
Sjemenski krumpir: kako odabrati i pripremiti gomolje za sadnju

Gomolji namijenjeni sadnji, a ne jelu, zovu se sjemenski krumpir. Iz svakog posađenog gomolja razvija se nova biljka krumpira, pa zdravlje i kakvoća sjemenskog krumpira izravno određuju kako će nasad rasti i koliko će roditi.
Zašto je važan zdrav sjemenski krumpir
Krumpir se razmnožava vegetativno, odnosno gomoljima, pa se sve bolesti koje nosi majčinski gomolj prenose na novu biljku. To se posebno odnosi na viruse. Oni se ne vide uvijek na samom gomolju, ali biljke iz zaraženog gomolja imaju mozaično ili uvijeno lišće, slabije rastu i daju manje i sitnije gomolje. Virusi se šire i lisnim ušima, pa se s vremenom nakupljaju u svakom nasadu.
Za sadnju se zato preporučuje certificirani sjemenski krumpir, proizveden pod službenim nadzorom zdravstvenog stanja. Takav krumpir prodaje se u označenim vrećama, s etiketom na kojoj su navedeni sorta, kategorija sjemenskog krumpira i veličina gomolja.
Kako odabrati sjemenski krumpir
Sorta
Prvo odlučite što želite: mladi krumpir početkom ljeta, krumpir za ljetnu potrošnju ili krumpir za zimsko čuvanje. Rane sorte brzo daju gomolje, ali se slabije čuvaju, a kasne sorte imaju dulju vegetaciju i bolje se čuvaju. Važna je i namjena: sorte čvršćeg mesa pogodne su za kuhanje i salate, a brašnaste za pire i pečenje. Ako je u vašem kraju česta plamenjača, prednost imaju sorte s boljom otpornošću na nju.
Izgled gomolja
Dobar sjemenski gomolj je:
- čvrst, a ne mekan ni naboran;
- bez truleži, mokrih mrlja, plijesni i neugodnog mirisa;
- bez dubokih oštećenja, hodnika štetnika i jače krastavosti;
- s okcima koja su tek počela klijati ili s kratkim, debelim i čvrstim klicama.
Gomolji s dugim, tankim i bijelim klicama predugo su stajali u toplom i tamnom prostoru. Mogu se posaditi, ali su oslabljeni.
Veličina gomolja
Najprikladniji su srednje veliki gomolji, otprilike veličine kokošjeg jajeta. Premali gomolji imaju malo hranjivih rezervi i daju slabije biljke, a preveliki nepotrebno povećavaju količinu potrebnog sjemenskog krumpira. Na etiketi certificiranog sjemenskog krumpira veličina je navedena kao raspon promjera gomolja u milimetrima.
Što nasad upropasti već pri izboru gomolja
- Sadnja krumpira kupljenog za jelo — nepoznata sorta, rizik bolesti i slabo klijanje.
- Višegodišnja sadnja vlastitog krumpira — nakupljanje virusa i sve manji prinos.
- Sadnja premalih ili mekanih gomolja — slabe biljke.
- Rezanje gomolja neposredno prije sadnje u hladno tlo — trulež komada.
- Čuvanje u toplom i tamnom — duge, tanke klice koje se lome.
- Gomolji s truleži u istom sanduku — širenje truleži na zdrave gomolje.
Smije li se sjemenski krumpir rezati
Krupni gomolji mogu se prerezati kako bi se dobilo više sadnog materijala. Pri tome treba poštovati nekoliko pravila:
- Svaki komad mora imati najmanje dva do tri zdrava okca i dovoljno mesa, otprilike veličine manjeg jajeta.
- Gomolj se reže čistim, oštrim nožem, a nož se između gomolja čisti, kako se bolesti ne bi prenosile.
- Prerezani komadi ostave se nekoliko dana na suhom i prozračnom mjestu, dok se rezna površina ne osuši i stvori zaštitni sloj.
- Režu se samo gomolji koji će se saditi u toplo i prosušeno tlo. U hladnom i mokrom tlu prerezani komadi lako trunu.
Rane sorte i gomolji srednje veličine sade se cijeli.
Može li se koristiti vlastiti krumpir
Mnogi vrtlari za sadnju ostavljaju dio vlastitog uroda. To je moguće, ali uz ograničenja:
- gomolje za sadnju odaberite tijekom vađenja, i to samo s biljaka koje su tijekom sezone bile zdrave, bujne i bez šara na lišću;
- vlastiti krumpir koristite najviše godinu-dvije zaredom, a zatim ponovno nabavite certificirani sjemenski krumpir, jer se virusi iz godine u godinu nakupljaju i prinos opada;
- gomolje s bilo kojim znakom bolesti ili truleži ne koristite za sadnju.
