Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga
Opći vodičSadnja

Uzgoj krumpira u slami: postupak, prednosti i mane

Sadnja krumpira u slami korak po korak: kako metoda funkcionira, prednosti i mane, potreban materijal, sadnja, dodavanje slame, zalijevanje, berba i kada metoda nije najbolji izbor.
Autor: Marta VukovićObjavljeno:
Ruke razgrću slamu i otkrivaju mlade gomolje krumpira

Sadnja krumpira u slami način je uzgoja kod kojeg se gomolji, za razliku od klasične sadnje, ne zakapaju u zemlju, nego polažu na površinu tla i prekrivaju debelim slojem slame. Slama zamjenjuje zagrtanje, zadržava vlagu, guši korov, a gomolji rastu u njoj ili tik ispod nje, čisti i lako dostupni. Metoda ne traži prekopavanje i pogodna je za teška, glinasta tla, nove gredice na travnjaku i male vrtove. Ima i mana: treba mnogo slame, privlači puževe i glodavce, a u sušnim krajevima zahtijeva redovito zalijevanje.

Kako funkcionira uzgoj u slami

Krumpir stvara gomolje na podzemnim izdancima (stolonima) koji rastu iz stabljike u tami. U klasičnom uzgoju tamu osiguravaju zemlja i zagrtanje. Kod uzgoja u slami tu ulogu preuzima debeli sloj slame. Korijen raste u tlo ispod slame i odatle uzima vodu i hranjiva, a gomolji se razvijaju na granici tla i slame. Svjetlo ne smije doprijeti do gomolja, inače pozelene.

Prednosti i mane

PrednostiMane
Nije potrebno prekopavanje ni zagrtanjePotrebno je mnogo slame
Gomolji su čisti i lako se beru, bez ozljeda motikomPuževi i glodavci skrivaju se u slami
Slama zadržava vlagu i guši korovTlo se u proljeće sporije zagrijava
Slama s vremenom obogaćuje tlo organskom tvariUrod je često nešto manji nego u dobrom tlu
Pogodno za teška tla i nove grediceSlama se slegne i treba je dodavati
Mladi krumpir može se brati ispod slame, bez vađenja biljkeNa vjetrovitom mjestu slamu raznosi vjetar

Što je potrebno

  • Zdravi sjemenski gomolji, po mogućnosti naklijani.
  • Slama — suha, bez sjemena korova i bez ostataka herbicida. Za sloj debljine tridesetak centimetara treba nekoliko bala za manju gredicu. Sijeno nije dobra zamjena, jer sadrži mnogo sjemena trava i korova.
  • Kompost ili zreli stajski gnoj za površinu tla.
  • Karton, ako se gredica postavlja na travnjak ili zakorovljeno tlo.

Kada saditi

Krumpir se u slamu sadi u isto vrijeme kao i u zemlju, kad se tlo zagrije i prođe opasnost od jakih mrazeva. Budući da se tlo ispod slame sporije zagrijava, sloj slame na početku ne bi trebao biti predebeo; dodaje se postupno, kako biljke rastu.

Sadnja krumpira u slami korak po korak

  1. Pripremite tlo — uklonite višegodišnje korove. Na travnjaku pokosite travu što niže i prekrijte je kartonom, s preklopima, kako trava ne bi prorasla.
  2. Pognojite — po površini tla ili kartonu rasporedite tanki sloj komposta ili zrelog stajskog gnoja. Na kartonu je dobro dodati i malo zemlje ili komposta na mjesta gdje će biti gomolji.
  3. Rahlo zalijte tlo ako je suho.
  4. Rasporedite gomolje po površini na razmak naveden u profilu biljke, s klicama okrenutim prema gore, i lagano ih utisnite u tlo ili kompost.
  5. Prekrijte slamom debljine oko 15 do 20 centimetara. Slama treba biti rastresita, a ne zbijena.
  6. Zalijte slamu, kako bi se slegnula i kako je vjetar ne bi raznosio.

Njega tijekom rasta

  • Dodavanje slame — kad biljke izrastu desetak do petnaest centimetara iznad slame, dodaje se novi sloj slame oko njih, tako da vire samo vrhovi. Postupak se ponavlja dva do tri puta, dok ukupni sloj ne dosegne tridesetak centimetara. Ovo zamjenjuje zagrtanje.
  • Kontrola svjetla — ako se negdje vide gomolji, odmah ih prekrijte slamom.
  • Zalijevanje — slama zadržava vlagu, ali kiša u sušnim razdobljima ne prodire uvijek kroz debeli sloj do tla. U vrijeme cvatnje i stvaranja gomolja provjerite vlagu ispod slame i po potrebi zalijte obilno.
  • Puževi — redovito pregledavajte biljke, osobito u vlažnom proljeću. Mjere su opisane u članku Puževi u vrtu.
  • Krumpirova zlatica — pregledavajte listove na zlaticu kao i kod klasičnog uzgoja.

Berba

Najveća prednost metode je jednostavna berba. Za mladi krumpir dovoljno je rukom razmaknuti slamu uz biljku, uzeti nekoliko gomolja i slamu vratiti, a biljka nastavlja rasti. Za zimsko čuvanje krumpir se bere kad cima požuti i osuši se: slama se odmakne, a gomolji se skupe s površine tla, uglavnom bez lopate i bez ozljeda.

Nakon berbe slama se može ostaviti na gredici kao malč ili ukopati u tlo. Gredica je sljedeće godine rahla i bogatija organskom tvari.

Kada metoda nije najbolji izbor

  • Vrlo sušni krajevi bez mogućnosti zalijevanja — debeli sloj slame tada može zadržati kišu prije nego što stigne do tla.
  • Vrtovi s mnogo puževa ili voluharica — slama im pruža zaklon.
  • Kad nema dovoljno slame — pretanki sloj propušta svjetlo, a gomolji pozelene.
  • Rani krumpir na hladnom tlu — za najraniju berbu bolja je sadnja kroz crnu foliju.

Krumpir u slami na balkonu i u posudama

Ista metoda može se primijeniti u velikim posudama, vrećama za uzgoj ili drvenim sanducima. Na dno se stavi sloj supstrata ili komposta, na njega gomolji, a zatim se slama dodaje postupno kako biljke rastu. Posuda mora imati otvore za odvodnju, a slama i supstrat u posudi isušuju se brže nego na gredici, pa se ljeti zalijeva češće.

Zašto krumpir u slami ponekad podbaci

  • Pretanak sloj slame i zeleni gomolji.
  • Sijeno umjesto slame, puno sjemena korova.
  • Odmah predebeo sloj na hladnom tlu.
  • Nedovoljno zalijevanje u sušnom ljetu.
  • Zanemarivanje puževa ispod slame.
  • Slama tretirana herbicidima, koji mogu oštetiti biljke.

Povezana biljka

  • Biljka krumpira s cvjetovima u zagrnutom redu i tek izvađeni gomolji na zemlji

    Povrće › Korjenasto i gomoljasto povrće

    Krumpir (krompir)

    Solanum tuberosum

    • Sadnja: ožu–svi

Drugi vodiči

Mogući problemi