Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Kupina

Rubus fruticosus agg.

Bobičasto voće dugovječnog korijena i dvogodišnjih izdanaka: izdanci izrasli jedne godine rode sljedećeg ljeta, a zatim se izrežu. Vrtne sorte bez trnja uzgajaju se uz žičanu armaturu i daju obilan urod od srpnja do rujna.

VoćeBobičasto voće· porodica Ružovke

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:

Ukratko

Latinski naziv
Rubus fruticosus agg.
Grupa
Voće › Bobičasto voće
Botanička porodica
Ružovke (Rosaceae)
Životni ciklus
Višegodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
5,5–7
Potreba za vodom
Srednja
Zahtjevnost
Lagan uzgoj
Izdanak kupine bez trnja vezan uz žičanu armaturu, s grozdovima sjajnih crnih zrelih i crvenih nezrelih plodova među nazubljenim listovima
Kalendar

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: da
  11. studeni: da
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: da
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Rezidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: da
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Gnojidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: da
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Osnovno

Za razliku od divlje kupine, koja raste uz šumske rubove, živice i zapuštene površine, vrtne sorte kupine uzgajaju se zbog krupnih, slatkih plodova i obilnog uroda. To bobičasto voće iz porodice ružovki srodno je malini. Plod kupine je zbirna koštunica: sastoji se od mnogo malih, sočnih koštunica sraslih oko jestive sredine, koja se pri berbi odvaja zajedno s plodom.

Korijen kupine je višegodišnji, a izdanci su dvogodišnji. Izdanci koji izrastu iz korijena u jednoj godini rastu i odrvene, prezime, a sljedećeg ljeta na njima se razviju bočne grane koje cvatu i rode. Nakon berbe rodni izdanci se suše i izrezuju, dok novi izdanci preuzimaju rod za sljedeću godinu. Na tome se temelji cijela rezidba kupine.

Kupina je jednostavna za uzgoj i dobro podnosi različita tla. Za lijep urod treba sunčan položaj, čvrstu armaturu, redovitu rezidbu i vodu u vrijeme dozrijevanja plodova.

Vrste i sorte kupina

Vrtne kupine dijele se prema načinu rasta i prisutnosti trnja:

  • Uspravne sorte imaju čvrste, uspravne izdanke koji trebaju tek laganu potporu.
  • Polupuzave sorte imaju duge izdanke koji se šire i trebaju žičanu armaturu.
  • Puzave sorte imaju tanke, savitljive izdanke koji se vode po žicama ili ogradi.

U vrtovima se danas najčešće sade sorte bez trnja, koje se lakše beru i režu:

  • Thornfree je stara, provjerena sorta bez trnja, polupuzavog rasta i kasnijeg dozrijevanja. Plodovi su krupni i sjajni, ali dok nisu potpuno zreli, prilično su kiseli.
  • Black Satin je polupuzava sorta bez trnja, vrlo rodna, s krupnim, tamnim plodovima, nešto ranija od Thornfreeja.
  • Loch Ness je sorta bez trnja s čvršćim, uspravnijim izdancima, pogodna za manje vrtove. Plodovi su krupni, čvrsti i dobro podnose rukovanje.

Postoje i jesenske kupine, koje rode već na jednogodišnjim izdancima, krajem ljeta i u jesen.

Sadnja i razmak

Sadnja

Sadnja
ožujak – travanj, listopad – studeni
Razmak između biljaka
150–250 cm
Razmak između redova
250–300 cm
Dubina sadnje
Sadnica se sadi na istu ili nešto veću dubinu nego što je rasla u posudi; korijenov vrat ostaje u razini tla.
Potpora
Potrebna
Nakon sadnje
Nakon sadnje stari izdanak skratiti na 20–30 cm, obilno zaliti i malčirati; armaturu postaviti prije nego što novi izdanci narastu.

Kupina se sadi u jesen ili rano proljeće. Sadnice iz posuda mogu se saditi i kasnije u proljeće, uz redovito zalijevanje. Prije sadnje tlo se duboko obradi, očisti od višegodišnjih korova i obogati zrelim kompostom.

Sadnica se sadi na istu ili nešto veću dubinu nego što je rasla u posudi. Nakon sadnje stari izdanak se skrati na 20–30 cm, kako bi biljka snagu usmjerila u korijen i nove izdanke. Zatim se obilno zalije, a tlo oko biljke malčira slamom, korom ili pokošenom travom.

Kupina se sadi u red uz armaturu. Uspravne sorte mogu se saditi gušće, a bujne polupuzave i puzave sorte trebaju više prostora. Prvu godinu sadnica uglavnom razvija korijen i nove izdanke, a prvi pravi urod stiže u drugoj godini.

Gdje posaditi kupinu

Kupina je dugovječna i na istom mjestu rađa deset i više godina, pa se mjesto bira pažljivo. Red se najčešće postavlja uz rub vrta, ogradu ili kao zelena pregrada između dijelova vrta, u smjeru sjever–jug, kako bi obje strane reda bile osvijetljene. Uspravne sorte tjeraju izdanke iz korijena i šire se, pa ih ne treba saditi uz gredice s povrćem. Kupina se ne sadi neposredno uz divlje kupine i maline, jer se s njih lako prenose bolesti i štetnici, ni na mjesto gdje su prethodnih godina rasle maline ili jagode.

