Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga

Vinogradarska breskva (Vinogradska breskva)

Prunus persica

Tradicionalni domaći tip breskve, sitnijih, vrlo aromatičnih plodova, koji se stoljećima uzgajao uz vinograde. Lako se uzgaja iz koštice, skromnih je zahtjeva i otporniji od plemenitih sorti, a služi i kao podloga za breskvu.

VoćeKoštičavo voće· porodica Ružovke

Autor: Ivan KovačevićObjavljeno:

Ukratko

Latinski naziv
Prunus persica
Grupa
Voće › Koštičavo voće
Botanička porodica
Ružovke (Rosaceae)
Životni ciklus
Višegodišnja
Svjetlost
Sunce
pH tla
6–7,5
Potreba za vodom
Niska
Zahtjevnost
Lagan uzgoj
Sitni baršunasti plodovi vinogradarske breskve na grani uz vinograd
Kalendar

Sadnja i presađivanje

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: da
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: da
  11. studeni: da
  12. prosinac: ne

Berba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: ne
  3. ožujak: ne
  4. travanj: ne
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: da
  9. rujan: da
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Rezidba

  1. siječanj: ne
  2. veljača: da
  3. ožujak: da
  4. travanj: da
  5. svibanj: ne
  6. lipanj: ne
  7. srpanj: ne
  8. kolovoz: ne
  9. rujan: ne
  10. listopad: ne
  11. studeni: ne
  12. prosinac: ne

Osnovno i osobine vrste

U našim krajevima vinogradarska breskva stoljećima se sadila u vinogradima, uz rubove parcela i oko kuća, kao tradicionalni domaći tip breskve. Nije jedna određena sorta nego skupina lokalnih breskvi koje se uglavnom razmnožavaju košticom. Budući da je breskva samooplodna, stabla iz koštice obično nalikuju matičnom stablu, pa se vinogradarska breskva generacijama održava sjemenom.

Plodovi su sitniji od plodova plemenitih sorti, okrugli, baršunaste kožice, zelenkastobijele do žućkaste osnovne boje s crvenilom. Meso je bijelo ili zelenkasto, često s crvenim žilicama uz košticu, sočno i vrlo aromatično, a obično prianja uz košticu. Dozrijeva kasnije od većine plemenitih sorti, u kolovozu i rujnu, otprilike u vrijeme berbe grožđa.

Sadnja, rezidba i bolesti isti su kao kod ostalih breskvi, a razlikuju je podrijetlo i način razmnožavanja.

Po čemu se razlikuje od plemenitih sorti

  • Skromniji zahtjevi. Dobro uspijeva na siromašnijim, suhim i kamenitim tlima vinograda, bez navodnjavanja i jače gnojidbe.
  • Otpornost. Tradicionalno se smatra otpornijom i dugovječnijom od plemenitih sorti, a stablo iz koštice dobro se prilagođava mjestu na kojem je niknulo. Ipak, i ona može oboljeti od kovrčavosti lista i monilije.
  • Sitniji plodovi jake arome, cijenjeni za jelo iz ruke, kompote i pekmez.
  • Uzgoj iz koštice, bez cijepljenja.

Za razliku od nje, plemenite sorte breskve razmnožavaju se cijepljenjem.

Izbor sadnice i podloge

Vinogradarska breskva iz koštice

Vinogradarska breskva najčešće se uzgaja iz koštice. Koštice se skupe sa zdravih, potpuno zrelih plodova najboljih stabala, operu i u jesen posade 3–5 cm duboko na stalno mjesto ili u gredicu za uzgoj, gdje prezime. Zimska hladnoća potrebna je za klijanje, pa se koštice koje se čuvaju u kući moraju prije proljetne sjetve nekoliko mjeseci držati u vlažnom pijesku na hladnom. Mlade biljke niču u proljeće, a na stalno mjesto presađuju se sljedeće jeseni ili proljeća. Prvi plodovi mogu se očekivati treće do četvrte godine.

Vinogradarska breskva sadnice

Sadnice vinogradarske breskve mogu se kupiti i u rasadnicima, kao jednogodišnji sijanci. Sijanci vinogradarske breskve uzgajaju se i kao podloga na koju se cijepe plemenite sorte breskve, jer dobro podnose propusna i siromašnija tla. Sadi se kao i druge breskve, po općim pravilima za voćke.

Stratifikacija i uzgoj mladih biljaka opisani su i u vodiču Uzgoj voćke iz koštice.

