Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Smokva

Ficus carica

Mediteranska voćka toplih i sunčanih položaja koja dobro podnosi sušu i siromašna tla. Vrtne sorte obične smokve rađaju bez oprašivanja, neke dvaput godišnje, a lako se razmnožavaju reznicama.

VoćeMediteransko voće· porodica Dudovke

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:

Ukratko

Latinski naziv
Ficus carica
Grupa
Voće › Mediteransko voće
Botanička porodica
Dudovke (Moraceae)
Životni ciklus
Višegodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
6–8
Potreba za vodom
Niska
Zahtjevnost
Lagan uzgoj
Grana smokve sa zrelim ljubičastosmeđim i zelenožutim plodovima uz krupne režnjaste listove, a u pozadini kameni suhozid
Kalendar

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: da
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: da
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: da
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Rezidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: da
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Gnojidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Osnovno i osobine vrste

Smokva je listopadna voćka iz porodice dudovki, jedna od najstarijih kultiviranih biljaka Sredozemlja. Uzgaja se zbog slatkih, sočnih plodova, koji se jedu svježi, suše i ukuhavaju u pekmez. Kod nas je tradicionalna voćka primorja i otoka, ali uz zaštićen položaj dobro uspijeva i u toplijim dijelovima kontinentalne Hrvatske.

Smokva raste kao veliki grm ili nisko stablo široke krošnje, s krupnim, hrapavim, režnjastim listovima. Sve dijelove biljke prožima bijeli mliječni sok, koji može nadražiti kožu, pa se pri rezidbi i berbi nose rukavice.

Ono što se jede kao plod smokve zapravo je mesnati, šuplji cvat s mnoštvom sitnih cvjetova okrenutih prema unutrašnjosti. Vrtne sorte obične smokve razvijaju jestive plodove bez oprašivanja. Zato je smokva jednostavna za uzgoj: jedna biljka rađa i bez druge u blizini.

Petrovače i jesenski urod

Mnoge sorte smokve rađaju dvaput godišnje. Prvi urod, petrovače, razvija se na prošlogodišnjem drvu iz zametaka koji su prezimili, a dozrijeva u lipnju i srpnju. Glavni urod razvija se na izbojima iste godine i dozrijeva od kolovoza do listopada. Neke sorte daju samo jedan od ta dva uroda. U hladnijim krajevima zimski mraz često uništi zametke za petrovače, pa ondje smokva daje samo jesenski urod.

Obična smokva i sorte

Naziv obična smokva odnosi se na vrstu Ficus carica i na skupinu sorti koje rađaju bez oprašivanja. Sorte se razlikuju po boji plodova, od zelenožutih do tamnoljubičastih, po veličini, okusu, otpornosti na hladnoću i po tome rađaju li jednom ili dvaput. Za kontinentalne krajeve biraju se otpornije sorte, koje daju jesenski urod i na mladim izbojima.

Izbor sadnice i podloge

Smokva se uzgaja na vlastitom korijenu, pa se sadnice ne cijepe. Kvalitetna sadnica je ukorijenjena reznica ili izdanak u posudi, zdravih listova i dobro razvijenog korijena. Kupuje se u rasadniku s označenom sortom ili se dobiva od poznatog, rodnog stabla.

Razmnožavanje smokve reznicama

Smokva se vrlo lako razmnožava reznicama, pa je od dobrog stabla jednostavno dobiti nove biljke.

  • Odrvenjene reznice režu se krajem zime ili u rano proljeće, prije kretanja pupova. Uzimaju se zdravi jednogodišnji izboji debljine olovke do prsta, a reznice se režu na duljinu od 20–30 cm, s nekoliko pupova. Donji rez je ispod pupa, a gornji iznad pupa.
  • Reznice se pobadaju u posude s propusnim supstratom ili izravno u zemlju, tako da dvije trećine reznice bude u tlu, a jedan do dva pupa iznad. Supstrat se održava umjereno vlažnim, a reznice se drže na toplom i svijetlom, ali ne na izravnom suncu.
  • Ukorijenjene reznice obično krenu u rast tijekom proljeća, a na stalno mjesto sade se nakon godinu dana.

Smokva se može razmnožavati i izdancima iz korijena i položenicama, savijanjem niske grane do tla i zatrpavanjem dijela grane zemljom.

Položaj i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Propusno, Vapnenasto
pH tla
6–8
Potreba za vodom
Niska
Potreba za hranjivima
Niska
Mraz
Umjereno otporna
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Posuda

Smokva treba sunčan i topao položaj. U kontinentalnim krajevima najbolje uspijeva uz južni zid kuće ili ogradu, koji je štite od hladnih vjetrova i noću zrače toplinu. U sjeni plodovi slabo dozrijevaju.

Smokva je nezahtjevna prema tlu. Dobro uspijeva na siromašnim, kamenitim i vapnenastim tlima, ali ne podnosi tla na kojima se zadržava voda. Odrasla smokva dubokim korijenom dobro podnosi sušu.

