

Podaci: Lubenica
- Presađivanje
- svibanj
- Razmak između biljaka
- 80–120 cm
- Razmak između redova
- 150–200 cm
- Dubina sadnje
- Sadi se na istu dubinu na kojoj je rasla u posudici, bez raspadanja busena.
- Potpora
- Nije potrebna
Sadnja lubenice uspijeva samo u toplo tlo. Lubenica se može sijati izravno na gredicu ili saditi kao rasad, ali u oba slučaja o uspjehu odlučuju isti uvjeti: prošla opasnost od mraza, zagrijano tlo, sunčan položaj i dovoljno prostora za vriježe. Za kontinentalni vrt sigurnije je odabrati raniju ili mini sortu nego krupnoplodnu kasnu.
Sjeme ili rasad?
| Način | Kada je bolji | Prednosti | Nedostaci |
|---|---|---|---|
| Izravna sjetva | topli krajevi, ranije sorte, toplo tlo | nema presađivanja ni zastoja u rastu | kasnija berba; sjeme u hladnom tlu trune |
| Rasad | kontinentalni krajevi, kasnije sorte, kraće ljeto | prednost od nekoliko tjedana; ujednačene biljke | lubenica osjetljivo podnosi presađivanje |
U kontinentalnim krajevima rasad je sigurniji izbor, jer lubenici treba dugo i toplo ljeto da plodovi dozriju. U toplim krajevima sadnja lubenice iz sjemena izravno na otvorenom daje dobre rezultate, a biljke se ne moraju privikavati na presađivanje.
Kada saditi lubenicu
Lubenica se sije i sadi tek kad prođe opasnost od kasnog mraza i kad se tlo dobro zagrije. Toplina tla važnija je od datuma: u hladnom, mokrom tlu sjeme trune, a presadnice zastaju u rastu i dugo se ne oporave, pa ranija sadnja ne donosi raniju berbu. Rasad za sadnju na otvorenom sije se nekoliko tjedana prije tog termina.
Priprema gredice
- Položaj: najtopliji i najsunčaniji dio vrta, zaklonjen od vjetra, na kojem prethodnih godina nisu rasle lubenica, dinja, krastavac ni tikve.
- Tlo: duboko se prorahli i obogati zrelim kompostom ili zgorjelim stajskim gnojem. Lubenici najbolje odgovaraju laka, pjeskovita do ilovasta tla koja se brzo zagrijavaju.
- Humci ili povišena gredica: na hladnijim i težim tlima lubenica se sadi na blago povišene humke, koji se brže zagrijavaju i ne zadržavaju vodu.
- Zagrijavanje tla: crna folija postavljena nekoliko dana prije sadnje zagrijava tlo, a kasnije čuva vlagu i sprečava rast korova. Sadi se kroz prorezane otvore u foliji.
Sadnja lubenice iz sjemena
- Na svako mjesto sadnje, na razmak naveden u okviru s podacima, posiju se dvije do tri sjemenke.
- Sjeme se pokrije zemljom, lagano pritisne i zalije.
- Do nicanja tlo se drži vlažnim, ali ne mokrim. Agrotekstil preko sjetve čuva toplinu i vlagu.
- Kad biljke razviju prve prave listove, na svakom mjestu ostavi se najjača biljka, a ostale se odrežu škarama uz tlo, da se ne ošteti korijen preostale biljke.
Sjetva u nedovoljno toplo tlo najčešći je razlog lošeg nicanja. Ako sjeme ne nikne u očekivanom vremenu, a tlo je bilo hladno ili mokro, sjetva se ponavlja kad zatopli.
Kako proizvesti rasad lubenice
Rasad lubenice uzgaja se kratko, a cilj je zbijena, zdrava biljka s nekoliko pravih listova i busenom koji se ne raspada.
- Pojedinačne posudice: sije se izravno u posudice ili veće ćelije, po dvije sjemenke, a kasnije se ostavlja jača biljka. Lubenica loše podnosi pikiranje i oštećenje korijena, pa se ne sije gusto u zdjelice.
- Toplina: sjeme klija samo u toplom supstratu; grijana podloga ili toplo mjesto uz izvor topline ubrzavaju nicanje.
- Svjetlo: nakon nicanja rasad treba mnogo svjetla. U tamnoj prostoriji izduži se, stabljika postane tanka, a takav rasad loše se prima.
- Zalijevanje: umjereno, da supstrat ne bude stalno mokar.
- Ne prerasti: rasad koji predugo stoji u posudici zapetlja korijen i nakon sadnje dugo stoji. Bolje je posaditi mlađe biljke nego prerasle.
Isti postupak vrijedi za rasad lubenice i dinje, jer obje kulture imaju slične potrebe. Općenito o rasadu pišemo u vodičima Kako napraviti rasad, Posude i oprema za rasad i Zemlja i supstrat za rasad.
Kaljenje rasada
Prije sadnje rasad se postupno navikava na vanjske uvjete: prvih dana nekoliko sati vani u zaklonu, zatim sve dulje i na suncu, dok ne može ostati vani i preko noći. Nekaljen rasad nakon sadnje na sunce i vjetar dobije opekline listova i zastane u rastu.
Sadnja lubenice iz rasada
- Rasad se zalije sat-dva prije sadnje, da busen ostane cijeli.
- Sadi se po oblačnom vremenu ili predvečer.
