Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga
SadnjaSadnja

Sadnja šljive: kada saditi i na koji razmak

Kako posaditi šljivu: najbolje vrijeme sadnje, izbor mjesta, razmak prema podlozi i uzgojnom obliku, oprašivači, sadnja korak po korak i njega mladog stabla.
Autor: Marta VukovićObjavljeno:
Vrtlar sadi sadnicu šljive uz kolac

Podaci: Šljiva

Sadnja
ožujak, listopad – studeni
Razmak između biljaka
400–600 cm
Razmak između redova
500–600 cm
Dubina sadnje
Mjesto cijepljenja ostaje nekoliko centimetara iznad tla.
Potpora
Potrebna

Šljiva je jedna od najzahvalnijih voćaka za sadnju: dobro se prima, podnosi i teža tla i rano počinje rađati. Da bi stablo dugo bilo zdravo i rodno, pri sadnji šljiva, kao i drugih voćaka, treba odabrati zdravu sadnicu, sunčano mjesto i razmak koji odgovara podlozi.

Kada saditi šljivu

Šljiva se sadi u mirovanju: u jesen, nakon opadanja lišća, ili u rano proljeće, prije kretanja pupova.

Jesenska sadnja, u listopadu i studenom, u pravilu je bolja. Korijen do proljeća počne rasti, zemlja se preko zime slegne oko korijena, a stablo u proljeće krene ranije i lakše podnosi prvo ljeto.

Proljetna sadnja obavlja se u ožujku, čim se tlo prosuši. Bolja je na vrlo teškim tlima koja su zimi dugo mokra i u krajevima s oštrim zimama. Sadnja se ne odgađa dok sadnica ne potjera listove.

Sadnice u kontejnerima mogu se saditi i kasnije, uz redovito zalijevanje tijekom prvog ljeta.

Izbor sadnice

Šljiva je posebno osjetljiva na šarku šljive, virusnu bolest koja se prenosi zaraženim sadnicama i plemkama i ne može se izliječiti. Zato se sadnice kupuju samo u provjerenim rasadnicima, s označenom sortom i podlogom. Kvalitetna sadnica ima ravno, zdravo deblo, dobro sraslo mjesto cijepljenja i razgranat korijen bez truleži. Jednogodišnje sadnice bez bočnih grana dobro se primaju i jeftinije su, a dvogodišnje sadnice s nekoliko bočnih grana ranije formiraju krošnju i počinju rađati. Izdanci iz korijena starih stabala oko kuće daju besplatne sadnice, ali često nose viruse i tjeraju mnogo izdanaka.

Izbor mjesta

  • Sunce. Šljiva najbolje rodi na sunčanom mjestu; u sjeni plodovi su sitni i kiseli.
  • Prozračnost. Na prozračnom mjestu manje je monilije i drugih bolesti.
  • Tlo. Šljiva od svih koštičavih voćaka najbolje podnosi teža, ilovasto-glinasta tla, ali ne podnosi mjesta na kojima voda dugo stoji. Na takvom tlu sadi se na blago uzdignuto mjesto.
  • Ne na mjesto koštičave voćke. Na tlu s kojeg je nedavno uklonjena šljiva, trešnja ili druga koštičava voćka mlado stablo slabije raste. Ako se mora saditi na isto mjesto, jama se iskopa šire i napuni svježom zemljom.

Razmak sadnje šljiva

Razmak sadnje šljiva ovisi najviše o podlozi i uzgojnom obliku:

PodlogaVeličina stablaRazmak
Slabo bujne podlogeniska stabla, vretenasti grmdonja granica raspona
Srednje bujne podlogesrednje velika stablasrednji dio raspona
Džanarika (mirobalana)bujna, velika stablagornja granica raspona

Okvirni raspon razmaka u redu i između redova naveden je u okviru s podacima. U kućnom vrtu korisno je ostaviti dovoljno mjesta za košnju, ljestve i berbu. Pregusto posađene šljive brzo zatvore krošnje, rađaju samo na vrhu i lakše obolijevaju, a stabla na džanariki tjeraju izdanke iz korijena u širokom krugu.

Oprašivači

Dio sorti šljive je samooplodan i rodi sam, ali i takve sorte obično daju veći i redovitiji urod kad je u blizini druga sorta koja cvate u isto vrijeme. Sorte koje nisu samooplodne obavezno trebaju oprašivač. Pri kupnji sadnice treba provjeriti treba li sorti oprašivač, a oprašivač posaditi u istom ili susjednom redu.

Sadnja korak po korak

  1. Pripremite sadnicu. Sadnicu golog korijena namočite u vodi nekoliko sati, a oštećene i predugačke korijene skratite. Sadnicu u kontejneru prije sadnje dobro zalijte.
  2. Iskopajte jamu dovoljno široku i duboku da korijen stane bez savijanja. Gornji, plodniji sloj zemlje odvojite od donjeg.
  3. Zabijte kolac prije sadnje, kako se ne bi oštetio korijen.
  4. Postavite sadnicu uz kolac, tako da mjesto cijepljenja ostane nekoliko centimetara iznad tla.
  5. Zatrpajte korijen plodnijim slojem zemlje pomiješanim sa zrelim kompostom. Sadnicu pri tome lagano protresite, a zemlju lagano utabajte. Svježi stajski gnoj ne stavlja se u jamu.
  6. Obilno zalijte, čak i po vlažnom tlu, i oko stabla napravite plitku zdjelicu za zalijevanje.
  7. Privežite sadnicu uz kolac mekanom vrpcom u obliku osmice i malčirajte tlo oko stabla.

Rezidba nakon sadnje

Sadnica se nakon sadnje skraćuje radi formiranja krošnje. Jednogodišnja sadnica bez bočnih grana skraćuje se iznad dobro razvijenih pupova, na visini na kojoj se želi početak krošnje. Kod razgranatih sadnica odaberu se tri do pet dobro raspoređenih bočnih grana, koje se skrate, a ostale se uklone. Kod jesenske sadnje ova rezidba obavlja se u proljeće, prije kretanja pupova.

Njega mladog stabla

Prve dvije do tri godine mlada šljiva treba redovito zalijevanje u sušnim razdobljima, osobito u proljeće i početkom ljeta. Tlo oko stabla održava se čistim od trave i korova, a malč se obnavlja. Izdanci koji niknu iz podloge ispod mjesta cijepljenja uklanjaju se čim se pojave. Gnojidba se prve godine svodi na kompost pri sadnji; od druge godine šljiva se gnoji prema vodiču Gnojidba voćaka.

Najčešće pogreške pri sadnji šljive

  • sadnja izdanaka s nepoznatih, možda zaraženih stabala;
  • preduboka sadnja i zatrpano mjesto cijepljenja;
  • sadnja u udubinu u kojoj se zadržava voda;
  • premali razmak za bujnu podlogu;
  • izostanak oprašivača za sortu koja ga treba;
  • izostanak zalijevanja u prvom ljetu.

Povezana biljka

  • Grana šljive s mnoštvom ovalnih tamnoplavih plodova s pepeljastim voštanim slojem među zelenim nazubljenim listovima

    Voće › Koštičavo voće

    Šljiva

    Prunus domestica

    • Sadnja: ožu, lis–stu

Drugi vodiči

Mogući problemi