Položaj i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Bogato humusom, Propusno
pH tla
5,5–7
Potreba za vodom
Srednja
Potreba za hranjivima
Srednja
Mraz
Umjereno otporna
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo, Posuda

Kupina najbolje rodi na sunčanom položaju. Podnosi i polusjenu, ali tada daje manje i kiselije plodove, koji kasnije dozrijevaju.

Dobro uspijeva na većini vrtnih tala, osim na vrlo teškim, mokrim i izrazito vapnenastim tlima. Najbolje joj odgovara duboko, propusno, humusno tlo slabo kisele do neutralne reakcije, koje ravnomjerno drži vlagu. Na vapnenastim tlima kupina može žutjeti zbog nedostatka željeza.

Divlja kupina vrlo je otporna, ali sorte bez trnja osjetljivije su na jake zimske hladnoće. U kontinentalnim krajevima s oštrim zimama izdanci mogu stradati od mraza, pa se kupina sadi na zaklonjenom mjestu. Položaj treba biti zaštićen i od jakog vjetra, koji lomi duge izdanke.

Razmnožavanje

Kupina se lako razmnožava, pa je od jedne zdrave biljke jednostavno dobiti nove sadnice.

  • Polijeganje vrhova je najjednostavniji način za polupuzave i puzave sorte. Krajem ljeta vrh mladog izdanka savije se do tla i zakopa nekoliko centimetara duboko. Do jeseni ili proljeća vrh se ukorijeni, pa se odreže od matične biljke i presadi.
  • Izdanci iz korijena pojavljuju se kod uspravnih sorti. Iskopaju se s dijelom korijena u jesen ili rano proljeće.
  • Reznice korijena, komadi korijena duljine nekoliko centimetara, mogu se položiti u supstrat krajem zime.

Za razmnožavanje se uzimaju samo zdrave biljke, jer se virusne bolesti prenose sadnim materijalom.

Zalijevanje i prihrana

Prihrana

Potreba za hranjivima
Srednja
Gnojidba
ožujak – svibanj
Napomena o prihrani
Prije sadnje zreli kompost ili razgrađen gnoj. Svakog proljeća kompost ili organsko gnojivo ispod grmova i umjerena prihrana dušikom do početka cvatnje; kalij poboljšava kakvoću plodova. Bez kasne ljetne dušične gnojidbe.

Kupina treba najviše vode u vrijeme cvatnje i dozrijevanja plodova. U suši plodovi ostaju sitni i suhi, a novi izdanci za sljedeću godinu slabije rastu. Zalijeva se obilno, po tlu, a najpraktičnije je natapanje kap po kap uz red. Debeo malč zadržava vlagu i sprečava rast korova.

Gnojidba kupine

Svakog proljeća ispod grmova se rasporedi zreli kompost ili organsko gnojivo, a na siromašnim tlima kupina se umjereno prihranjuje dušikom do početka cvatnje. Kalij poboljšava slatkoću, boju i čvrstoću plodova. Previše dušika potiče bujne izdanke i lišće na račun plodova i smanjuje otpornost izdanaka na mraz, pa se kupina ljeti ne gnoji dušikom.

Uz organsku gnojidbu najvažnije je održavati tlo ispod kupina pokrivenim malčem. Slama, usitnjena kora ili pokošena trava postupno se razgrađuju i hrane tlo, a korijen kupine, koji je plitak i širi se u gornjem sloju, ostaje zaštićen od suše i pregrijavanja. Zato se tlo uz kupine ne okopava duboko.

Rezidba i obnova nasada

Rezidba

Rezidba
veljača – ožujak, kolovoz – rujan

Rezidba kupine temelji se na dvogodišnjem ciklusu izdanaka i obavlja se u dva navrata.

Nakon berbe, krajem ljeta ili početkom jeseni, izdanci koji su rodili izrežu se pri samom tlu. Oni više neće roditi, a ostavljeni samo zasjenjuju biljku i prenose bolesti. Od novih izdanaka iste godine ostavlja se četiri do osam najjačih po biljci, a slabi i suvišni se uklanjaju. Ostavljeni izdanci se raspoređuju i vežu uz žice.

Krajem zime, prije kretanja vegetacije, preduge vršike izdanaka se skraćuju, a bočne grane prikraćuju na 30–40 cm. Iz pupova na tim granama razvijaju se rodne grančice. Uklanjaju se i izdanci oštećeni mrazom.

Kod uspravnih sorti mladi izdanci se ljeti, kad narastu oko metar i pol, prikrate vrhom, kako bi se razgranali i stvorili više rodnih grana. Jesenske kupine jednostavnije su za rezidbu: nakon berbe ili krajem zime svi izdanci se odrežu pri tlu.

