su češće, jer luk preko zime raste i daje rani urod prije ljetne suše.
Lučica se sadi u proljeće ili u jesen.
Za zeleno lišće uzgaja se mladi luk, koji se bere prije nego što razvije pravu lukovicu.
Sjeme luka je sitno i sije se plitko, u redove. Na rahlom tlu luk iz sjemena niče sporo, a mlade biljčice tanke su poput trave, pa ih korov lako nadvlada. Gredica za sjetvu luka zato mora biti čista od korova, a red se može obilježiti brzo nicajućom rotkvicom, kako bi se moglo okopavati prije nego što luk nikne.
Kad biljke niknu i ojačaju, prorijede se na konačni razmak. Prorijeđene biljke koriste se kao mladi luk.
Sjeme luka brzo gubi klijavost, pa je za sjetvu najbolje svježe sjeme iz prethodne godine.
Za rasad se sjeme sije gusto u posude ili kontejnere, nekoliko sjemenki u ćeliju. Biljke se presađuju kad su debljine olovke ili nešto tanje, obično u travnju. Prije sadnje listovi se mogu malo skratiti, što smanjuje gubitak vode dok se biljke ne prime.
Za sjeme se najljepše lukovice čuvaju preko zime i u proljeće ponovno posade. U drugoj godini potjeraju visoku cvjetnu stabljiku. Luk oprašuju kukci, pa se različite sorte koje cvjetaju u blizini križaju.
Lučica se sadi u pripremljene redove, s vrhom prema gore. Sadi se plitko, tako da vrh lučice bude u razini tla ili jedva pokriven zemljom; preduboko posađena lučica sporije kreće i daje izdužene lukovice. Na laganom tlu lučica se jednostavno utisne prstima, a na težem se napravi plitka brazda.
Za sadnju se biraju čvrste, zdrave lučice srednje veličine. Prekrupna lučica sklonija je cvjetanju, a vrlo sitna daje slabije biljke. Ptice ponekad izvlače tek posađenu lučicu, osobito ako joj vire suhi vrhovi; takve lučice treba vratiti u zemlju.
Rasad luka sadi se jednako duboko kao što je rastao, a zemlja se oko biljaka dobro pritisne i zalije.
Luk treba sunčan i otvoren položaj. U sjeni lukovice ostaju sitne, a lišće se dulje zadržava vlažno, što pogoduje bolestima.
Najbolje mu odgovara rahlo, propusno i umjereno plodno tlo, slabo kisele do neutralne reakcije. Na teškim i zbijenim tlima koja zadržavaju vodu lukovice ostaju sitne i lakše trunu, a na takvom tlu luk je bolje saditi na blago povišene gredice. Tlo za luk treba pripremiti fino i usitniti, jer sjeme i lučica trebaju dobar dodir sa zemljom.
Luk je biljka hladnijeg dijela sezone. Mlade biljke dobro podnose hladnoću i mraz, a za sazrijevanje lukovice trebaju toplo i suho vrijeme sredinom ljeta.
Luk se u plodoredu ne sadi na mjesto gdje su prethodnih tri do četiri godine rasli luk, češnjak ili poriluk, jer se u tlu nakupljaju bolesti i štetnici lukova. Dobro dolazi nakon kultura gnojenih stajskim gnojem prethodne godine, poput krumpira, rajčice ili kupusnjača.
Za krupne lukovice za čuvanje ostavlja se gornja granica razmaka u redu, a za mladi luk i sitnije lukovice lučica se može saditi gušće. Između redova treba ostaviti dovoljno mjesta za okopavanje.
Luk treba ravnomjernu vlagu u prvom dijelu rasta, dok razvija lišće i dok lukovica raste. U proljeće je kiša obično dovoljna, ali u sušnom svibnju i lipnju luk treba zaliti, inače lukovice ostaju sitne.
Kad cima počne žutjeti i polijegati, zalijevanje se prekida. Lukovice koje u vrijeme zrenja dobivaju puno vode sporije sazrijevaju, imaju debeo vrat i lošije se čuvaju. Luk se zalijeva po tlu, jer mokro lišće pogoduje plamenjači.
Najbolje uspijeva na tlu koje je gnojeno stajskim gnojem za prethodnu kulturu. Svježi stajski gnoj se ne unosi neposredno prije luka, jer potiče bujnu cimu, bolesti i napad lukove muhe, a lukovice su mekane i loše se čuvaju.
Pri pripremi gredice može se dodati zreli kompost. Ako je tlo siromašno, luk se tijekom proljeća prihranjuje dušikom, u jednom ili dva navrata, dok biljke razvijaju lišće. Prihrana dušikom se prekida kad lukovice počnu naglo rasti, obično do kraja svibnja ili početka lipnja. Kasna prihrana produljuje rast cime, daje lukovice debelog vrata i smanjuje trajnost luka.
Kalij poboljšava čvrstoću i trajnost lukovica. Za izbor i količinu gnojiva najbolja je analiza tla i uputa proizvođača.
Najvažniji dio njege luka je redovito plijevljenje. Luk ima uske, uspravne listove koji slabo zasjenjuju tlo, pa korov brzo naraste i oduzima mu vodu i hranu. Plijevi se ručno ili plitkim okopavanjem, pazeći da se ne ošteti plitko korijenje i lukovica.