Drvo smokve podnosi kratkotrajne mrazeve do oko desetak stupnjeva ispod nule, a mladi izboji stradaju i ranije. Kad nadzemni dio promrzne, smokva obično ponovno potjera iz korijena i nakon jedne do dvije godine ponovno rađa. U hladnijim krajevima mlade smokve prvih zima treba štititi.

Oprašivanje i kompatibilnost

Oprašivanje

Oprašivanje
Samooplodna
Napomena o oprašivanju
Obična smokva, koja se uzgaja u vrtovima, rađa bez oprašivanja. Smirnski tip smokava treba oprašivanje smokvinom osicom s divlje smokve, pa se u vrtu ne sadi.

Vrtne sorte obične smokve razvijaju plodove bez oprašivanja i ne trebaju drugu biljku u blizini. Sjemenke u njihovim plodovima su prazne.

Postoje i tipovi smokava kojima je za razvoj plodova potrebno oprašivanje. Kod njih pelud prenosi sićušna smokvina osica, koja živi u plodovima divlje smokve. Ako takvog oprašivanja nema, plodovi zaostaju i otpadaju zeleni. Takve sorte se u vrtovima ne sade.

Neobičan način nastanka ploda objašnjava zašto vrtne smokve rađaju i bez oprašivanja.

Sadnja

Sadnja

Sadnja
ožujak – travanj, listopad
Razmak između biljaka
400–600 cm
Razmak između redova
500–600 cm
Dubina sadnje
Smokva na vlastitom korijenu može se posaditi nešto dublje nego što je rasla u posudi, jer iz zatrpanog dijela stabljike pušta dodatno korijenje.
Potpora
Nije potrebna
Nakon sadnje
Nakon sadnje obilno zaliti i prvo ljeto redovito zalijevati; u hladnijim krajevima mladu smokvu prve zime zaštititi malčem i agrotekstilom.

Smokva se sadi u proljeće, kad prođe opasnost od mraza, ili u blagim krajevima u jesen. Sadnice iz posuda mogu se saditi i kasnije u proljeće, uz redovito zalijevanje. U hladnijim krajevima proljetna sadnja je sigurnija, jer se mlada smokva do zime dobro ukorijeni.

Sadna jama treba biti dovoljno široka za korijen. Smokva na vlastitom korijenu može se posaditi nešto dublje nego što je rasla u posudi, jer iz zatrpanog dijela stabljike pušta dodatno korijenje. Nakon sadnje biljka se obilno zalije, a tlo oko nje malčira. Prvo ljeto mlada smokva treba redovito zalijevanje.

Razmak i veličina odrasle biljke

Veličina i rod

Visina odrasle biljke
3–6 m
Širina odrasle biljke
3–6 m
Podloga
Smokva se uzgaja na vlastitom korijenu, iz ukorijenjenih reznica, izdanaka ili položenica.

Odrasla smokva naraste tri do šest metara u visinu i približno isto u širinu, a u povoljnim uvjetima i više. Korijen se širi daleko izvan krošnje, pa se smokva ne sadi preblizu temeljima, cijevima i zidovima koji bi mogli stradati. Rezidbom se smokva lako drži nižom.

Zalijevanje i prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Niska
Gnojidba
ožujak – travanj
Napomena o prihrani
Smokva treba malo gnojiva. Dovoljno je u proljeće dodati zreli kompost ili razgrađen gnoj ispod krošnje; previše dušika potiče bujan rast lišća, a plodovi otpadaju ili kasnije dozrijevaju. Kalij poboljšava dozrijevanje.

Odrasla smokva dobro podnosi sušu, ali u dugim sušnim razdobljima povremeno obilno zalijevanje poboljšava veličinu i sočnost plodova i smanjuje njihovo otpadanje. Mlade smokve i smokve u posudi zalijevaju se redovito. Pred dozrijevanje zalijevanje se smanjuje, jer previše vode i obilna kiša uzrokuju pucanje i kiseljenje plodova.

Gnojidba smokve

Smokva treba malo gnojiva. Na prosječnom vrtnom tlu dovoljno je u proljeće rasporediti zreli kompost ili razgrađen gnoj ispod krošnje. Previše dušika potiče bujan rast lišća i izboja na račun plodova, koji tada kasnije dozrijevaju ili otpadaju. Kalij pomaže dozrijevanju plodova i drva prije zime. Smokve u posudi prihranjuju se tijekom proljeća i ljeta umjereno, gnojivom za voće.

Formiranje krošnje i uzgojni oblik

Smokva se u vrtu najčešće uzgaja kao nisko stablo s kratkim deblom i nekoliko glavnih grana ili kao grm s više osnovnih grana iz tla. Grm je bolji izbor za hladnije krajeve, jer se nakon oštećenja mrazom lako obnovi iz osnove.

Uz južni zid smokva se može uzgajati i kao špalir, s granama raspoređenima lepezasto uz zid. Tako ima više topline i bolje dozrijeva.

Rezidba

Rezidba

Rezidba
veljača – ožujak

Rezidba smokve

Smokva treba umjerenu rezidbu. Reže se krajem zime ili u rano proljeće, kad prođu jaki mrazevi, a prije kretanja pupova. Tada se jasno vidi što je promrznulo i treba ukloniti.

