Bolest
Bakterijska plamenjača voćaka: simptomi i kako je razlikovati od plamenjače
Simptomi: Cvjetovi, listovi i izboji naglo pocrne i ostaju na grani kao opaljeni, vrhovi izboja savijaju se u kuku, a iz zaraženog tkiva curi ljepljiv iscjedak.
Pyrus pyrifolia
Kruška okruglih, hrskavih i sočnih plodova, koja za razliku od europske kruške dozrijeva na stablu i bere se potpuno zrela. Rano počinje rađati, treba oprašivača i obavezno prorjeđivanje plodova.
VoćeJabučasto voće· porodica Ružovke

Sadnja i presađivanje
Berba
Rezidba
Gnojidba
Azijska kruška, poznata i kao nashi ili japanska kruška, srodna je vrsta europske kruške, podrijetlom iz istočne Azije. Uzgaja se zbog okruglih plodova nalik jabuci, s hrskavim, vrlo sočnim i slatkim mesom blage arome. Kod nas se sve češće sadi u vrtovima, jer rano počinje rađati i daje obilan urod.
Uzgoj azijske kruške u većini je stvari isti kao uzgoj europske kruške, a razlikuje se u nekoliko pojedinosti važnih za uspjeh.
Sorte se dijele na one rđaste, zlatnosmeđe kožice i one glatke, žutozelene kožice. Poznate su, primjerice, Hosui i Kosui, s rđastom kožicom, te Nijisseiki, s glatkom svijetložutom kožicom. Pri izboru sorte važni su vrijeme dozrijevanja i oprašivač.
Sadnica se kupuje u rasadniku, s označenom sortom i podlogom. Azijska kruška cijepi se uglavnom na sijanac kruške ili srodnih azijskih vrsta kruške. Dunja, česta podloga za europsku krušku, kod azijske kruške uglavnom se ne koristi, jer s mnogim sortama nije dobro spojiva. Sadnja je ista kao kod europske kruške, opisana u vodiču Sadnja voćaka.
Azijska kruška traži iste uvjete kao europska kruška: sunčan i zaklonjen položaj te duboko, plodno i ravnomjerno vlažno tlo. Zbog rane cvatnje ne sadi se u mrazišta i udoline, nego na blage padine i uz zaštićene zidove. U toplijim kontinentalnim krajevima i u primorju uspijeva bolje nego u hladnim krajevima s čestim kasnim mrazevima. Za krupne i sočne plodove važno je zalijevanje u sušnom ljetu, od zametanja do berbe.
Većina sorti azijske kruške nije samooplodna. U blizini treba druga sorta azijske kruške ili europska kruška koja cvate u isto vrijeme. Budući da azijska kruška cvate rano, kao oprašivači europskih krušaka u obzir dolaze samo sorte rane cvatnje. Najsigurnije je posaditi dvije sorte azijske kruške koje se međusobno oprašuju.
Prorjeđivanje plodova kod azijske kruške ključno je za krupne i slatke plodove. Stablo zametne plodove u gustim cvatovima, a bez prorjeđivanja plodovi ostaju sitni, grane se lome, a sljedeće godine stablo slabije rodi.
Plodovi se prorjeđuju rano, kad su veličine lješnjaka: u svakom cvatu ostavlja se samo jedan, najbolji plod, a između plodova na grani ostavlja se razmak od 15–20 cm. Na prvi pogled to izgleda kao preveliko uklanjanje, ali preostali plodovi narastu znatno krupniji.
Azijska kruška bere se potpuno zrela, kad osnovna boja kožice prijeđe iz zelene u žutu ili zlatnosmeđu, a plod je sladak i aromatičan. Najbolje je probati jedan plod. Plodovi dozrijevaju postupno, pa se stablo bere u nekoliko navrata. Bere se pažljivo, jer se plodovi lako nagnječe unatoč čvrstoći.
Zrele azijske kruške dobro se čuvaju: u hladnjaku ili hladnom podrumu ostaju hrskave nekoliko tjedana, a neke sorte i dulje.
Plodovi azijske kruške jedu se svježi, oguljeni ili s kožicom, kao jabuka. Zbog sočnosti i hrskavosti često se dodaju salatama i voćnim jelima, a mogu se prerađivati u sok i sušiti. Pri čuvanju se plodovi slažu u jednom sloju, jer se, unatoč čvrstoći, na mjestima pritiska lako pojave smeđe mrlje.
Bolest
Simptomi: Cvjetovi, listovi i izboji naglo pocrne i ostaju na grani kao opaljeni, vrhovi izboja savijaju se u kuku, a iz zaraženog tkiva curi ljepljiv iscjedak.
Štetnik
Simptomi: Kolonije sitnih kukaca na vrhovima izboja i naličju listova, uvijeno i ljepljivo lišće, čađavica i mravi na biljci.
Azijska kruška ima iste bolesti i štetnike kao europska kruška, opisane u profilu Kruška. Posebno je osjetljiva na bakterijsku plamenjaču, pa se zaražene grane odmah režu duboko u zdravo drvo. Plodovi privlače ose i ptice, a lisne uši i kruškina buha napadaju mlade izboje.
Potpuno zrela, kad kožica dobije žutu ili zlatnosmeđu osnovnu boju, obično u kolovozu i rujnu, ovisno o sorti. Za razliku od europske kruške, ne dozrijeva nakon berbe.
Većini sorti treba. Najbolje je posaditi dvije sorte azijske kruške ili uz nju europsku krušku rane cvatnje.
Najčešće zato što nisu prorijeđeni. U svakom cvatu treba ostaviti samo jedan plod.
Opći vodič
Najpoznatije sorte krušaka, od ranih ljetnih do zimskih: petrovače i Lipanjska ljepotica, Karamanka, Santa Maria, Viljamovka, Conference, Abate Fetel, Tepka i Kaluđerka, s vremenom dozrijevanja i namjenom.