Luk se ne zagrće. Lukovica koja raste može djelomično izvirivati iz tla i tako lakše dozrijeva. Kad lukovice dozrijevaju, zemlja oko njih može se malo odgrnuti.
Ako neka biljka potjera cvjetnu stabljiku, stabljika se odmah odlomi ili odreže. Lukovica takve biljke ima tvrdu sredinu i ne čuva se, pa se koristi među prvima.
Nekad se preporučivalo gaziti ili lomiti cimu prije berbe kako bi luk brže dozrio. To nije potrebno i može otvoriti put bolestima; luk polegne sam kad sazrije.
Mladi luk bere se čim biljke dosegnu upotrebljivu veličinu, u proljeće i početkom ljeta, cijeli, s lišćem.
Lukovice za čuvanje vade se kad cima požuti i polegne na većini biljaka, obično u srpnju i kolovozu. Vadi se po suhom i sunčanom vremenu. Luk se lagano podigne vilama ili izvuče rukom, a lukovice se ne bacaju i ne udaraju, jer se oštećene lukovice ne čuvaju.
Izvađeni luk suši se nekoliko dana na gredici ako je vrijeme suho, a inače na prozračnom, natkrivenom mjestu, sve dok vrat i vanjske ljuske potpuno ne presuše. Luk je dobro osušen kad je vrat tanak i suh, a ljuske šuškaju. Nakon toga se lišće odreže nekoliko centimetara iznad lukovice ili se luk plete u vijence.
Dobro osušen luk čuva se mjesecima na suhom, hladnom i prozračnom mjestu, u mrežastim vrećama, sanducima ili ovješen u vijencima. Lukovice debelog, mekanog vrata treba potrošiti prve, jer brzo proklijaju ili trunu.
| Problem | Najčešći uzrok | Što napraviti |
|---|---|---|
| Luk tjera cvjetnu stabljiku | Prekrupna lučica, hladnoća nakon sadnje | Saditi srednje krupnu lučicu, cvjetnu stabljiku odlomiti |
| Sitne lukovice | Korov, suša u proljeće, kasna sadnja, sjena | Plijeviti, zalijevati u proljeće, saditi rano |
| Debeo, mekan vrat lukovice | Kasna prihrana dušikom, vlaga u zrenju | Prihrana samo u proljeće, prekinuti zalijevanje u zrenju |
| Lukovice trunu u skladištu | Nedovoljno osušen luk, oštećenja pri berbi | Sušiti dok vrat ne presuši, pažljivo vaditi |
| Biljke žute i venu, lukovica izjedena | Lukova muha | Plodored, mreža, bez svježeg gnoja |
| Srebrnkaste pruge na lišću | Tripsi, u toplom i suhom vremenu | Zalijevanje, prirodni neprijatelji |
| Vrhovi listova se suše | Suša, vrućina ili prirodno zrenje | Ravnomjerno zalijevanje u rastu |
Bolest
Simptomi: Narančasti, smeđi ili crni praškasti jastučići na naličju lista, žute pjege na licu i prijevremeno opadanje listova.
Simptomi i dijagnostika
Simptomi: Listovi gube zelenu boju i žute, cijeli ili djelomično: od donjih listova prema gore, na mladim listovima, između žila, po rubovima ili u pjegama.
Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.
U posudi se najlakše uzgaja mladi luk. Lučica se sadi gusto u sanduk ili posudu dubine 15–20 cm i bere zelena. Lukovice za čuvanje traže mnogo prostora, pa se uzgoj u posudi za njih ne isplati.
U nezagrijanom plasteniku luk se uzgaja uglavnom za rani mladi luk, od lučice posađene u jesen ili kasnu zimu.
Luk (crveni luk, kapula) i češnjak (bijeli luk) su različite vrste iz iste porodice. Luk razvija jednu lukovicu, a češnjak glavicu od više češnjeva. Uzgajaju se slično, ali se češnjak najčešće sadi u jesen.
Kad cima požuti i polegne na većini biljaka, obično u srpnju ili kolovozu. Vadi se po suhom vremenu, a prije spremanja dobro se osuši.
Najčešće zbog prekrupne lučice ili dužeg hladnog razdoblja nakon sadnje. Cvjetna stabljika se odlomi, a lukovica se koristi prva jer se ne čuva.
Može. Ozime sorte lučice sade se u rujnu i listopadu i prezime u vrtu. U jesen se sadi i lučica za mladi luk u proljeće.
Opći vodič
Koje cvijeće, začinsko bilje i povrće puževi izbjegavaju, po čemu se takve biljke prepoznaju, kako ih iskoristiti oko osjetljivih gredica i zašto same ne rješavaju problem puževa.
Sadnja
Kako uzgojiti mladi luk: jesenska sadnja lučice za proljeće, sadnja za Uskrs, proljetna sjetva i sadnja, razmak, uzgoj u posudi i berba mladog luka.
Opći vodič
Kako prepoznati plamenjaču luka, zašto se pojavljuje u svježim i vlažnim razdobljima, kako je spriječiti izborom lučice, plodoredom i prozračnim sklopom te kako zaštititi luk kada se pojavi.
Sadnja
Kada i kako saditi luk: proljetna i jesenska sadnja lučice, izbor lučice, priprema gredice, dubina i razmak, sjetva luka iz sjemena i najčešće pogreške.