- Biljka se pažljivo istisne iz posudice, bez povlačenja za stabljiku, i posadi na istu dubinu na kojoj je rasla.
- Zemlja se lagano pritisne oko busena i biljka odmah obilno zalije.
- Preko mladih biljaka postavi se agrotekstil ili niski tunel, koji štiti od hladnih noći i vjetra.
Pokrov se skida kad lubenica počne cvjetati, kako bi pčele mogle oprašiti cvjetove. U vrućim danima pod pokrovom treba paziti na pregrijavanje i prozračivati.
Cijepljene presadnice
U prodaji su i cijepljene presadnice lubenice, na podlozi iz roda tikava. Podloga je otporna na bolesti iz tla, posebno na fuzarijsko venuće, pa su cijepljene presadnice korisne ondje gdje se tikvenjače već godinama uzgajaju na istom mjestu. Sade se tako da mjesto cijepljenja ostane iznad tla.
Razmak pri sadnji lubenice
Lubenica razvija vriježe duge nekoliko metara i treba mnogo prostora. Koliko biljaka stane na gredicu zadane veličine, izračunat ćete kalkulatorom razmaka sadnje. Mini sorte zauzimaju manje prostora od krupnoplodnih.
Pregusto posađene lubenice međusobno se zasjenjuju, sporije se suše nakon kiše i daju sitnije plodove. U malom vrtu bolje je posaditi manje biljaka i dati im dovoljno prostora.
Prvi tjedni nakon sadnje
- Zalijevanje: tlo se drži ravnomjerno vlažnim dok se biljke ne ukorijene, a zalijeva se uz tlo, ne po listovima.
- Korov: gredica se održava čistom dok vriježe ne prekriju tlo; crna folija ili malč tu znatno pomažu.
- Puževi i štetnici: mlade biljke pregledavaju se svakih nekoliko dana.
- Zaštita od hladnoće: ako se nakon sadnje vrate hladne noći, biljke se ponovno pokriju.
Što lubenicu nakon sadnje najviše koči
- Sadnja u hladno tlo: biljke stoje i zaostaju cijelu sezonu.
- Prerastao ili izdužen rasad: sporo se prima nakon presađivanja.
- Raspadnut busen i oštećen korijen: lubenica teško podnosi oštećenje korijena.
- Sadnja bez kaljenja: listovi dobiju opekline od sunca i vjetra.
- Pregusta sadnja: sitni plodovi i više bolesti.
- Sadnja na mjesto tikvenjača: veći rizik od venuća i bolesti iz tla.
- Pokrov ostavljen u cvatnji: pčele ne mogu oprašiti cvjetove, pa plodovi izostanu.
Česta pitanja
Kada je najbolja sadnja lubenice?
Kad prođe opasnost od mraza i tlo se dobro zagrije. U toplim krajevima i u plasteniku sadi se ranije.
Koliko sjemenki staviti na jedno mjesto?
Dvije do tri. Nakon nicanja ostavlja se najjača biljka, a ostale se odrežu uz tlo.
Treba li rasad lubenice pikirati?
Ne. Lubenica loše podnosi oštećenje korijena, pa se sije izravno u pojedinačne posudice.
Može li se lubenica posaditi dublje nego što je rasla?
Ne. Sadi se na istu dubinu, a cijepljene presadnice tako da mjesto cijepljenja ostane iznad tla.
Povezana biljka
Drugi vodiči
Opći vodič
Bosiljak u tegli i na balkonu
Uzgoj bosiljka u tegli na balkonu i prozoru: posuda i supstrat, sjetva ili presadnica, bosiljak iz trgovine, položaj, zalijevanje, prihrana, zakidanje vrhova i najčešći problemi.
Opći vodič
Dobri susjedi cikle: što saditi uz ciklu
Koje biljke saditi uz ciklu, a koje izbjegavati: luk, kupusnjače, salata i niski grah kao dobri susjedi, blitva i špinat kao srodne kulture, cikla u plodoredu i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi graha: što saditi uz grah, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz grah, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, kukuruz, grah i tikva, primjer rasporeda gredice, grah u plodoredu i susjedi protiv štetnika.
Opći vodič
Dobri susjedi krumpira: što saditi uz krumpir
Što saditi uz krumpir, a što izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje, krumpir i rajčica, susjedi i krumpirova zlatica, primjer rasporeda gredice i krumpir u plodoredu.
Opći vodič
Dobri susjedi paprike: što saditi uz papriku, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz papriku, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama paprike i primjer rasporeda gredice.
Opći vodič
Dobri susjedi patlidžana: što saditi uz patlidžan, a što izbjegavati
Koje biljke dobro rastu uz patlidžan, koje izbjegavati i zašto: pravila mješovite sadnje prema potrebama patlidžana, krumpirova zlatica, plodored i primjer rasporeda gredice.
Mogući problemi
Bolest
Fuzarioza i fuzarijsko venuće: simptomi i prevencija
Simptomi: Donji listovi žute, često s jedne strane biljke, biljka vene po danu, a na presjeku stabljike žile su smeđe.
Fiziološki problem
Vršna trulež: zašto plod trune odozdo i kako spriječiti problem
Simptomi: Vodenasta mrlja na vrhu ploda, nasuprot peteljci, koja potamni, upadne i postane kožasta; listovi ostaju zdravi.