Rezidba u prvoj godini

U godini sadnje kupina još ne rodi. Novi izdanci koji izrastu iz korijena samo se vežu uz armaturu i preko zime ostaju neorezani, osim vrhova koji se krajem zime skrate. Na njima će se iduće ljeto razviti prvi urod. Uz njih istodobno rastu novi izdanci, pa od druge godine na biljci uvijek postoje dvije generacije: rodni izdanci i mladi izdanci za sljedeću godinu.

Reže se ljeti, u jesen i zimi, svaki put s drugim ciljem (orezivanje kupina).

Potpora

Kupina gotovo uvijek treba potporu. Najčešća je žičana armatura: na krajevima reda zabiju se čvrsti stupovi, a između njih se razapnu dvije do tri žice, na visini od oko 60 cm do 1,8 m. Izdanci se raspoređuju lepezasto i vežu uz žice mekanom vrpcom.

Praktično je rodne izdanke voditi na jednu stranu armature, a mlade izdanke na drugu. Tako se nakon berbe rodni izdanci lako izrežu, a mladi ostaju neoštećeni. Uz kuću ili ogradu kupina se može voditi i po zidu, uz razapete žice.

Berba

Berba i plod

Berba
srpanj – rujan
Znakovi zrelosti
Plod je zreo kad je potpuno crn, gubi sjaj i postaje mat, lagano omekša i bez otpora se odvaja od biljke. Sjajni crni plodovi još su kiseli.
Prvi urod
1–2 god. nakon sadnje
Zamrzavanje
Može se zamrzavati
Namjena
svježe, zamrzavanje, zimnica, sok

Kupine dozrijevaju postupno, od srpnja do rujna, ovisno o sorti, pa se beru u više navrata, svaka dva do tri dana. Plod je zreo kad je potpuno crn i izgubi sjaj, a lagano se odvaja od biljke. Sjajni crni plodovi izgledaju zreli, ali su još kiseli; to je posebno izraženo kod sorte Thornfree.

Bere se ujutro, kad se rosa osuši, u plitke posude, kako se plodovi ne bi gnječili. Svježe kupine brzo se kvare i u hladnjaku ostaju dobre svega nekoliko dana. Kupine se dobro zamrzavaju, a ukuhavaju se u džem, pekmez i sok.

Zimska njega

Divlje kupine i mnoge uspravne sorte dobro podnose zimu. Sorte bez trnja osjetljivije su, pa u kontinentalnim krajevima s jakim mrazevima izdanci mogu promrznuti. U takvim krajevima mladi izdanci se u kasnu jesen mogu skinuti sa žica, položiti na tlo i pokriti slojem slame, lišća ili agrotekstila, a u proljeće ponovno vezati.

Malč ispod grmova štiti korijen. Izdanci se ne režu prerano u jesen, nego krajem zime, kad se vidi što je preživjelo zimu.

Bolesti i štetnici

Bolesti

  • Siva plijesan u vlažnom i toplom vremenu uzrokuje trulež plodova prekrivenih sivom prevlakom. Pomažu prozračan sklop, uklanjanje rodnih izdanaka nakon berbe i redovita berba.
  • Pjegavost i sušenje izdanaka uzrokuju ljubičaste ili smeđe pjege na izdancima, koji se zatim suše. Bolesni izdanci se izrezuju.
  • Hrđa se pojavljuje kao narančasti jastučići na naličju listova.
  • Virusne bolesti prenose se sadnim materijalom i uzrokuju žućenje, šare na listovima i slabiji urod.

Štetnici

  • Kupinina grinja uzrokuje neravnomjerno dozrijevanje: dijelovi ploda ostaju crveni i tvrdi. Više o grinjama u članku Grinje na biljkama.
  • Azijska voćna mušica odlaže jaja u zrele plodove, koji brzo omekšaju i propadaju. Redovita berba i uklanjanje prezrelih plodova smanjuju štetu.
  • Lisne uši se nakupljaju na vrhovima mladih izdanaka.

Ako prevencija nije dovoljna, koriste se samo sredstva registrirana za tu kulturu, prema etiketi i uz poštivanje karence.

Uzgoj u posudama

Kupina se može uzgajati u velikim posudama na terasi ili balkonu, ako se biraju manje bujne, uspravne sorte bez trnja. Posuda treba imati najmanje 30–40 litara supstrata i otvore za odvodnju, a u posudu se postavi potpora ili obruč za vezanje izdanaka. Kupina u posudi treba redovito zalijevanje, osobito u vrijeme dozrijevanja, i proljetnu prihranu. Zimi se posuda zaštiti od smrzavanja korijena, primjerice omatanjem ili premještanjem uz zid kuće.

Povezani vodiči

Slične biljke

  • Izdanci maline vezani uz žicu, sa zrelim crvenim i nekoliko nezrelih plodova među nazubljenim listovima

    Voće › Bobičasto voće

    Malina

    Rubus idaeus

    • Sadnja: ožu–tra, lis–stu
  • Biljke jagode na slamnatom malču sa zrelim crvenim plodovima i bijelim cvijetom

    Voće › Bobičasto voće

    Jagoda

    Fragaria × ananassa

    • Sadnja: ožu–tra, kol–ruj