Položaj i tlo

Uvjeti uzgoja

Svjetlost
Sunce
Tlo
Ilovasto, Pjeskovito, Propusno
pH tla
6–7,5
Potreba za vodom
Niska
Potreba za hranjivima
Niska
Mraz
Umjereno otporna
Mjesto uzgoja
Otvoreno tlo

Vinogradarska breskva treba sunčan, topao položaj kao i druge breskve, a najbolje uspijeva na propusnim, laganim i kamenitim tlima vinogradarskih položaja. Ne podnosi teška, mokra i jako vapnenasta tla, na kojima lišće žuti. Odrasla vinogradarska breskva dobro podnosi sušu.

Oprašivanje i kompatibilnost

Oprašivanje

Oprašivanje
Samooplodna
Napomena o oprašivanju
Samooplodna kao i druge breskve; rodi bez druge sorte u blizini.

Sadnja

Sadnja

Sadnja
ožujak, listopad – studeni
Razmak između biljaka
400–600 cm
Razmak između redova
500–600 cm
Potpora
Nije potrebna

Razmak i veličina odrasle biljke

Veličina i rod

Visina odrasle biljke
3–5 m
Širina odrasle biljke
3–5 m
Podloga
Najčešće raste na vlastitom korijenu, iz koštice; sijanci vinogradarske breskve koriste se i kao podloga za plemenite sorte breskve.

Rezidba

Rezidba

Rezidba
veljača – travanj

Vinogradarska breskva tradicionalno se manje reže od plemenitih sorti i često raste u slobodnom obliku. Ipak, kao i druge breskve, rađa na jednogodišnjim izbojima, pa umjerena rezidba krajem zime ili u cvatnji, uz prorjeđivanje krošnje i obnovu rodnih grančica, daje krupnije plodove i redovitiji urod. Postupak je opisan u profilu Breskva.

Berba i skladištenje

Berba i plod

Berba
kolovoz – rujan
Znakovi zrelosti
Plod dobije žućkastu ili zelenkastobijelu osnovnu boju s crvenilom, omekša uz peteljku i jako zamiriše.
Prvi urod
3–4 god. nakon sadnje
Zamrzavanje
Može se zamrzavati
Namjena
svježe, zimnica, sok

Plodovi se beru kad osnovna boja kožice posvijetli i požuti, a plod lagano omekša uz peteljku i jako zamiriše. Dozrijevaju postupno, u kolovozu i rujnu. Zreli plodovi kratko traju, pa se jedu svježi ili se ukuhavaju u kompote i pekmez, a tradicionalno se od njih pravi i rakija.

Bolesti i štetnici

Vinogradarska breskva ima iste bolesti i štetnike kao druge breskve, opisane u profilu Breskva. U vlažnim proljećima i ona može oboljeti od kovrčavosti lista, a u kišnoj cvatnji i pred berbu od monilije. Prednost tradicionalnih stabala je u tome što se uzgajaju bez intenzivne gnojidbe, na prozračnim i suhim položajima, gdje su bolesti rjeđe. Lisne uši kovrčaju vrhove mladih izboja u proljeće, a pepelnica se može pojaviti na mladim izbojima i plodovima.

Česta pitanja

Može li se vinogradarska breskva uzgojiti iz koštice?

Može, i upravo se tako tradicionalno uzgaja. Koštica posađena u jesen nikne u proljeće, a stablo obično daje plodove slične matičnom stablu.

Kada dozrijeva vinogradarska breskva?

Kasnije od većine plemenitih sorti, u kolovozu i rujnu, oko vremena berbe grožđa.

Koja je razlika između vinogradarske i obične breskve?

Vinogradarska breskva je tradicionalni tip sitnijih, vrlo aromatičnih plodova, skromnijih zahtjeva i uzgaja se iz koštice, dok se plemenite sorte breskve cijepe i daju krupnije plodove.

Povezani vodiči

Slične biljke

  • Grana breskve sa zrelim plodovima baršunaste kožice, crveno-žutim crvenilom, među uskim sjajnim zelenim listovima u vrtnom voćnjaku

    Voće › Koštičavo voće

    Breskva

    Prunus persica

    • Sadnja: ožu, lis–stu
  • Grana šljive s mnoštvom ovalnih tamnoplavih plodova s pepeljastim voštanim slojem među zelenim nazubljenim listovima

    Voće › Koštičavo voće

    Šljiva

    Prunus domestica

    • Sadnja: ožu, lis–stu
  • Grana trešnje sa skupinama sjajnih tamnocrvenih zrelih plodova na dugim peteljkama među krupnim nazubljenim listovima

    Voće › Koštičavo voće

    Trešnja

    Prunus avium

    • Sadnja: ožu, lis–stu