Preskoči na sadržaj
Dobar Vrt
Pretraga
Opći vodičSadnja

Sorte krušaka: Petrovača, Abate Fetel, Tepka i druge

Najpoznatije sorte krušaka, od ranih ljetnih do zimskih: petrovače i Lipanjska ljepotica, Karamanka, Santa Maria, Viljamovka, Conference, Abate Fetel, Tepka i Kaluđerka, s vremenom dozrijevanja i namjenom.
Autor: Marta VukovićObjavljeno:
Gajba s različitim sortama krušaka ispod stabla

Sorte krušaka razlikuju se po vremenu dozrijevanja više nego većina voćaka: najranije se beru krajem lipnja, a najkasnije zimske kruške dozrijevaju tek u skladištu, u studenom i prosincu. Razlikuju se i po veličini i okusu plodova, trajnosti, otpornosti na bolesti i spojivosti s podlogom. Za obitelj je bolje posaditi sorte različitog vremena dozrijevanja nego više stabala iste sorte.

Ljetne, jesenske i zimske kruške

Sorte krušaka obično se dijele u tri skupine:

  • Ljetne kruške dozrijevaju od kraja lipnja do kolovoza. Sočne su i aromatične, ali se ne mogu dugo čuvati; mnoge se beru prije pune zrelosti i dozrijevaju u kući.
  • Jesenske kruške dozrijevaju u rujnu i čuvaju se nekoliko tjedana.
  • Zimske kruške beru se u rujnu i listopadu, kad su još tvrde, a jestive postaju nakon nekoliko tjedana ili mjeseci u skladištu.

Rane ljetne sorte

Petrovača

Petrovača nije jedna sorta, nego narodni naziv za rane kruške koje dozrijevaju oko Petrova, krajem lipnja, i u srpnju. Pod tim imenom kod nas se uzgaja nekoliko starih sorti, većinom sitnih do srednje krupnih, kruškolikih plodova, slatkih i sočnih, koji se jedu svježi, jer brzo omekšaju i ne mogu se čuvati. Stabla su često bujna i dugovječna, a plodovi stižu u vrijeme kad drugih krušaka još nema.

Lipanjska ljepotica

Lipanjska ljepotica talijanska je sorta, jedna od najranijih krušaka. Dozrijeva krajem lipnja ili početkom srpnja, ovisno o godini. Plodovi su sitni, oko 60 grama, lijepo izduženi, svijetložute kožice s rđastim točkicama i crvenilom na sunčanoj strani. Meso je blijedožuto, slatko, sočno i vrlo aromatično. Kao i druge rane kruške, troši se svježa.

Karamanka

Karamanka je stara sorta srednje krupnih do krupnih plodova, mase oko 140 grama, kruškolikog oblika s ponekom kvrgom na površini. Kožica je zelena, s crvenilom na sunčanoj strani. Dozrijeva krajem srpnja i početkom kolovoza.

Ljetne sorte

Santa Maria

Santa Maria talijanska je sorta krupnih plodova, mase oko 170 grama, zelene kožice koja pri dozrijevanju prelazi u žutu, uz izraženo crvenilo na sunčanoj strani. Dozrijeva u kolovozu. Plodovi su sočni i ugodnog okusa, za svježu potrošnju.

Viljamovka

Viljamovka je jedna od najpoznatijih krušaka na svijetu. Plodovi su srednje krupni do krupni, žute kožice, vrlo sočni i izrazito aromatični, pa se osim za jelo koriste i za kompote i poznatu rakiju viljamovku. Dozrijeva u kolovozu i bere se prije pune zrelosti. Viljamovka treba oprašivača, a nije dobro spojiva s dunjom, pa se na dunju cijepi preko posrednika.

Jesenske sorte

Conference

Conference je engleska sorta izduženih, gotovo valjkastih plodova sa zelenkastom kožicom prekrivenom rđastim slojem. Meso je slatko i sočno. Dozrijeva u rujnu, a dobro se čuva. Djelomično je samooplodna, pa rodi i bez oprašivača, ali uz oprašivača daje više i pravilnije plodove. Zbog pouzdane rodnosti jedna je od najraširenijih sorti u Europi.

Abate Fetel

Abate Fetel francuska je sorta, danas osobito raširena u Italiji. Plodovi su krupni, mase oko 190 grama, vrlo izduženi, zelene kožice koja s vremenom žuti i često ima rđaste mrlje. Meso je slatko, sočno i aromatično. Bere se krajem rujna i početkom listopada, a nakon berbe dobro se čuva i dozrijeva u skladištu.

Kasne i zimske sorte

Tepka

Tepka je stara sorta koja dozrijeva u drugoj polovici rujna i u listopadu. Osnovna boja kožice je maslinastozelena, a pri dozrijevanju prelazi u zelenosmeđu ili smeđu. Tradicionalno se uzgaja u seoskim voćnjacima, a plodovi se uglavnom jedu svježi.

Kaluđerka

Kaluđerka, poznata i kao Pastorčica, stara je kasna sorta krupnih, izduženih, kruškolikih plodova. Osnovna boja kožice je žutozelena, a pri dozrijevanju prelazi u slamnatožutu. Bere se u jesen, a jestiva postaje nakon nekog vremena u skladištu. Kao zimska kruška korisna je jer produljuje razdoblje u kojem se mogu jesti domaće kruške.

Pregled sorti prema vremenu dozrijevanja

SortaDozrijevanjeNamjena
Petrovače, Lipanjska ljepoticakraj lipnja–srpanjsvježe
Karamankakraj srpnja–početak kolovozasvježe
Santa Maria, Viljamovkakolovozsvježe, kompot, rakija
Conferencerujansvježe, čuvanje
Abate Fetelkraj rujna–početak listopadasvježe, čuvanje
Tepkadruga polovica rujna–listopadsvježe
Kaluđerkajesen, dozrijeva u skladištuzimska kruška

Točno vrijeme dozrijevanja ovisi o kraju, godini i podlozi.

Kruška za vrt: ljetna, jesenska ili zimska

  • Za dugu berbu sade se sorte različitog vremena dozrijevanja, od ranih ljetnih do zimskih.
  • Za mali vrt s jednim stablom prednost imaju sorte koje rode i bez oprašivača, poput Conference.
  • Oprašivači: većini sorti treba druga sorta koja cvate u isto vrijeme; sorte se biraju tako da se međusobno oprašuju.
  • Podloga: neke sorte, poput Viljamovke, nisu dobro spojive s dunjom, pa se biraju sadnice cijepljene preko posrednika ili na sijanac kruške.
  • Stare sorte često su otporne i dobro prilagođene svom kraju, a nove sorte daju krupnije plodove i raniju rodnost.

Za vrtove u kojima ima mjesta za drugačiju krušku zanimljiva je i azijska kruška, okruglih, hrskavih plodova. Kruške se, kao i ostale voćke, sade po općim pravilima sadnje voćaka.

Izvori

Povezane biljke

  • Grana kruške sa skupinom žutozelenih plodova blagog crvenila među sjajnim ovalnim listovima, u pozadini voćnjak s travom

    Voće › Jabučasto voće

    Kruška

    Pyrus communis

    • Sadnja: ožu, lis–stu

Drugi vodiči

Mogući problemi