Uklanjaju se suhe, promrzle, bolesne i polomljene grane, grane koje se križaju i rastu prema sredini krošnje te izdanci iz korijena kod smokve uzgojene kao stablo. Krošnja se prorjeđuje tako da ostane prozračna i osvijetljena. Pretjerana rezidba potiče bujan rast bez plodova, a jako skraćivanje prošlogodišnjih izboja uništava zametke petrovača.

Kod smokve oštećene mrazom grane se režu do zdravog drva. Ako je stradao cijeli nadzemni dio, biljka se odreže pri tlu i od novih izdanaka oblikuje se novi grm.

Rodnost i prorjeđivanje

Smokva rano počinje rađati, obično druge do treće godine nakon sadnje. Na rodnost najviše utječu toplina, sunce i duljina sezone.

Zašto smokva ne dozrijeva

Kad plodovi ostaju tvrdi i zeleni ili otpadaju prije zrelosti, najčešći uzroci su:

  • Mlada biljka: mlade smokve često odbace prve plodove, a urod se ustali nakon nekoliko godina.
  • Premalo topline i sunca: u hladnijim krajevima i na sjenovitim mjestima jesenski plodovi ne stignu dozrijeti prije zahlađenja. Plodovi koji se zametnu kasno u ljeto u takvim uvjetima ostaju zeleni i otpadaju u jesen.
  • Suša ili nagla promjena vlage: u suši smokva odbacuje plodove, a nakon obilne kiše plodovi pucaju.
  • Previše dušika: bujna biljka raste umjesto da dozrijeva plodove.
  • Sorta koja treba oprašivanje: plodovi takvih sorti otpadaju zeleni ako nema smokvine osice.

Tradicionalno se dozrijevanje nastojalo ubrzati kapljicom maslinova ulja na otvor ploda, kad plod počne mijenjati boju. Postupak se i danas primjenjuje u nekim krajevima, ali ne pomaže plodovima koji su premladi.

Berba i skladištenje

Berba i plod

Berba
lipanj – listopad
Znakovi zrelosti
Zrela smokva omekša, objesi se na peteljci, dobije punu boju sorte, a kožica ponekad sitno popuca. Na otvoru na vrhu ploda može se pojaviti kapljica soka.
Prvi urod
2–3 god. nakon sadnje
Zamrzavanje
Može se zamrzavati
Namjena
svježe, sušenje, zimnica, zamrzavanje

Smokve se beru potpuno zrele, jer nakon berbe ne dozrijevaju. Zrela smokva je meka, objesi se na peteljci, ima punu boju sorte, a kožica joj ponekad sitno popuca. Plodovi dozrijevaju postupno, pa se stablo bere svaka dva do tri dana, rano ujutro.

Smokva se bere zajedno s peteljkom, laganim savijanjem prema gore, a pri berbi se nose rukavice zbog mliječnog soka. Svježe smokve vrlo kratko traju: u hladnjaku ostaju dobre dan do dva. Višak se suši na suncu ili u sušilici, ukuhava u pekmez ili zamrzava.

Zrele smokve privlače ptice, ose i stršljene, pa redovita berba smanjuje gubitke.

Bolesti i štetnici

Štetnici

  • Smokvin voštani štitar i druge štitaste uši nakupljaju se na granama i listovima, slabe biljku i izlučuju mednu rosu, na kojoj se razvija čađava plijesan. Manje kolonije uklanjaju se četkom, a jako napadnute grane izrezuju.
  • Smokvina muha odlaže jaja u mlade plodove, koji zatim otpadaju.
  • Ptice, ose i stršljeni oštećuju zrele plodove.

Bolesti

  • Hrđa se krajem ljeta pojavljuje kao sitne narančaste do smeđe pjege na naličju listova, a listovi prerano žute i otpadaju.
  • Mozaik smokve je virusna bolest koja uzrokuje svijetle, mozaične šare na listovima. Rijetko znatnije smanjuje urod.
  • Trulež plodova javlja se u kišnom vremenu na zrelim i ispucalim plodovima.

Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Česta pitanja

Treba li smokvi oprašivanje?

Vrtne sorte obične smokve ne trebaju oprašivanje i rađaju i kad su same. Oprašivanje trebaju samo neki tipovi smokava, koji se u vrtovima ne sade.

Može li smokva rasti u kontinentalnoj Hrvatskoj?

Može, na zaštićenom, sunčanom mjestu uz južni zid, uz otporne sorte i zaštitu mladih biljaka zimi. I kad promrzne, smokva obično ponovno potjera iz korijena.

Kada smokva počinje rađati?

Obično druge do treće godine nakon sadnje. Smokva iz reznice rađa brzo, jer zadržava osobine matične biljke.

Može li se smokva uzgajati u posudi?

Može. Biraju se sorte manjeg rasta i velika posuda s propusnim supstratom. Smokva u posudi treba redovito zalijevanje, a zimi se drži u hladnom, nesmrzavajućem prostoru.

Povezani vodiči

Slične biljke