Krumpir kupljen za jelo ne preporučuje se za sadnju. Nije provjeren na bolesti, nepoznata mu je sorta, a može biti tretiran sredstvima koja usporavaju klijanje.
Čuvanje sjemenskog krumpira do sadnje
Sjemenski krumpir čuva se na hladnom, tamnom, suhom i prozračnom mjestu, zaštićen od smrzavanja. U prostoriji koja je pretopla gomolji rano proklijaju i razvijaju duge, tanke klice. U prevlažnom prostoru trunu. Gomolji se čuvaju u plitkim sanducima ili mrežastim vrećama, a ne u zatvorenim plastičnim vrećicama. Povremeno ih pregledajte i uklonite one koji trunu.
Priprema gomolja za sadnju
Nekoliko tjedana prije sadnje gomolji se mogu naklijati: rasporede se u plitke sanduke u jedan sloj, s najviše okaca okrenutih prema gore, i drže na svijetlom, ali ne vrućem mjestu. Na svjetlu razvijaju kratke, debele, zelenkaste ili ljubičaste klice, koje se pri sadnji ne lome lako. Naklijani krumpir brže niče, ranije daje berbu i ima više vremena za razvoj prije pojave plamenjače.
Naklijavanje nije obavezno, ali je posebno korisno za rane sorte i mladi krumpir. Pri sadnji se gomolji pažljivo prenose kako se klice ne bi polomile.
Koliko sjemenskog krumpira treba
Potrebna količina ovisi o veličini gomolja i razmaku sadnje. Najjednostavnije je izračunati broj biljaka za vašu gredicu prema razmaku u redu i između redova iz profila krumpira, primjerice pomoću kalkulatora razmaka sadnje, i nabaviti toliko gomolja srednje veličine, uz nekoliko rezervnih.
Povezana biljka
Drugi vodiči
Opći vodič
Bosiljak u tegli i na balkonu
Uzgoj bosiljka u tegli na balkonu i prozoru: posuda i supstrat, sjetva ili presadnica, bosiljak iz trgovine, položaj, zalijevanje, prihrana, zakidanje vrhova i najčešći problemi.
Opći vodič
Dobri susjedi cikle: što saditi uz ciklu
Koje biljke saditi uz ciklu, a koje izbjegavati: luk, kupusnjače, salata i niski grah kao dobri susjedi, blitva i špinat kao srodne kulture, cikla u plodoredu i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi graha: što saditi uz grah, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz grah, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, kukuruz, grah i tikva, primjer rasporeda gredice, grah u plodoredu i susjedi protiv štetnika.
Opći vodič
Dobri susjedi krumpira: što saditi uz krumpir
Što saditi uz krumpir, a što izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, krumpir i rajčica, susjedi i krumpirova zlatica, primjer rasporeda gredice i krumpir u plodoredu.
Opći vodič
Dobri susjedi paprike: što saditi uz papriku, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz papriku, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama paprike i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi patlidžana: što saditi uz patlidžan, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz patlidžan, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama patlidžana, krumpirova zlatica, plodored i primjer rasporeda gredice.
Mogući problemi
Bolest
Fuzarioza i fuzarijsko venuće: simptomi i prevencija
Simptomi: Donji listovi žute, često s jedne strane biljke, biljka vene po danu, a na presjeku stabljike žile su smeđe.
Štetnik
Krumpirova zlatica: kako je prepoznati i zaštititi krumpir
Simptomi: Izgrizeno lišće krumpira, žuto-crno prugasti kornjaši, narančaste nakupine jaja i crvenkaste ličinke s crnim točkama.
Štetnik
Lisne uši: kako ih prepoznati i riješiti ih se
Simptomi: Kolonije sitnih kukaca na vrhovima izboja i naličju listova, uvijeno i ljepljivo lišće, čađavica i mravi na biljci.
Simptomi i dijagnostika
Pjegavost listova: što znače smeđe i crne pjege na lišću
Simptomi: Smeđe, crne, žute ili svijetle pjege na lišću, različitog oblika i ruba, ponekad sa žutim prstenom ili sitnim točkicama u središtu.
Bolest
Plamenjača na biljkama: simptomi, prevencija i što učiniti kada se pojavi
Simptomi: Vodenaste pa smeđe ili žute uljne pjege na listovima, siva do ljubičasta ili bjelkasta prevlaka na naličju, brzo širenje u kišnom vremenu.
Štetnik
Puževi u vrtu: kako ih se riješiti i zaštititi biljke
Simptomi: Nepravilne rupe u lišću, pojedeni klijanci i presadnice, izgrizeni plodovi i srebrnasti sluzavi trag.